Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
„Lavor nije stojo tako, bio je naslonjen na zid“; „Gledaj u Mudrace, njima se obraćaš, a ne samoj sebi“; „Ko kaže ‘stop’? Jedino redatelj. Kad on kaže da je dobro, onda je dobro“...
Ponavljanje, ponavljanje, ponavljanje... Strpljenje, strpljenje... I upijanje svakog detalja, temeljne su značajke koje su pratile ovogodišnji rad filmske radionice Kad se male ruke slože, a koja je od 18. do 22. lipnja održana na Etno salašu Balažević u Tavankutu.
Na Etno salašu Balažević u Tavankutu u subotu, 23. lipnja održan je program ovogodišnjeg Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini. Program je priređen nakon organiziranog prikaza običaja Priskakanja vatre ispred samog etno salaša.
Izišao je novi svezak časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni (broj 5-8 za 2018.). U svesku su objavljeni prozni uradci triju autora – Stjepana Bartoša (kratak roman Dnevnik jedne Tonke), Mirka Kopunovića (kratke priče Tragovi krunice) i Ivana Andrašića (dramski tekstovi Novi knez, nije knez, I knez se pofalijo, Ljubav iz baba Mandine kujne, Nije kako je suđeno nego kako je rečeno, Bać Iva ni zno plivat, Dovedeni, zatečeni i naši i Sol vridnija od zlata).
Mnogi su prije četiri godine s nevjericom popratili našu vijest da je amaterska slikarica s Hvara i iz Sonte Ana Tudor započela rad na slici Dunava na platnu dugom tisuću metara. Tudorova je na ovu nevjericu odgovarala radom i tišinom, usporedo i s borbom protiv teške, a podmukle bolesti. Bila je sigurna u ono što radi, oslikavala je platno motivima od izvora do ušća. Uz puno razumijevanje obitelji upustila se u nemale troškove, riješena da svoje kapitalno djelo dovrši.
Posljednjih se mjeseci, čini se, znatno intenzivnije radi na rješavanju problema koji se tiču obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. Pretpostavka za rješavanje jednog od njih – a to je jezična kompetencija nastavnog kadra – bit će osigurana otvorenjem Lektorata hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu koji će početi s radom od jeseni, odnosno iduće akademske godine. Memorandum o suglasnosti o osnivanju tog lektorata, koji bi trebao biti prethodnica Katedri hrvatskoga jezika i književnosti na istom fakultetu, potpisan je 14. lipnja, u Rektoratu novosadskog Sveučilišta.
Svečanom akademijom na kojoj su dodijeljene zahvalnice i nagrade najuspješnijim učenicima koji se školuju na hrvatskome jeziku 14. lipnja obilježen je jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji – Dan rođenja biskupa Ivana Antunovića.
Svečanosti, koja je održana u subotičkoj Gradskoj kući, nazočila je i ministrica znanosti i obrazovanja Hrvatske Blaženka Divjak, koja je istoga dana ranije bila na potpisivanju Memoranduma o osnivanju Lektorata za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Novome Sadu. U svjetlu toga događaja i ona i predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Slaven Bačić ovom prigodom poručili su kako je osnivanje Lektorata od velike važnosti za Hrvate u Srbiji, napose kada je riječ o obrazovanju kao i da je u posljednjih godinu dana puno učinjeno na poboljšanju kvalitete nastave na hrvatskome jeziku.
U subotu i nedjelju, 16. i 17. lipnja, održana je jedanaesti put manifestacija Djeca u Dužijanci. Djeca su na svoj način zahvalila Bogu za žetvu, za kruh svagdašnji, a ujedno se i dobro zabavila.
Kao perjanica HKPD-a Matija Gubec iz Rume, a u 115. godini postojanja Društva, njihov Veliki tamburaški orkestar još jednom je potvrdio da s pravom nosi epitet jednog od najkvalitetnijih tamburaških orkestara u Srijemu. Pokazali su to na svom redovitom godišnjem koncertu koji je održan 17. lipnja u ljetnoj bašti Društva. Na koncertu su sudjelovali omladinska tamburaška sekcija pod vodstvom Željka Jerkovića, Veliki tamburaški orkestar pod dirigentskom palicom Josipa Jurce te vokalni solisti. Smjenjivale su se brojne kompozicije, od onih poznatijih stranih, pjesama posvećenih rodnome Srijemu do skladbi Josipa Jurce posvećenih svom rodnom gradu – Rumi.
Jedni pored drugih na pozornici su nastupili članovi koji su ušli u sedmo desetljeće života i oni mnogo mlađi, koji su tek nedavno počeli svirati. Kao i život, isprepletani su mladost i starost.