Roman Žig ovdašnjeg hrvatskog književnika i pjesnika Mirka Kopunovića, tiskan prošle godine u nakladi NIU Hrvatska riječ, predstavljen je 7. svibnja u staroj čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Riječ je o kompleksnom i slojevitom djelu koje se istodobno čita kao hommage sudbini pojedinca (urednik istoimenog dvotjednika i književnik Vojislav Sekelj kao glavni protagonist), intimna obiteljska kronika (storije iz obitelji pripovjedača) te povijesno svjedočanstvo i identitetska ispovijed (pasaži vezani za Žig i položaj vojvođanskih Hrvata tijekom ‘90-ih godina).
Hrabro povijesno svjedočanstvo
Autor Mirko Kopunović, koji je u dvotjedniku Žig tijekom dužeg razdoblja radio kao korektor, govoreći o nastanku ovog romana, istaknuo je kako je netko morao, trebao zabilježiti to vrijeme koje je bilo vrlo burno.
„Smjenjivali su se događaji, bilo je sve gore i gore, ne znam kako smo sve to izdržali. A ovi ljudi koji su to uradili, koji su pokrenuli Žig – Vojislav Sekelj, Zlatko Romić i Tomislav Žigmanov, zaista su bili heroji novinarstva. Oni su prvi koji su počeli raditi u listu u kojem se pisalo na hrvatskom jeziku i koji se nisu libili iznijeti neke stvari, što je zaista bilo hrabro, i zbog toga trpjeti posljedice. Posebno me je u to vrijeme dojmilo, kad se Žig završi, kad izađe petkom, kako su nas dočekivali ti ljudi u mijani Dukat. Svi su nas nešto tapšali, svi su se radovali, a oko nas bura, tmina, sve loše vijesti, pritisci. Grozno, a ipak neka nada. Žig je bio nada, svjetlo koje te nosi. Zato su se cijenili ti ljudi", rekao je Kopunović te dodao kako je knjiga nastala od kraja, kako je to bilo i s Fajruntom u Istarskoj ulici, kada je znao koja je posljednja priča. „Tako sam i ovdje znao kako će se završiti, ali sam znao i da je priča o Žigu teža."
Urednica knjige Klara Dulić Ševčić ovom je prigodom rekla kako je osnovna tema romana Žig istoimeni dvotjednik „ili, kako su ga neki zlobno zvali, povremenik, koji je izlazio od 1994. do 2001. godine, zaključno sa 111. brojem".
„Kako sam autor navodi, većina likova postojali su ili još postoje, premda su događaji u kojima oni sudjeluju dijelom stvarni, a dijelom umjetnički osmišljeni. Kroz ovo Kopunovićevo djelo u cjelini prolazi jedna čitava plejada subotičkih kulturnih djelatnika: novinara, profesora, pjesnika, pisaca i svih koji su bili angažirani ne samo na polju kulture, već, usuđujem se reći, na polju očuvanja ljudskosti, razuma u tom vrlo kriznom razdoblju devedesetih godina XX. stoljeća kada se cijelo jedno društvo zapravo raslojava. Ovaj roman postavlja i mnoštvo pitanja: kako sačuvati identitet (vlastiti i vlastitoga naroda), kako biti i ostati slobodan i svoj, kako sačuvati empatiju, ljudskost u takvom zlom vremenu kada bujaju neprijateljstvo, rat, nasilje, ratna propaganda", navela je Dulić Ševčić.
Za radnju romana je rekla kako se grana u nekoliko rukavaca i obiluje epizodama koje zajedno čine cjelinu:
„Možemo kazati kako je priča o Žigu i njegovom glavnom uredniku glavni tok u koji se ulijevaju drugi, manji. Kroz obiteljsku priču, napose onu o naratorovoj sestri od tetke Gizi koja otvara i zatvara roman, suočit ćemo se s mnoštvom tema i motiva, kao što su siromaštvo, odbačenost, izoliranost. Priča je ovo koja sadrži i socijalne elemente. U trenutku kada se raslojava cijelo društvo, on nastoji odrediti svoje mjesto, što saznajemo kroz razgovore s prijateljem Belicom (Vojislav Sekelj). Osobito se ovdje ukazuje na zlo koje narasta i zaprepašćuje čovjeka te pred kojim čovjek nema adekvatne odgovore".
Odgovor iz nezadovljstva
Novinar Zlatko Romić, jedan od osnivača i kum Žiga, kao i jedan od likova u istoimenom romanu, govoreći prije svega o samom dvotjedniku, za ozračje u njemu je rekao kako je „to bila oaza slobodne misli, to je bio neki novinarski Hyde Park u kom nije vladala anarhija, ali u kom se zaista govorilo o onom o čemu se u ovom gradu nije govorilo, barem kada uzmemo u obzir oficijelne tiskane medije (Subotičke novine, Dane). U Žigu se i te kako promišljalo o onome o čemu će se pisati, nekad manje, nekad više uspješno".
On je kao posebno vrijedno u ovom djelu naveo autorski postupak gdje Mirko Kopunović nije idealizirao Vojislava Sekelja i nije na mitovima sjećanja od njega pokušao napraviti legendu.
„I zbog toga je Vojislav Sekelj, duboko u to vjerujem, u ovom romanu ispao još veći jer ga je autor prikazao kao Forman Amadeusa ili pak Bryan Singer Freddiea Mercurya u Boemskoj rapsodiji: kao čovjeka koji je prepoznatljivost svog lika gradio vlastitim djelom", rekao je Romić, te za autora romana, koji je i sâm bio svjedokom mnogih bitnih događaja, istaknuo kako je vjerno opisao ozračje koje je vladalo u Žigu, i u vrijeme kada je on rastao na entuzijazmu, ali i kada je dosegnuo svoj zenit i na veliko iznenađenje mnogih zauvijek prestao izlaziti.
„Kao i kod portretiziranja Vojislava Sekelja, autor ne prosuđuje niti pak ocjenjuje, ali navodeći neke ključne citate ili događaje vezane uz rad Žiga na posredni način ističe njegov značaj u onom vremenu u ovom gradu, ostavljajući čitatelju posve dovoljno prostora da sam stvori sud o tome."
Kao drugi važan segment Romić je istaknuo sâm Žig, koji je, kako je rekao, nastao kao odgovor iz nezadovoljstva:
„Trojica od prvobitnih pet članova novoga uredništva – Vojislav Sekelj kao osnivač i urednik, Tomislav Žigmanov i ja – prije toga pisala su u glasilu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Glasu ravnice, ali i pored velike slobode koju nam je davao urednik Ivan Poljaković utjecaj politike koju je vodio tadašnji predsjednik Bela Tonković bio je od presudnog značaja da ga napustimo i nastavimo vlastitim putem. Žig je od početka imao misiju širiti građansku ideju i duh kozmopolitizma, i to iz lokalne perspektive, a da pri tomu ni u jednom trenutku nije skrivao i svoju nacionalnu pripadnost kako samih članova uredništva tako i onih koji su u njemu pisali".
Moderator predstavljanja bio je koordinator nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković, koji je među ostalim rekao da se brojevi dvotjednika Žig, u digitaliziranom izdanju, nalaze na web stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ulomke iz romana čitao je Zoltan Sič, a na početku večeri u ime nakladnika obratila se ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić koja se zahvalila nazočnima na prisustvu, kao i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u nastanku ovog romana.
Roman Žig objavljen je uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Srbije, a može se kupiti u prostorijama NIU Hrvatska riječ po cijeni od 800 dinara.
Izvor: Hrvatska riječ (I. P. S.)
