Povodom 100. obljetnice od rođenja jedne od najznačajnijih slamarki Ane Milodanović 18. svibnja je na župnoj kući u Žedniku otkrivena spomen-ploča njoj i njenim sestrama Tezi i Đuli u čast. Svaka od njih dala je svoj neizmjeran doprinos kulturi i stvaranju, bilo pisanim riječima ili umjetničkim radovima u tehnici slame.

Život pretočen u umjetnička djela

Ana Milodanović rođena je 18. svibnja 1926. godine u Žedniku. Odrasla je u skromnoj paorskoj obitelji, a već u dječjoj dobi život joj je nametnuo odgovornost i odricanje. Još kao djevojčica ostala je slabog sluha, a oko dvadesete godine završila je krojački zanat. Radila je puno i često bez nadoknade, a svoje umijeće u šivanju prenijela je i u rad sa slamom, kojom se počela baviti 1956. godine. Nije pohađala školu, ali je uz mlađu sestru naučila pisati. Osim religije, zanimala ju je i povijest, pa je zapisivala ono što je slušala od oca o svom rodnom Žedniku. Umrla je 20. strpnja 2011. godine, te je pokopana na mjesnom groblju u Žedniku.

O njenoj jednostavnosti prožetoj vjerom govorio je i mjesni župnik vlč. Franjo Ivanković.

„Posebno se zadržavamo kod teta Ane jer je ona bila, rekao bih, najbolja predstavnica od njih triju. Ana je i kao starica provodila dane u molitvi stvarajući umjetnička djela. Dakle, njezin rad, ali i Tezin i Đulin, nije bio običan rad, to je bio rad koji je ostavio duboki trag u kulturi našega naroda. Sve to svjedoči i nama danas kako se može živjeti i raditi i istodobno svjedočiti vjera. Dakle, vjera nije nešto privatno, nego nešto što daje čovjeku, ne samo pojedincu, nego i drugima smisao života. Zahvalni smo Gospodinu što nam je dao ove divne žene, koje su svojom kulturom, svojim zauzimanjem obogatile ne samo naše mjesto i naš narod nego i svjetsku kulturu. Zato je ta umjetnost posebna. Ona je nadahnuće i novim generacijama. Treba isticati da umjetnost rada u slami svoj korijen nalazi u vjeri. Najveći dio najvrednijih slika prožet je upravo vjerskim motivima. To nije samo tradicija, to je življeni život koji je pretočen u umjetnička djela", rekao je među ostalim vlč. Ivanković, koji je okupljenima i pokazao dio onoga što je Ana uradila, a što se čuva na župi sv. Marka Evanđelista u Žedniku.

Svatko iz svog kuta

Prije otkrivanja spomen-ploče, iz svoje vizure, govorili su i organizatori ovoga događaja.

„Godinama njegujemo praksu sjećanja na značajne osobe iz hrvatske zajednice i to iz područja društvenog i kulturnog života, i drago nam je da ne činimo to samo mi, nego što su s nama i predstavnici Crkve i udruga. Ova umjetnost u tehnici slame je za nas možda nešto što se podrazumijeva, ali to nije tako. Ljudi su stoljećima obrađivali zemlju, radili sa žitom i slamom, ali u jednom trenutku su od jednostavnih formi slamarke za dva ili tri desetljeća stigle do umjetničkih djela koja zavrjeđuju pažnju i koja se nalaze u muzejima i u Vatikanu, Beogradu i Zagrebu i na brojnim drugim mjestima. Fascinantno je da su ove žene koje su bile nositeljice ovoga stvaralaštva tako veliki put prešle za malo godina. To je dokaz da su prije svega imale izniman talent i da su bile posvećene svom radu", rekao je v. d. ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako.

U ime UBH-a Dužijanca govorio je direktor Udruge Marinko Piuković, koji je spomenuo kako je poznato da je Ana Milodanović i za Dužijancu ostavila veliki doprinos.

„Ana Milodanović je prva koja je nakon poslijeratnih godina, kada su djeca obnašala ulogu bandaša i bandašice, 1959. godine napravila krunu na kojoj su motivi Euharistije (kalež i hostije). Ona je imala smjelosti upustiti se u to i za vrijeme komunizma. Tako je ona narednih devet godina izrađivala krune zajedno sa svojom sestrom Tezom za Dužijancu u Subotici i u Žedniku, ali i drugim mjestima", rekao je Piuković i najavio kako je ove godine među manifestacije Dužijance 2026. u program uvrštena i izložba S Božjom pomoći koja će biti posvećena upravo stvaralaštvu Ane Milodanović, a koja je najavljena za 22. srpnja.

„Katoličko društvo Ivan Antunović od kako postoji ima za cilj promovirati kršćanske vrijednosti i naše ljude koji su u tom duhu stvarali i živjeli. Sigurno je da je jedna od njih i Ana Milodanović koja je, kako smo i čuli, osim stvaranja i umjetnosti, bila i izrazito duhovna osoba. Zanimljivo je za njih da su znali i tko su i što su. Tako da one mogu i danas nama biti poticaj u mnogo čemu. Nikada nisu bila laka vremena, pa nisu ni danas, ali one svjedoče kako je moguće sačuvati svoje. One su našem narodu darovale sve. Darovale su sebe, svoje talente i njihov doprinos je nemjerljiv, ali ujedno i izazov nama da stvaramo i kad je zgodno i kad je nezgodno", rekao je među ostalim predsjednik KD-a Ivan Antunović vlč. Josip Štefković.

Umjetnost u tehnici slame

Za kraj, nazočnima se obratila i poznata slamarka našega vremena Jozefina Skenderović, koja je govorila u ime Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, ali i svoje osobno ime, jer je, kako je i sama rekla, imala tu čast raditi i biti s teta Anom.

„Ana i Teza Milodanović spadaju među pet utemeljiteljica umjetnosti u tehnici slame. Teta Ana se uključila u rad Likovno-slamaraskog odjela pri HKPD-u Matija Gubec u Tavankutu 1961. godine. Ove godine je 65 godina od osnivanja naše sekcije i ona je bila jedna od prvih članica. Naredne, 1962. godine je bila izložena njena slika Rit, koja je bila velikih dimenzija i koja se i danas čuva. Imala sam priliku biti među onima koje su teta Ana i teta Teza ugostile i pokazale nam svoj rad i slike koje su stvarale. To je bilo fascinantno vidjeti. Od tada je prošlo 40 godina, to su slike velikih dimenzija i vrlo uredno spremljene u celofan i okačene na zid, tako da se zid jedva mogao vidjeti. Posebna uspomena na teta Anu je i dokumentarni film Od zrna do slike i to već u njezinoj starosti, ali smo nas dvije bile u istom filmu. To je posebna čast", posvjedočila je Jozefina Skenderović.

Ovom prigodom otkrivena je i spomen-ploča na župnoj kući, a na njoj piše: U Žedniku je nastajalo likovno stvaralaštvo u tehnici slame po rukama pobožnih sestara Ane, Teze i Đule Milodanović. Postavljeno o 100. obljetnici rođenja Ane Milodanović 18. svibnja 2026.

Samom otkrivanju spomen-ploče prethodila je sveta misa za njih tri sestre koju je predvodio vlč. Franjo Ivanković u zajedništvu s vlč. Josipom Štefkovićem. Organizatori programa obilježavanja 100. obljetnice od rođenja slamarke Ane Milodanović su župa sv. Marka Evanđelista, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, UBH Dužijanca, KD Ivan Antunović i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, a ovo je prvo događanje u programu obilježavanja obljetnice, te su svi akteri posjetili njihov grob na mjesnom groblju u Žedniku.

Za ovu prigodu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je i prigodnu brošuru koju je priredila stručna suradnica Senka Davčik, a koja je prikaz života i onoga što je Ana Milodanović radila i stvarala. Zapravo, ova brošura je mali trag i podsjetnik kakvu umjetnicu smo imali u ovoj jednostavnoj paorskoj ženi.

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. V.)