Iskazujući se nanovo neprolaznom, ostavština književnog velikana Antuna Gustava Matoša (1873. – 1914.) nastavila je povezivati hrvatske kulturne aktere u regiji kroz manifestaciju koja nosi njegovo ime. Ovogodišnji, deveti Dani Antuna Gustava Matoša, nakon Plavne, ponudili su programe i publici u Beogradu (u Fondaciji Antun Gustav Matoš), književnikovom rodnom Tovarniku te Zagrebu u kojem je njegovo posljednje počivalište.
Matoševi putopisi
U sklopu ovogodišnjeg programa u Beogradu su 6. lipnja predstavljene nove knjige koje su plod ove manifestacije i suradnje hrvatskih nakladnika iz Hrvatske, Srbije i BiH.
Predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić predstavio je svježe tiskani naslov Antun Gustav Matoš – putovanja i dojmovi: München, Pariz, Ženeva, Ferney, Firenca, Rim, Sarajevo, Beograd, Zagreb. Riječ je o Matoševim putopisima pisanim u rasponu od 1898. do 1913. godine.
„U knjizi se nalazi desetak Matoševih tipičnih putopisa. Ovim smo pokazali, u vremenu kada se puno putuje i o tome piše, da je Matoš i u tom segmentu književnosti i kulture općenito jedan od najvažnijih hrvatskih književnika. I ova knjiga pokazuje Matoševu književnu vrijednost, kao i to da se može biti čovjek širokih vidika, europejac, svjetskih manira a da se ne mora prestati voljeti domovina. Također, i da promatrajući druge, sagledavamo i pozitivne i negativne aspekte, ali da to uvijek bude na jednoj ljudskoj, umjetničkoj i kulturnoj razini“, naveo je Ćurić.
AGM kao nadahnuće
Stručna suradnica u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i profesorica književnosti Klara Dulić Ševčić govorila je o knjizi AGM kao nadahnuće II – izbor kratkih priča nadahnutih životom i djelom Antuna Gustava Matoša. Knjiga je tiskana povodom 151. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti Matoša.
„Knjiga je zapravo plod natječaja koji su tijekom siječnja 2024. raspisali ZKVH, Društvo hrvatskih književnika – slavonsko-srijemski ogranak i Općina Tovarnik. Na natječaj je pristiglo dvadeset priča, a prvu nagradu dobio je Daždevnjak Đurđice Stuhlreiter. Ono što možemo kazati o knjizi jest da na jedan zanimljiv način aktualizira Matoševo djelo te ga, na neki način, dovodi u suvremeni kontekst. Sve priče nadahnute su njegovim životom ili stvaralaštvom. Primjetno je da su neke usidrene u biografsko i dokumentarističko, dok su druge plod autorove mašte, na izvjesne trenutke ukorijenjene u snovima ili fantazmagoriji. Ove priče pokazuju koliko je Matoš uvijek aktualan, kako ga treba iznova čitati i kako je uvijek inspirativan“, kazala je Dulić Ševčić.
Upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu vlč. Mihael Sokol podsjetio je kako je Matoš živio u Beogradu u dva navrata u svojem životu.
„Matoš je time povezao dvije države i dva naroda. On se ovdje osjećao i kao kod kuće, ali i kao stranac jer mu je srce ostajalo u domovini“, kaže on.
U glazbenom dijelu beogradskog programa nastupili su Tamburaška sekcija Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina i Koralisti beogradske katedrale.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
