Predstavljena monografija Hrvati u Srbiji u prošlosti i sadašnjosti

Objavljeno: 16.11.2026. Pregleda: 2

Novo kapitalno izdanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata monografija Hrvati u Srbiji u prošlosti i sadašnjosti uz troje autora i recenzenta, okupljenima su se na predstavljanju monografije održanom u subotu, 14. studenoga 2026., u svečanoj dvorani Učiteljskog fakulteta na mađarskom nastavnom jeziku, obratili vršitelj dužnosti ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić. Nakladnik je za svakog posjetitelja osigurao besplatan primjerak knjige. Na 440 stranica Mario Bara, Katarina Čeliković i Jasminka Dulić povezali su povijesnu građu s prikazom manjinske samouprave i kulturnog života Hrvata u Srbiji. U razgovorima uz predstavljanje govorilo se i o tome što otkrivaju mjesni govori, gdje su autori nalazili pouzdane podatke i što o hrvatskoj zajednici još čeka da bude zapisano.

Josip Bako je podsjetio da su se dosadašnja izdanja o Hrvatima na ovim prostorima uglavnom bavila pojedinim razdobljima, krajevima ili područjima djelovanja, poput kulture i crkvenog života. U novoj monografiji, rekao je, čitatelj na jednom mjestu može pratiti povijest zajednice od prvih pisanih tragova do suvremenih ustanova. Takva je knjiga, po njegovim riječima, prije svega trebala samim Hrvatima u Srbiji kako bi mogli »saznati više o sebi samima te graditi svijest o tome da smo jedan narod«, neovisno o vremenu doseljenja, dijalektu ili kraju u kojem žive. Vojnić se prisjetila da joj je tijekom godina na čelu Hrvatskog nacionalnog vijeća nedostajalo upravo ovakvo izdanje koje bi mogla ponijeti u Hrvatsku i njime predstaviti zajednicu. „Mislim da je ovo zaista najkapitalnije djelo do sada”, rekla je. U knjizi vidi i štivo za vijećnike Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ispričala je kako je pri posjetima pojedinim sredinama i sama znala biti iznenađena onime što bi ondje doznala o životu hrvatske zajednice.

Od zamisli do rukopisa

O knjizi se godinama razgovaralo u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskom nacionalnom vijeću, a sinopsis je izrađen 2025. godine. Kako je ispričala urednica i koautorica Katarina Čeliković, polazna je zamisao bila imati knjigu koju će moći darovati gostima. Već pri planiranju bili su, kazala je, svjesni da „još više nama samima treba monografija koja će na jednom mjestu imati cjelovitu i povijesnu i suvremenu sliku hrvatskoga naroda u Srbiji”. Za povijesnu cjelinu obratili su se sociologu i povjesničaru Mariju Bari, dugogodišnjem suradniku Zavoda koji je o Hrvatima u Srbiji već objavljivao radove u znanstvenim časopisima i zbornicima. Prikupljanje podataka o manjinskim pravima, hrvatskoj samoupravi i ustanovama preuzela je sociologinja Jasminka Dulić, koja je rad zajednice pratila i kao glavna urednica tjednika Hrvatska riječ od 2007. do 2019. godine. Čeliković je kao urednica pratila nastanak svih triju dijelova, a kao autorica radila na prikazu suvremenoga položaja i kulture zajednice.

Za povijesni dio postojali su radovi iz različitih razdoblja koje je valjalo prilagoditi novoj cjelini. Čeliković je opisala kako se posao, u početku brz, usporavao s provjerama podataka i literature te odabirom ilustracija. Urednica je posebno zahvalila Thomasu Šujiću iz NIU Hrvatska riječ, koji je radio prijelom i pripremu za tisak. Knjigu je likovno opremio Darko Vuković, a korekturu je obavio Mirko Kopunović. Među suradnicima na monografiji bili su i Branimir Kopilović, Branko Ištvančić, Vojislav Temunović i Ksenija Ivanković Radak. Uz Bačića, rukopis su recenzirali Robert Skenderović, Hrvoje Kekez i Mirko Ćurić. Zavod je knjigu tiskao u 2.000 primjeraka uz potporu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Čeliković je podsjetila da iza izdanja stoje i godine rada Zavoda, koji je poticao znanstvena i stručna istraživanja, okupljao suradnike i rezultate rada objavio u sedamdesetak publikacija. Izdanje se otvara uvodnom riječi na hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku. Slijede povijesni pregled, prikaz manjinskog života u 21. stoljeću i cjelina o kulturnoj baštini i suvremenom stvaralaštvu.

Jezik kao živi arhiv

U prvoj, najopsežnijoj cjelini "Između autohtonosti, migracija, tradicije i suvremenosti« Bara prati prisutnost Hrvata na području današnje Srbije od srednjega vijeka do kraja 20. stoljeća. U isti je pregled smjestio srednjovjekovne izvore, prilike pod osmanskom i habsburškom upravom te društvene promjene u jugoslavenskim državama. Pregled zahvaća i krajeve izvan Vojvodine. Prateći različite smjerove doseljavanja, Bara u njemu objašnjava kako su se tijekom stoljeća oblikovale hrvatske zajednice u pojedinim krajevima. Među najvažnijim zaključcima istraživanja Bara izdvaja višestoljetnu ukorijenjenost Hrvata na ovim prostorima. Govoreći o autohtonosti, skrenuo je pozornost na pojedine govore podunavskih Šokaca u kojima su se sačuvali stariji jezični elementi. „Kada govorimo o jeziku Hrvata u Srbiji, on je živi arhiv Hrvata u Srbiji”, rekao je Bara. Višestoljetni suživot s drugim narodima ostavio je, dodaje, tragove i u imenima i prezimenima, gdje navodi primjere mađarskog, njemačkog i srpskog utjecaja. S vremenom su u govore ulazile i posuđenice. U njima se, uz starije jezične oblike, mogu naći germanizmi i anglizmi. Na suvremenu jezičnu sliku, kaže, upućuju i popisni podaci o tome koji su jezik pripadnici zajednice naveli kao materinski. Knjiga donosi povijesne zemljovide, dokumente i druge ilustrirane priloge. Bara se nada da će knjiga doći do šire publike koja će, uz autorska tumačenja, moći pogledati i dokumente te na temelju njih donositi vlastite zaključke. Kroz knjigu su raspoređeni i životopisi ljudi koji su u različitim razdobljima ostavili trag u znanosti, kulturi i javnom životu zajednice.

Jedan od recenzenata Slaven Bačić ključnu vrijednost izdanja vidi u tome što se povijesna sinteza čita zajedno s prikazom suvremenog manjinskog života. Objasnio je i zašto su devedesete godine prošloga stoljeća završna točka povijesnog dijela. „Za povijest ipak treba jedan vremenski odmak”, rekao je.  Zadaća je idućih poglavlja, prema Bačiću, prikazati kako je zajednica danas organizirana i koje su ustanove i udruge obilježile razdoblje od početka 21. stoljeća.

Manjinska prava i praznine u građi

Hrvati su status nacionalne manjine stekli 2002. godine, kada je izabran i prvi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. Dulić i Čeliković u drugoj cjelini prate rad manjinske samouprave u kulturi, obrazovanju, informiranju i službenoj uporabi hrvatskog jezika i pisma. Uvrstile su i podatke o simbolima i priznanjima te povijesne primjere iz područja kojima se danas bavi Vijeće. U siječnju 2003. objavljen je prvi broj obnovljenog tjednika Hrvatska riječ, a Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata osnovan je 2008. godine.

Čeliković je na predstavljanju podsjetila da se na popisu 2022. godine u Srbiji 39.107 stanovnika izjasnilo kao Hrvati, od toga 32.684 u Vojvodini. Na popisu 2011. kao Hrvati izjasnilo se 57.900 stanovnika Srbije. Govoreći o demografskom padu i ustanovama koje su se gradile od početka ovog stoljeća, opisala je Hrvate u Srbiji kao staru zajednicu mladih institucija. Vojnić je pak osnutak Hrvatskog nacionalnog vijeća izdvojila kao trenutak u kojem se otvorila mogućnost drukčijeg organiziranja hrvatske zajednice. Dulić je u izjavi o monografiji navela da joj je rad na knjizi pokazao koliko nedostaje publikacija o političkom životu te monografija o pojedinim mjestima i ljudima. Kad se priprema takva sinteza, objasnila je, svaki podatak valja pronaći i provjeriti. Kada za neko mjesto ili razdoblje nedostaju zasebne studije, te su provjere zahtjevnije. Kao važan izvor izdvojila je Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji od 2004. godine izlazi u nakladi Hrvatskog akademskog društva. U njemu onaj tko se prihvati slična posla, kazala je Dulić, može pronaći „konkretne, precizne i pouzdane podatke na koje se može osloniti”. Leksikon u natuknicama obrađuje ljude, ustanove, tiskovine, običaje i povijesne događaje. Do predstavljanja monografije objavljeno je sedamnaest svezaka. Njegov zemljopisni okvir obuhvaća područje između Dunava i Tise, od Novoga Sada do Senandrije u Mađarskoj. Bačić, koji je i glavni urednik Leksikona, potvrdio je da su se autori koristili podacima iz dotad objavljenih svezaka. Među njima su bili i dotad nepoznati podaci koji su, kaže, pomogli u sastavljanju povijesnoga i suvremenog prikaza. U knjizi se tako, uz povijesne spoznaje i njihova tumačenja, „može naći i čitav mozaik našeg manjinskog života”, kako ga je opisao recenzent. Tu ubraja podatke o udrugama, tiskovinama, manifestacijama, ustanovama i drugim organizacijama.

Knjiga za škole, udruge i obitelji

Treći dio, „Kultura Hrvata u Srbiji – baština i suvremeno stvaralaštvo”, Čeliković je posvetila tradicijskoj i materijalnoj baštini te ljudima i ustanovama koji danas stvaraju i čuvaju kulturnu građu. Tako su uz običaje i kulturne manifestacije obrađeni književnost i nakladništvo, glazba, kazalište, film i znanstveni život. Prikazan je i rad arhiva, knjižnica i muzeja, gdje se dio te građe može pronaći. Za čitatelje koji žele nastaviti istraživati pojedine teme, u knjigu su uvršteni QR kodovi koji vode na mrežne stranice Zavoda, Hrvatskog nacionalnog vijeća i NIU Hrvatska riječ. Na kraju su popisi hrvatskih ustanova, udruga i medija u Srbiji. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su pijanist Vencel Cseh koji je izveo je Gillockovu skladbu Moonlight. Anđela Horvacki izvela je na tamburi Humoresku Rudolfa Matza u obradi Veljka Valentina Škorvage, uz klavirsku pratnju Florijana Jenovaija. Na harmonici je Marijan Ivanković Radaković izveo Kuklinovu skladbu Zabava za društvo. Bersinu skladbu Oj, sanci, vi šareni sanci otpjevala je Aleksandra Ušumović, također uz Jenovaija za klavirom. Za završnu točku Tamburaški orkestar Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama pod ravnanjem Mire Temunović izveo je prvi stavak Bernauove Ciganske svite, s Anđelom Horvacki kao solisticom na basprimu. Posjetitelji su dodatne primjerke mogli kupiti po promotivnoj cijeni od 1.000 dinara, a voditeljica ih je u završnici pozvala da knjige donesu autorima na potpis. Bako je kazao da želi da knjiga dospije u knjižnice hrvatskih kulturnih udruga, u škole s nastavom na hrvatskom jeziku i župe u kojima se hrvatski rabi u liturgiji te do što više obitelji. Zavod je zato odlučio da i na idućim javnim predstavljanjima među pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji nazočnima daruje po jedan primjerak. Bako je najavio i da će knjigu nastojati dostaviti ustanovama u Srbiji i Hrvatskoj, kako bi bila pristupačna i stručnoj javnosti. Značaj monografije Bako je vezao uz to što će se dogoditi kad primjerci stignu na police. Ovisit će, rekao je, o tome „koliko će je ruku povremeno uzeti i otvoriti” te koliko će čitatelja iz nje ponijeti nova saznanja o vlastitoj povijesti i zajednici.

Izvor: Hrvatska riječ (I. U.)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2026
    Najave i kalendar
  • Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič 2026.
  • Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini – Vude, ti si pobijedio (dokumentarni film)
  • Teatar u Kolu
  • Svečana akademija povodom 80. obljetnice osnutka HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta
  • Koncert popularnih melodija u Somboru
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima