Hrvatima u Srbiji bio je posvećen ovogodišnji, četvrti susret hrvatske nacionalne manjine, održan od 9. do 11. listopada 2026. u Novalji. Susret je organiziran u suradnji Instituta za istraživanje migracija, Grada Novalje i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, uz suorganizaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te pod pokroviteljstvom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Susret je bio prigoda da se hrvatska zajednica u Srbiji predstavi cjelovito – kroz svoju povijest i suvremeni položaj, jezik i kulturnu baštinu, ali i kroz institucije, nakladništvo i medije. Tri tematska panela, međunarodna znanstveno-stručna konferencija, izložba nematerijalne kulturne baštine, folklorni nastup s predstavljanjem gastronomske tradicije te misno slavlje činili su raznovrstan trodnevni program.
Bogata nakladnička djelatnost
Susret je započeo predstavljanjem nakladničke djelatnosti Hrvata u Srbiji. Sudionicima se uvodno obratio Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Istaknuo je da hrvatska manjina u Srbiji djeluje u složenim okolnostima, ali unatoč tomu ostvaruje značajne iskorake, pri čemu joj je Hrvatska spremna pružati potporu.
Uz dvije profesionalne ustanove – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačku ustanovu Hrvatska riječ – nakladništvom se bave i pojedine hrvatske udruge. Među Hrvatima u Srbiji godišnje se u prosjeku objavi između 30 i 40 naslova različitih žanrova i područja, od književnosti i publicistike do znanosti i umjetnosti.
Posljednjih godina bilježi se porast stručne i znanstvene literature, uglavnom posvećene baštini i povijesti ovdašnjih Hrvata. Sve se više objavljuju i katalozi te brošure koje prate djelovanje institucija i udruga.
Godišnje se održava više od deset književnih manifestacija, među kojima se ističu Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova u Subotici. Književno stvaralaštvo i nakladništvo vrednuju se kroz deset nagrada, od priznanja za životno djelo do godišnjih i trijenalnih nagrada te onih koje se dodjeljuju na književnim natječajima.
„Uz profesionalne ustanove, najbogatiju izdavačku djelatnost ima Katoličko društvo Ivan Antunović, koje je dosad tiskalo oko 120 publikacija. Izdaje mjesečnik Zvonik i godišnjak Subotička Danica. Hrvatsko akademsko društvo tiska Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obrađuje prošlost i sadašnjost. Od 2002. godine do danas tiskano je 17 svezaka”, kazao je v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako.
Stručni suradnik ZKVH-a Branimir Kopilović naveo je da je Zavod objavio više od 70 publikacija i četiri nosača zvuka.
„Za kraj izdvojio bih knjigu Hrvati u Srbiji u prošlosti i sadašnjosti, autora Marija Bare, Katarine Čeliković i Jasminke Dulić”, kazao je Kopilović.
Predstavljajući nakladničku djelatnost NIU Hrvatska riječ, koordinator naklade Davor Bašić Palković istaknuo je da je tijekom 22 godine objavljeno 86 naslova. Dominira književno stvaralaštvo, od poezije preko proze do drama, ali tiskali su i publicističke radove, povijesne studije, etnološka istraživanja, knjige za djecu i mlade.
„Nakladništvo Hrvatske riječi dio je kulturne infrastrukture Hrvata u Srbiji. Smatramo da se njegova vrijednost ne ogleda samo u broju objavljenih naslova nego i u afirmaciji novih autora, proučavanju književne baštine te dokumentiranju povijesti i kulturnih posebnosti zajednice”, kazao je Bašić Palković.
Politički položaj i institucionalni izazovi
Program je nastavljen u subotu otvorenjem izložbe Živa baština – nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji i okruglim stolom s trima tematskim panelima, održanim u Kulturnom centru Gozdenica.
Izložba Živa baština nastala je u produkciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata obuhvaća tridesetak elemenata nematerijalne baštine, među kojima su jezik, običaji, glazba, ples, tradicijska umijeća i obrti. O njezinu nastanku i sadržaju govorio je stručni suradnik ZKVH-a Branimir Kopilović.
Tri panela – Institucionalni i politički okvir hrvatske zajednice u Srbiji, Kulturne i identitetske odrednice hrvatske zajednice u Srbiji i Uloga medija u promicanju hrvatske nacionalne manjine – okupila su dužnosnike, predstavnike hrvatskih institucija i zajednice te stručnjake.
U središtu razgovora bili su politički položaj i institucionalni okvir hrvatske zajednice, očuvanje njezine kulture i identiteta te uloga medija u njezinoj vidljivosti. Kako je istaknuto tijekom skupa, Hrvati u Srbiji jedna su od najorganiziranijih hrvatskih zajednica izvan domovine, s razvijenim institucijama, vrijednom kulturnom produkcijom i obrazovnim programima. Istodobno se suočavaju s brojnim političkim, demografskim i identitetskim izazovima. U očuvanju i razvoju manjinskoga života, od kulture do obrazovanja, važnu ulogu ima potpora Hrvatske, koja je posljednjih godina znatno povećana.
Govoreći o institucionalnom i političkom položaju Hrvata u Srbiji, Milan Bošnjak kazao je da Hrvatska u okviru pregovora o Poglavlju 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji, inzistira na provedbi bilateralnog sporazuma o zajamčenim mandatima u predstavničkim tijelima.
„Republika Hrvatska ima međuvladine mješovite odbore s četiri države. S Mađarskom to odlično funkcionira, suradnja je započela i s Crnom Gorom, a dobro ide i sa Sjevernom Makedonijom. Jedino Međuvladin mješoviti odbor između Hrvatske i Srbije ne funkcionira. Čekamo izaslanstvo Republike Srbije i u tim ćemo razgovorima na stol staviti brojna otvorena pitanja”, kazao je Bošnjak.
Zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Ivan Zeko-Pivač naglasio je da Hrvatska ostaje prisutna među pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, ali i da dio izazova zajednica mora rješavati vlastitim angažmanom. Osvrćući se na političku participaciju, upozorio je na stanje u stranačkom organiziranju Hrvata.
„Zajednica će u određenim okolnostima rješenja morati tražiti unutar same sebe. Kada je riječ o političkoj participaciji, stožerna stranka Hrvata u Srbiji trenutačno je u paralizi. Ne treba se bojati izbora jer je legitimno propitivati postoji li potpora članstva ili ne. To su dva ključna pitanja koja će sama zajednica morati riješiti”, kazao je Zeko-Pivač.
Reciprocitet u ostvarivanju prava
Na razlike u načinu ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Srbiji upozorila je predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, istaknuvši da između dviju država ne postoji odgovarajući reciprocitet u tom području.
„U odnosu na iznose koje dobiva srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj, hrvatska u Srbiji ne dobiva ni mrvice”, istaknula je Bušić.
Sudionici panela suglasili su se da je ulazak Srbije u Europsku uniju u interesu Hrvata u toj zemlji jer bi proces pristupanja mogao pridonijeti provedbi preuzetih obveza u području zaštite prava nacionalnih manjina.
Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj također je istaknula da bi Srbija u procesu pristupanja EU bila potaknuta ispuniti obveze koje je preuzela na području manjinskih prava.
Darko Sarić Lukendić iz Hrvatskoga nacionalnog vijeća upozorio je na nedostatak političke volje za primjereno financiranje djelovanja organizacija hrvatske manjine iz državnog i pokrajinskog proračuna te drugih institucionalnih izvora u Srbiji. Ipak, posljednjih je godina ostvaren znatan iskorak u financiranju, ponajprije zahvaljujući inicijativama Vlade Hrvatske, naveo je Sarić Lukendić. Uz postojeće oblike pomoći, istaknuo je važnost novih programa, poput potpore hrvatskim poljoprivrednicima u Srbiji te najavljenog projekta usmjerenog na socijalnu skrb o starijim osobama i potrebitima.
Kulturne i identitetske odrednice
U panelu Kulturne i identitetske odrednice hrvatske zajednice u Srbiji istaknute su bogata kulturna baština Hrvata u Srbiji i vrijedna suvremena produkcija u brojnim područjima kulture. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata jedina je profesionalna ustanova u kulturi vojvođanskih Hrvata te ima ključnu ulogu u istraživanju, očuvanju i predstavljanju njihova kulturnog stvaralaštva. Unatoč postignućima, kulturna infrastruktura hrvatske zajednice još uvijek zaostaje za infrastrukturom drugih manjinskih zajednica, primjerice u području profesionalnoga kazališta te zastupljenosti u ustanovama kulture većinskoga naroda i njihovim projektima, istaknuo je Josip Bako. Naglasio je važnost potpore Hrvatske, ali i potencijal novih projekata.
„Ima prostora za napredak, imamo mladih i školovanih kadrova, a posla u području istraživanja ima napretek. Unatoč problemima, živimo u vremenu nade, realizira se puno novih projekata. Uskoro ćemo otvoriti novu dvoranu Matoš u zgradi Zavoda, čime odgovaramo na izazove pred nama”, kazao je Bako.
Hrvati iz Srbije redovito sudjeluju u programima i projektima hrvatskih institucija, poput Hrvatske matice iseljenika. Razvijena je i suradnja ZKVH-a s ustanovama u Hrvatskoj, kao i prekogranična suradnja na razini udruga.
O izazovima hrvatskih kulturno-umjetničkih društava govorila je Anita Đipanov Marijanović, istaknuvši tradicijsku kulturu kao „živu nit koja povezuje hrvatski puk u nacionalno-identitetskom smislu”.
„Ima oko 40 udruga kulture koje, unatoč problemima poput sve slabijeg interesa za tradiciju i depopulacije, imaju inat i ponos, prkos i želju da ostanu na izvoru te prenesu tu ljubav na buduće generacije”, rekla je.
O hrvatskom identitetu na prostoru Srbije govorio je dr. sc. Darko Gavrilović, izdvojivši jezik, običaje, obitelj i vjeru kao njegove ključne odrednice. Upozorio je, međutim, da bi sve to moglo „ostati krhotinama” ako ne bude institucionalno ustrojeno i povezano s političkim i društvenim organizacijama, uključujući Hrvatsko nacionalno vijeće i udruge.
Mediji i novi komunikacijski formati
Mediji na hrvatskom jeziku informiraju o temama važnima za zajednicu, ali ujedno pridonose očuvanju njezina jezika i identiteta, istaknuto je na trećem panelu. Među ključnim akterima u tom području su Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ iz Subotice i hrvatski programi na Radio-televiziji Vojvodine. Ulaganjem u nove medijske formate, među kojima je i TV studio Matica, realiziran uz potporu programa prekogranične suradnje s Hrvatskom, NIU Hrvatska riječ nastoji doprijeti do šire publike.
Ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić upozorila je na nedovoljnu zastupljenost Hrvata u medijima većinskoga naroda, kao i na važnost razvoja vlastitih komunikacijskih kanala.
„Informacija o Hrvatima u većinskim medijima nema ili smo prisutni mahom u negativnom kontekstu. Stoga je proizvodnja sadržaja u novim medijima, poput emisija i podcasta na YouTubeu, veoma važna. Ulažemo i u prisutnost na društvenim mrežama, imamo tisuće pratitelja i pregleda, ali i one koji te informacije dalje prenose”, rekla je Bašić.
O važnosti sustavnijeg praćenja Hrvata izvan Hrvatske govorili su i predstavnici hrvatskih državnih medija. Ravnatelj Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) Siniša Kovačević najavio je planove za osnivanje podredakcije koja bi pratila Hrvate izvan Hrvatske, dok Hrvatska radiotelevizija vidljivost svojega programa Glas Hrvatske nastoji povećati i aktivnostima na društvenim mrežama. Najavljena je i edukacija manjinskih hrvatskih novinara na HRT-u, u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.
Znanstveni pogledi na povijest i suvremenost
U Novalji je održana i međunarodna znanstveno-stručna konferencija posvećena Hrvatima u Srbiji. Sudionici, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija iz Hrvatske i Mađarske, bavili su se povijesnim, demografskim, jezičnim i identitetskim pitanjima hrvatske zajednice.
Akademik Stjepan Ćosić, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, izlagao je na temu „Hrvati katolici u Beogradu između dva svjetska rata: demografski uzlet, institucionalna izgradnja i Plečnikova crkva sv. Ante kao žarište identiteta”. Dr. sc. Domagoj Novosel, predstavnik Hrvatskog instituta za povijest, predstavio je rad „Karmelićani na razmeđi Sombora i Remeta”, dok je dr. sc. Stjepan Blažetin sa Sveučilišta u Pečuhu govorio o biskupu Ivanu Antunoviću kao romanopiscu.
O bunjevačkom pitanju i njegovim promjenama od 1918. godine do danas govorio je dr. sc. Robert Skenderović, predstavnik Hrvatskog instituta za povijest, u izlaganju „Bunjevačko pitanje danas – što se promijenilo, a što je ostalo isto od 1918. Godine”.
Dr. sc. Filip Škiljan, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, predstavio je primjere iz banatskih sela u radu „Hrvati u Banatu – primjeri iz sela Boka, Neuzina i Radojevo (Klarija)”, dok je prof. dr. sc. Ivica Miškulin s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta govorio o položaju Hrvata u Srbiji od 1989. do 1992. godine, u izlaganju „Hrvati u Srbiji 1989. – 1992.: položaj, susjedi, perspektive”.
Identitetskim i jezičnim pitanjima bavili su se dr. sc. Darko Gavrilović, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, s temom „Kontinuitet i fragmentacija: hrvatski identitet u Vojvodini u trijadnom okviru manjinske politike”, te dr. sc. Milan Bošnjak s izlaganjem „O hrvatskom jeziku u Srbiji”.
Izv. prof. dr. sc. Mario Bara, predstavnik Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, govorio je o „Autohtonosti i kulturnom kontinuitetu: jeziku kao temelju hrvatskoga identiteta u Srbiji”, a dr. sc. Domagoj Vidović, predstavnik Instituta za hrvatski jezik, o „Bunjevačkim govorima između dijalektologije i jezične politike”. Jezičnim posebnostima mjesnih govora bavila se i prof. dr. sc. Sanja Vulić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u izlaganju „Značenjske zanimljivosti u mjesnim govorima Hrvata u Srbiji”.
Dr. sc. Lidija Bogović, predstavnica Instituta za istraživanje migracija, predstavila je temu „Od prvoga godišta do suvremenih izdanja – tematske i jezične promjene u mjesečniku Hrvatske novine”.
Demografskim kretanjima bila su posvećena dva rada. Dr. sc. Nenad Pokos i Juraj Pokos, predstavnici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, analizirali su promjenu broja Hrvata u Srbiji od 1981. do 2022. godine po gradovima i općinama.
Dr. sc. Nikola Šimunić, Dražen Živić i Ivo Turk, predstavnici Instituta za istraživanje migracija i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, predstavili su rad „Unutarnje migracije Hrvata u Srbiji: prostorni obrasci i demografska obilježja (2015. – 2024.)”.
Planirano je objavljivanje zbornika s predstavljenim radovima, koji bi trebao biti predstavljen iduće godine u Novalji.
Folklorna i gastronomska baština
U sklopu četvrtog susreta hrvatske nacionalne manjine u Novalji Hrvati iz Srbije predstavili su se i folklornim programom koji je obuhvatio plesove, pjesme i tamburašku tradiciju, narodne nošnje te dio gastronomske baštine.
U Kulturnom centru Gozdenica nastupili su tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice pod ravnanjem prof. Mire Temunović i s vokalnim solistima Katarinom Vukadinović, Ivom Molnar i Josipom Kujundžićem, zatim ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz KUDH-a Bodrog iz Monoštora i folkoraši HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora. Izvođači su tamošnjoj publici prikazali dio folklorne tradicije ovdašnjih Hrvata kroz plesove, pjesme i tamburašku glazbu.
Tom je prigodom upućena zahvala organizatorima Susreta na otvaranju prostora za predstavljanje i veću vidljivost Hrvata iz Srbije u matičnoj domovini.
Misno slavlje za završetak Susreta
Četvrti susret hrvatske nacionalne manjine u Novalji završio je misnim slavljem te predstavljanjem zbornika s prošlogodišnjeg Susreta hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan Domovine u Novalji.
Misno slavlje u novaljskoj crkvi sv. Katarine, na kojemu su sudjelovali uzvanici i sudionici Susreta te lokalni vjernici, predslavio je kancelar Biskupskog ordinarijata Srijemske biskupije vlč. Tomislav Lasić. Pjevanjem pučkih duhovnih napjeva misno je slavlje animirala ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora.
Hrvati izvan Hrvatske, pa tako i oni u Srbiji, dio su globalnoga hrvatskog zajedništva, u kojemu katolička vjera, naslijeđena od predaka, ima važnu ulogu u očuvanju kulturnog identiteta.
Kako je u propovijedi poručio vlč. Lasić, baština ne smije biti muzej – ona je živa samo ako se prenosi na mlađe generacije i dijeli s drugima.
Izvor: Hrvatska riječ
