Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...
Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...
Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...
Radni susret hrvatskih kulturnih udruga održan u Tavankutu
- Hitovi: 1364
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, organizirao je redoviti radni susret s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga u Tavankutu, 18. lipnja 2016. godine na Etnosalašu Balažević. Susret je nastavak onog prošlogodišnjeg, koji je tematizirao programske aktivnosti u hrvatskoj zajednici. Riječ je bila ponajprije o dvjema temama koje su se odnosile na rad na organiziranju kulturnih manifestacija (revijalnog i natjecateljskog karaktera) hrvatskih udruga na razini AP Vojvodine, te na sažimanje problematike oko apliciranja na natječaje, sumiranje aktualnoga stanja i izazova s kojima se udruge susreću te eventualnih njihovih problema.
U Somboru predstavljen rječnik monoštorskog govora „Bile riči“
- Hitovi: 1272
U Gradskoj knjižnici Karlo Bijelicki u Somboru 16. lipnja 2016. godine predstavljen je rječnik monoštorskog govora Bile riči autorice Marije Šeremešić. O knjizi su govorili recenzentica prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, urednica Katarina Čeliković, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov ispred nakladnika, ravnatelj Gradske knjižnice Vladimir Jerković i autorica. Rječnik sadrži više od 2.700 riječi specifičnih za govor Šokaca u Monoštoru, a većina tih riječi danas nije u svakidašnjoj uporabi.
Iz tiska izašao sedmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja ZKVH-a
- Hitovi: 2052
Sedmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izašao je iz tiska koncem lipnja 2016. godine. Na 397 stranica, Godišnjak donosi 14 znanstvenih i stručnih radova, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u četiri tematske cjeline, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subotničke skupine Hrvata u Vojvodini.
Knjiga Katarine Firanj predstavljena u Hrvatskom domu u Somboru
- Hitovi: 1298
U Hrvatskom domu u Somboru 26. svibnja 2016. godine organizirano je predstavljanje knjige Garavi salaši: cio život u godinu dana Katarine Firanj. Djelo je to nastalo iz pera autorice koja je opisala svoj i život svoje obitelji na salašu kojeg više nema. Ali nije to samo njezin život već i život svih obitelji Hrvata Bunjevaca sa okolnih somborskih salaša. Knjigu je u biblioteci Prinosi za etnografska istraživanja objavio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Iz tiska izašla knjiga „Izabrana proza II.“ Miroslava Slavka Mađera
- Hitovi: 1503
Iz tiska je polovicom svibnja 2016. godine izašla knjiga Izabrana proza II. jednog od najvećih autora suvremenih hrvatskih književnika Miroslava Slavka Mađera. Knjiga je objavljena u sunakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ovo držimo i više nego važnim kulturnim događajem, jer je na taj način prostor njegova rođenja – Srijem, to jest Vojvodina – ostao i posthumno, putem sunaklade, vidljivom sastavnicom trajanja njegova književna djela.
Miroslav Slavko Mađer rodio se 1. srpnja 1929. u Hrtkovcima, u Srijemu, osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, a 1955. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor i ravnatelj Gradskog kazališta u Vinkovcima, a od 1965. na RTV-u Zagreb kao radijski urednik-dramaturg, te je prilagođavao književna djela za radio, televiziju i kazališta. Autor je više zbirki pjesama, drama, novela, kratkih priča, eseja crtica, humoreska te knjiga za djecu. Miroslav je mlađi brat također vrsnog hrvatskog književnika Slavka Mađera, čiji je glas oživio nakon prerane smrti i s ponosom uz svoje, nosio i bratovo ime.
In memoriam: Jadranka Damjanov (Subotica, 5. I. 1934. – Zagreb, 13. V. 2016.)
- Hitovi: 2373
Povjesničarka umjetnosti, likovna pedagoginja, književnica, prevoditeljica Jadranka Damjanov preminula je u petak, 13. svibnja u Zagrebu u 83. godini. Kći je dalmatinskoga Hrvata Jakše i Subotičanke Sarolte, rođ. Zimmer. Osnovnu i srednju školu završila je u Subotici, gdje je maturirala 1952. Nakon završetka studija povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1958. do 1983. godine predavala je likovnu umjetnost u VII., XIV. i XVI. gimnaziji te Jezičnom centru u Zagrebu. Doktorirala je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu Problem „naivnoga“ u suvremenoj umjetnosti.
Za nagradu „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu 2015. godine natječe se 31 naslov
- Hitovi: 1727
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2015. godini broji 31 naslov, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 10. svibnja 2016. godine ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Ujedno, predstavio je i Povjerenstvo za nagradu, koje ove godine, temeljem donesene odluke, čini predsjednica Povjerenstva Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti, Zvonko Sarić, književnik i Dario Španović, povjesničar i etnolog. Sukladno njihovoj struci, Ljubica Vuković Dulić procjenjivat će vizualno-likovno oblikovanje, Zvonko Sarić književna djela, a Dario Španović više će pratiti znanstveno-publicistička djela.
Podsjetimo, nagradu za najbolju knjigu godine, koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća Emerika Pavića, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2012. godine, u cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među Hrvatima u Vojvodini. Nagrada „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu 2015. godine bit će svečano uručena u listopadu 2016. u okviru književne manifestacije „Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi“. Osim diplome i plakete, nagrada će imati i svoj novčani iznos.
Dvadeset tri naslova u konkurenciji za nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš“ za razdoblje 2013.-2015.
- Hitovi: 1362
U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je 2013. godine ustanovio trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike, koja nosi ime jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca iz Vojvodine XX. stoljeća, filozofskog i teološkog pisca Tome Vereša (Subotica, 24. veljače 1930. – Zagreb, 9. prosinca 2002.). Nagrada je ustanovljena na temelju zaključaka s međunarodnog znanstvenog skupa „Misaona popudbina Tome Vereša“, održanog u prosincu 2012. godine i dodjeljuje se trijenalno – svake tri godine.
Podsjetimo, za nagradu „Tomo Vereš“ mogu se natjecati knjige autora Hrvata iz Vojvodine, knjige na hrvatskom jeziku objavljene u Vojvodini i knjige o Hrvatima u Vojvodini, koje su objavljene tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade, u području znanosti i publicistike. Posebna se pozornost obraća na djela iz društvenih i humanističkih znanosti koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta, kao što su povijest, jezikoslovne znanosti, znanost o književnosti, povijest umjetnosti, etnologija, demografija, sociologija, kulturologija, filozofija, politologija te djela interdisciplinarnoga karaktera. Nagrada se dodjeljuje za knjigu čiji su formalne odlike i sadržajne sastavnice sukladne standardima znanstvene metodologije, koja tematski obuhvaća cjeloviti društveni fenomen, u kojoj su objavljene nove spoznaje u istraživanjima povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini i čiji su prinosi od trajne vrijednosti za znanstveni i publicistički život Hrvata u Vojvodini. Za tri kalendarske godine dodjeljuje se jedna nagrada.
