Izvedena premijera predstave Legenda o Vjetropirki

Objavljeno: 25.11.2022. Pregleda: 6

Premijera nove predstave Dječje dramske sekcije HKC-a Bunjevačko kolo održana je 14. studenoga 2022. godine u Dječjem kazalištu u Subotici. Riječ je o komadu hrvatskoga pisca Igora Knižeka Legenda o Vjetropirki koji je bio prvonagrađen na natječaju Mali Marulić 2014. godine.

Predstavu je režirala Katarina Ivanković Radaković, mlada članica Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo, a na sceni smo u naslovnim ulogama vidjeli Martu Vukmanov Šimokov i Ines Vojnić kao malu i veliku Vjetropirku, Marijana Rukavinu kao Šimu i Antoniju Kujundžić kao Pripovjedačicu, te Karla i Dražena Kujundžića, Roku Piukovića, Mateu Miković, Ivu Francišković, Mašu Delić, Katarinu Jurčak, Anju Pejović i Jakova Vukova. Glazbu je izabrao Mario Bošnjak, kostime je osmislila Lucija Vukov, a scenografiju potpisuje Kristijan Milanković.

Materijalno i duhovno

Predstavom je dočarana priča Legenda o Vjetropirki o tome kako je bogatstvo mnogo više od materijalnih stvari. Priča počinje u malom selu onkraj mora, predvečer bi žene i djeca pošli od uvale gdje bi dočekivali svoje muževe i očeve, koji bi se vraćali s ribarenja. Ako bi ulov bio dobar, cijelo selo se veselilo, a ako ne bi, opet svi bijahu sretni, već i zato što su se njihovi voljeni vratili živi i zdravi.

Seljani su jedan nestašni djevojčurak prozvali Vjetropirka, zato što je išla na visoku liticu iznad sela i sjedila uz otvore na stijenama, kroz koje bi fijukao vjetar, mrseći joj pritom duge zlatne vlasi, a njoj se činilo da joj priča čudesne priče. Seljani su dijelili sve što su imali – kad netko nije imao hrane ili odjeće, uvijek bi se našlo tko bi podijelio svoje s potrebitim. Tako je bilo sve dok u selo nije došao Šime, bogati čovjek, koji je odlučio naučiti seljane kako je najvažnije imati novac. Seljani su počeli raditi za njega i nitko više nije razmjenjivao usluge ni dobra i nitko se više nije međusobno pomagao. Ako nisu imali novca za ono što im je trebalo, Šime ih je upisivao kao dužnike. Uskoro je došla velika suša i seljanima su propali nasadi i više nisu imali čime plaćati usluge meštara, pa tako ni Šimi nisu mogli platiti za ono što su mu prije ostali dužni. Šime im je počeo uzimati vrtove, maslinike, pa i cijela imanja, pravdajući to njihovim dugom. Otac i mater Vjetropirke su je obećali Šimi, jer im je htio sve uzeti. Njeno srce nije se moglo kupiti novcem, skočila je s litice u more odakle ju je spasio ribar, nakon čega seljani Šimu izbacuju iz sela. Tako su ljudi u selu dobili natrag jedni druge i tako su se u selo vratili dobrota, ljubav i zajedništvo i svi su shvatili da je to vrijednije od bilo kakvih šoldi!

Pouka za djecu i odrasle

Redateljica ove predstave Katarina Ivanković Radaković kaže kako je s djecom-glumcima na ovoj predstavi prvo radila Katarina Ivković Ivandekić, radilo se na tekstu Igora Knižeka prema njenom prijedlogu, a zbog njenih obveza na fakultetu povukla se iz projekta.

„Ovaj tekst je kvalitetan i nagrađivan, radi se o prekrasnoj priči, o ljudima koji žive na otoku, u selu, i oni su veoma složni jedni s drugima, posuđuju kada netko nema, ali u selo dolazi bogati čovjek koji ih uči da je novac najbitniji, te da ne smiju jedni drugima pomagati, jer oni od toga nemaju koristi i tako se razvija radnja, kako se seljani snalaze u toj novoj situaciji. Predstava nosi dobru pouku i za djecu i za odrasle ljude“, kaže Katarina Ivanković Radaković.

Katarina Ivanković Radaković pohađa subotičku Muzičku srednju školu, ovo je prvi put da je isprobala kako je stvarati predstavu, a želja joj je režirati bar još jednu. „Pretpremijerna izvedba ove predstave je dobro primljena u Lemešu, djeca-glumci su imali malu tremu, ali to tako bude, mada su svi oni dosta iskusni na scenskim nastupima, bave se i folklorom ili sviraju, dakle imaju razne vidove nastupa“, dodaje ona.

Akteri predstave

Marijan Rukavina u predstavi glumi lik bogatog čovjeka, šjor Šimu. „Šjor Šime je lik koji je živio s njima u tom selu pa je otišao živjeti u Ameriku i nakon 20 godina se vraća u selo. Hoće napraviti tvornicu da bi ljudi iz sela radili za njega. On je negativan lik, zato ih sve na kraju hoće iskoristiti. S dramskom sekcijom smo već uradili predstavu Romeo i Julija. Idem u osnovnu školu, amaterski se bavim glumom, a želim upisati gimnaziju, te potom studij režije. Ova predstava govori da su ljubav, prijateljstvo i povjerenje nešto što je najvažnije“, kaže Rukavina.

Antonija Kujundžić, u predstavi tumači ulogu Pripovjedačice. „Kao naratorica vodim pričom kroz radnju predstave, zapravo pojašnjavam dijelove predstave gledateljima. U dramskoj sekciji sam od prije četiri godine. Glumila sam, bila je i pauza zbog korone i onda smo nastavili ponovo. Ova predstava će imati daljnji svoj život, ljude može nešto naučiti, a to je da nije poanta u novcu nego u ljubavi. Probe volim, iako su ponekad naporne. Upisat ću gimnaziju, opći smjer, ali se još nisam odlučila za dalje školovanje“, kaže ona.

Mario Bošnjak je u ovoj predstavi radio ton i efekte. Ovo je prva predstava koju je radio. „Zadovoljan sam kako je sve proteklo tijekom rada na predstavi i nadam se da će biti i sljedećih predstava, gdje ću raditi audio-tehniku. Audio tehničar bavi se miksanjem glazbe, nekada i aranžmanom za glazbu, to je osoba koja radi za miksetom, podešava mikrofone, ozvučenje. Mene je Katarina Ivanković Radaković pozvala da sudjelujem u predstavi, znala je da se bavim glazbom i pitala me za savjet kako bi to moglo zvučiti, što se tiče glazbe i zvučnih efekata u predstavi. Odabrao sam pjesmu koju je izvodio Frank Sinatra Killing me softly, koja se čuje između scena. Numera je ovoga puta samo instrumentalna, a tijekom predstave ima više raznih zvučnih efekata, kao što su primjerice grmljavina ili šum valova“, priča Bošnjak.

Predstava je namijenjena djeci starijoj od 10 godina, skupa s njihovim roditeljima.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. Sarić)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2023
    Najave i kalendar
  • Prelo mladeži u Subotici
  • Šokačka večer u Vajskoj
  • Marinbal u Lemešu
  • Prelo na salašu u Đurđinu
  • Predstavljanje knjige Fragmenti – Izbor intervjua 2003. – 2022.
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima