Folklorna večer
Na gradskom trgu u Subotici od 7. – 10. kolovoza održan je program ovogodišnje 115. Dužijance. Nakon Skupštine risara i prikaza nekadašnje risarske pogodbe, uslijedilo je veselje risara, a potom bogat folklorni program. Na pozornici su se predstavili: HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, HKUD Sv. Ante - Cim iz Mostara, KUD Kristal iz Županje, HKPD Bosiljak iz Čučerja, Folklorni ansambl Sunce iz Subotice, KUD Mladost 1947 iz Subotice, MKC Népkör iz Subotice, KPD Jedinstvo - Egyseg iz Bajmaka, Hrvatsko-bugarsko društvo Prof. Stjepan Jurinić iz Sofije, Bíbor Semlyék Néptánccsoport iz Mórahaloma i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Publika je uživala u tradicijskim plesovima, pjesmama i nošnjama iz različitih krajeva.
Prije početka programa, risari i članovi Organizacijskog odbora Dužijance posjetili su spomenik risara i bistu svećenika Blaška Rajića, koje su okitili žitnim vijencem. Tom činu prethodila je Svečana večernja u subotičkoj katedrali, kojoj je nazočio i ovogodišnji gost Dužijance, biskup Zrenjaninske biskupije mons. Mirko Štefković.
Tamburaška večer
Središnja proslava 115. Dužijance nastavljena je Tamburaškom večeri, tijekom koje su i predstavljeni ovogodišnji predvoditelji Dužijance 2025. – bandaš Tomislav Ivanković i bandašica Marija Dulić, koje je predstavio katedralni župnik preč. Dragan Muharem.
Ova večer poznata je i po izboru pratioca bandaša i bandašice, koji se biraju u bunjevačkoj nošnji po vlastitom izboru. Za prve pratioce izabrani su Lana Vojnić Hajduk i Martin Vukov, za druge pratioce Martina Dulić i Marko Borović, dok su titulu trećeg para ponijeli Iva Kujundžić i David Temišvari.
Tijekom večeri nastupio je tamburaški orkestar HGU Festival bunjevački pisama s vokalnim solistima: Emom Ivković, Markom Margetićem i Sarom Vukov. Zajednicku točku izvele su Iva Sudarević, Iva Dujak i Ela Vukov, a kao solisti nastavili su Magdalena Kujundžić, Ivan Vukov, Katarina Vukadinović i solo prim Ana Perčić. Potom su nastupili i poznati ansambli: Ruže, Amanet i Hajo te vokalni solist Marko Križanović u pratnji tamburaškog sastava Misija iz Pečuha.
Dodijeljene su i nagrade najboljim aranžerima izloga koji za vrijeme proslave Dužijance krase grad Suboticu. Po odluci tročlanog žirija, prva nagrada pripala je postavci u izlogu Venera bike pod nazivom Vrime prošlo – vrime koje se vratit više neće koji su aranžirale Vesna Čović i Helena Štrbo, drugu nagradu dobila je obitelj Gaković koja je ukrasila izlog slastičarne i pekarne Blaha Lujza pod nazivom Zahvalno srce, a treća nagrada pripala je postavci u izlogu butika Fara pod nazivom Od zrna do kruva koji su aranžirale Ana Čipak i Jelica Horvacki.
Središnja proslava Dužijance
U Subotici je 10. kolovoza održana središnja proslava 115. Dužijance, tradicionalne žetvene svetkovine bunjevačkih Hrvata. Ova manifestacija, koja ujedinjuje duhovnu zahvalnost Bogu i očuvanje kulturne baštine, okupila je brojne vjernike, KUD-ove i građane koji su ispunili gradske ulice i trgove.
Program je započeo blagoslovom i ispraćajem bandaša i bandašice u crkvi svetog Roka, odakle je povorka, predvođena konjanicima i svečano ukrašenim zapregama, krenula prema katedrali svete Terezije Avilske. Ondje je služena svečana misa zahvalnica koju je predvodio zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković skupa s brojnim svećenicima.
Zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković u izjavi za medije istaknuo je kako je Dužijanca prilika da zahvalnost doživimo kao čin vjere.
„Čast mi je i radost što sam danas ovdje u Subotici na proslavi 115. Dužijance. Osobito je još veća radost jer se nalazimo u Godini jubileja, godini u kojoj mi vjernici pokušavamo ozbiljnije, dublje živjeti svoju vjeru na poticaj sada već pokojnog pape Franje. Bulom kojom je otvorio jubilejsku godinu pozvao nas je da budemo hodočasnicima nade te u tom duhu i slavimo ovu Dužijancu. Zahvalnost je čin vjere, to nije tek puka riječ, nije tek samo nekakav dug za ono što smo primili, već povod da ponajprije gledamo ono što jesmo, komu pripadamo, a pripadamo Bogu. Ovo je prilika za sve nas da slaveći Dužijancu doživimo tu svoju zahvalnost kao čin vjere pred Bogom“, kazao je biskup mons. Štefković.
Nakon mise, povorka u kojoj su bili predvoditelji žetvene svečanosti – bandaš Tomislav Ivanković i bandašica Marija Dulić, dužnosnici iz Hrvatske i Srbije, članovi kulturno-umjetničkih društava u narodnim nošnjama, tamburaški sastavi i građani, uputila se ulicama prema Trgu slobode. Ondje su bandaš i bandašica kruh ispečen od novoga žita predali pomoćniku gradonačelnika Subotice Srđanu Samardžiću.
Samardžić je u svom govoru istaknuo kako je kruh simbol rada, truda i volje za razvojem zajednice ali i zajedništva. Dodao je i da Subotica čuva identitete svih nacionalnih zajednica u gradu.
„Ta posebnost koju pažljivo njegujemo predstavlja polugu našeg zajedništva, našu potrebu i želju da napredujemo i razvijamo se, uvažavajući i poštujući druge, uz međusobno razumijevanje i zajednički rad. Želim naglasiti kako će lokalna samouprava nastaviti čuvati ono što je svakako prepoznatljivo kao najveće blago našeg grada – a to je bogatstvo raznolikosti u etničkom, kulturnom i svakom drugom obliku“, kazao je Samardžić.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić u svojem je govoru istaknula kako današnja proslava Dužijance pokazuje raskoš tradicije bunjevačkih Hrvata ali i bogatstvo suživota u Subotici. Također, u govoru je naglasila i važnost zajedništva hrvatske zajednice.
„Kao što kruh nema okusa bez soli, tako ni mi ne smijemo ostati imuni i mlaki na nepravde koje se oko nas događaju. Od nas se sada više nego ikad očekuje oštrina, žar i odlučnost da se suprotstavimo svima koji pridonose razdorima i da zajedno očuvamo dostojanstva svakog od nas i cijele naše zajednice. Bunjevci su uvijek hodali uzdignuta čela i čistog obraza, baš kao i mi danas, zahvalni našoj Hrvatskoj, ponosni na svoju zajednicu i lojalni državi u kojoj živimo. Neka živi naša Dužijanca i neka nam je i narednih 115 godina sretna i blagoslovljena“, rekla je Vojnić.
Predstavljeni su i sudionici povorke te su okupljeni imali priliku uživati u pjesmi, plesu, unikatnim nošnjama, zvucima tamburice te drugim elementima tradicijske kulture.
Izvor: Hrvatska riječ
