Uoči Međunarodnog dana materinskoga jezika, koji se obilježava 21. veljače, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je u petak, 20. veljače 2026. godine 78. znanstveni kolokvij na temu O morfologiji govora Hrvata Bunjevaca u Donjem Tavankutu. O morfologiji govora bačkih Bunjevaca govorila je Natalija Stantić, diplomirana profesorica hrvatskog jezika i stručna suradnica za kulturne projekte i programe u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Kolokvij je izrađen po uzoru na istoimeni diplomski rad koji je predavačica obranila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prošle godine. Ona je u uvodnome dijelu rekla kako je motivacija za izradu rada bio nedostatak dijalektoloških istraživanja bunjevačkih govora općenito, ali i želja da na taj način doprinese očuvanju identiteta ovdašnjih Hrvata.

Predavačica je najprije predstavila terensko istraživanje u kojem je sudjelovalo osam ispitanika. U radu su prikazani primjeri prikupljeni terenskim istraživanjem, ali i oni prikupljeni kroz dugogodišnje promatranje te usputno bilježenje važnih jezičnih osobina. Nakon uvodnoga dijela bilo je riječi i o novoštokavskom ikavskom dijalektu te fonološkim značajkama bunjevačkog govora.

Glavni dio kolokvija obuhvaćala je analiza morfoloških osobitosti govora, kojom su obrađene kako promjenjive tako i nepromjenjive vrste riječi. Najprije su predstavljene specifičnosti imenica koje su podijeljene na svoje deklinacijske vrste, a zatim i glagola razvrstanih prema glagolskim vremenima i načinima, a onda i vrstama i razredima. Nadalje je bilo riječi i o pridjevima, zamjenicama i brojevima, a zatim i o svim nepromjenjivim vrstama riječi. Tijekom izlaganja poseban je naglasak stavljen na generacijske razlike u govoru ovjerene među pripadnicima mlađe, srednje i starije generacije.

U zaključku je rečeno kako stariji govornici još uvijek čuvaju stare nastavke te nastoje prenijeti ljepotu svoga govora na mlađe naraštaje. Ipak, govornici mlađe generacije sve više preuzimaju obilježja jezika i okoline kojima su okruženi te vrlo često izbjegavaju govoriti mjesnim govorom jer se javlja osjećaj srama te se bunjevački govor promatra kao obilježje ruralne pripadnosti.

Domaćin kolokvija bio je HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, a kolokvij je održan u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame.

ZKVH