Pozovite » (+381) (0)24 535-533

IMG 20200428 081022Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo je krajem 2016. godine realiziranje projekta digitalizacije baštine nastale u toj zajednici.

Nakon tri i pol godine iskustva suradnje s javnim knjižnicama i onima koje su u osobnom vlasništvu u Srbiji i Hrvatskoj, te s uredništvima katoličkih publikacija, odnosno s korisnicima digitalizirane baštine, rad ove institucije na čuvanju i prezentiranju pisane baštine reprezentativno pokazuje, izmeću ostaloga, i bogatstvo pisane baštine čiji je nositelj Crkva, njezini pojedini klerici i laici, kao i strukture koje su bile nositelji objavljivanja i prezentiranja pisane riječi.

topoteka dužijanca 1936jpgTopoteka Baština Hrvata u Srbiji predstavlja novi niz fotografija koje tematiziraju Dužijancu u Subotici, tradicionalni običaj Hrvata – Bunjevaca u Srbiji.

Projekt Topoteka Baština Hrvata u Srbiji, pokrenut je u suradnji s Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja ICARUS 2019. godine i to kao prva takva platforma na području Republike Srbije, uz financijsku potporu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave R. Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske. Za cilj ima prikupljanje i prezentiranje starih fotografija kako bi one bile dostupne na jednom mjestu, a nudi mnoštvo pretraživačkog alata koji gledatelju omogućuju raznovrsnu pretragu te informiranje o fotografskoj građi.

tambureNotnu zbirku narodnih igara i kola iz arhive Bunjevačko-šokačke knjižnice „Ivan Kujundžić“ pri Katoličkom društvu „Ivan Antunović“ u Subotici skupio je i sačuvao prof. Bela Gabrić. Ona sadrži 40 različitih naslova, a ukupno ima 55 partitura, jer su pojedina kola zapisana u nekoliko verzija, po sviranju i pjevanju različitih interpretatora (vokalnih i instrumentalnih) što je i karakteristika folkloristike. Notna građa je digitalizirana i sada se može naći na Internet stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u dijelu „digitalizirana baština“ (http://www.zkvh.org.rs/index.php/digi-notna-gradja/73-gabric-bela) i tako biti korisna mnogim tamburašima i tamburaškim orkestrima.

bozo sarcevic 2Kada se govori o javnom radu Ambrozije Šarčevića, treba imati u vidu ove riječi njegovog biografa Jose Šokčića i dobrog poznavatelja mađarskog tiska druge polovice 19. stoljeća: „U takvoj sredini, koja je ‘lancima mjerila čovjeka’ nije bilo lako ljudima iz siromašnog kraja uzdignuti se do narodnog tribuna...“. Drugim riječima, poslije ove kratke, ali jezgrovite opaske o vrijednosnom sustavu bunjevačkih Hrvata u vrijeme prije njihovog preporoda 70-ih godina 19. stoljeća, postaje jasna prava veličina ličnosti i napora A. Šarčevića na polju društvenog organiziranja njegovih sunarodnjaka. Tek onda se otkriva puno značenje Šarčevićevog nadimka – „Ujak Boza“. 

Emerik Pavic logoTemeljem članka 32 Statuta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i članka 5. Pravilnika o nagradi Emerik Pavić broj 9 - 2/2012 od 3. rujna 2012. godine, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, prof. filozofije, 14. travnja 2020. godine, donio je Odluku o imenovanju članova Povjerenstva za dodjelu nagrade Emerik Pavić za najbolju knjigu godine u 2019. godini u sastavu: Ljubica Vuković Dulić, dipl. povjesničarka i povjesničarka umjetnosti, predsjednica, Katarina Čeliković, prof. komparativne književnosti, članica i Davor Bašić Palković, urednik kulture u tjedniku Hrvatska riječ, član.