Bunjevačke kraljice: Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata nova je knjiga objavljena u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u lipnju 2025. godine, u okviru biblioteke Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji, kao treća knjiga. Autorice tekstova u knjizi su Milana Černelić i Tamara Štricki Seg, a uredila ju je Katarina Čeliković. Predgovor knjizi nosi naslov Bunjevačke kraljice živa su baština, a napisala ga je urednica Katarina Čeliković. Kako se u Predgovoru navodi „monografija Bunjevačke kraljice – Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata kroz četiri cjeline prikazuje ophode bunjevačkih kraljica“. Cjeline nose sljedeće naslove: Ophodi kraljica, Etnomuzikološki-koreološki doprnos istraživanju običaja kraljica u Subotici i okolici, Kraljičke pisme i Bunjevačke kraljice – galerija. Recenzentica knjige je prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
U Predgovoru se također navodi kako „znanstveni pristup dviju autorica, Milane Černelić i Tamare Štricki Seg, daje cjelovit prikaz običaja ophoda kraljica u podunavskih Hrvata Bunjevaca u Bačkoj (Srbija i Mađarska) kao dijela hrvatske tradicijske baštine od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća na temelju dostupne literature i od sredine 20. stoljeća do današnjih dana na temelju terenskih etnoloških i etnomuzikoloških istraživanja autorica“.
Ophod kraljica stari je običaj prisutan i kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Srbija i Mađarska). U povodu Duhova (Dova), skupina kraljica (djevojčica i djevojaka) u pratnji pastira (dječaka ili momaka) prolazi pjevajući ulicama i, kako se vjeruje, donosi blagoslov obiteljima. Odjevene u nošnju, djevojčice na glavi nose krune od cvijeća, koje simboliziraju proljeće. Duhovski ophod kraljica jedan je od 29 elemenata u Katalogu nematerijalne baštine Hrvata u Srbiji. Autorice su u knjizi prikazale sastav i nazive likova u povorci, odjeću i opremu kraljica, pripremu kraljica za ophode, opis ophoda prema sjećanju sudionika i promatrača, tumačenje starine i značenja pojedinih elemenata ophoda.
Etnologinja u mirovini, prof. dr. sc. Milana Černelić više desetljeća bavila se istraživanjima i pitanjima baštine hrvatske subetničke skupine Bunjevaca, među ostalim i kraljicama. Kako dr. sc. Černelić navodi u svojem tekstu u knjizi, „običaj ophoda kraljica ograničen je na sjeveroistočni dio hrvatskog etničkog i povijesnog prostora (Slavonija, Baranja, Srijem), a izvan granica Hrvatske u suvremenosti predstavlja prepoznatljivu tradiciju hrvatskih skupina Šokaca i Bunjevaca u Mađarskoj i Vojvodini“.
Etnomuzikologinja Tamara Štricki Seg bavljenje kraljicama, nakon diplomskog rada na tu temu, nastavila je i kasnije, te je ovoj knjizi dala etnomuzikološko-koreološki doprinos istraživanju ovog običaja. U knjizi je dana melopoetska analiza glazbenih primjera i analiza plesnih obrazaca, uz QR kodove koji vode do notnog materijala te audio i video zapisa na mrežnoj stranici ZKVH-a i YouTubeu. U tekstu Tamare Štricki Seg obuhvaćene su analize pjesama koje kraljice izvode i svojevrsni obrazac plesnih pokreta koje one izvode u svojim ophodima. Analizom se došlo do zaključka da postoji pet melodijskih obrazaca na koje kraljice formiraju svoje tekstove. I danas se prakticiraju tri obrasca pokreta uz pjevanje, odnosno ljeljanje kraljica.
Većina pjesama u knjizi prenesena je iz knjige Bunjevačke kraljičke pisme Bele Gabrića i Ante Pokornika (iz 1996.), a pridodane su i novije pjesme namjenski pisane za različite manifestacije i prigode. U pratećoj galeriji mogu se naći fotografije kraljica (iz privatnih kolekcija te arhiva medija i udruga), a ilustriraju običaj od početka 20. stoljeća do suvremenih praksi. U novija vremena kraljičke pisme pisali su Ive Prćić, Kata Ivanković, Đula Milodanović, Milka Bilinc, Ana Balažević, Željka Vukov.
Knjiga Bunjevačke kraljice – Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata tiskana je uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i može se naručiti po cijeni od 2.000 dinara.
