Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Eva BalatinecEva Balatinac, može se reći, redoviti je gost manifestacija hrvatskih udruga u Podunavlju; u njenoj emisiji Govor moga kraja, koja se emitira na Radio Baranji često se mogu čuti i prilozi snimljeni među Hrvatima u Vojvodini, prije svega u Podunavlju, na manifestaciju Baranjski bećarac redovito poziva udruge s druge strane Dunava. Sve to više je nego dovoljan razlog za susret i razgovor.
Eva je rođena Baranjka i u rodnom Gajiću provela je cijeli život. Osim perioda Domovinskog rata, jer je sedam godina, od kolovoza 1991. godine pa do rujna 1998. živjela izvan svoje Baranje. Odmah po povratku počela je raditi u osnovnoj školi u Dražu. Trenutno predaje hrvatski jezik i geografiju. Kod onoga što joj je stručno zvanje popis je malo duži.

Cernelic knjiga o Bunjevcima na engleskomZnanstveni rad prof. dr. sc. Milane Černelić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu hrvatske subetničke grupe Bunjevaca privukao je pažnju njemačkog nakladnika Scholars' Press Publishing koji je 2018. godine tiskao knjigu pod naslovom Bunjevci: migrations, traditional heritage, identities.

promocija Panonskog ljetopisa u ZG sl.1Na inicijativu Vijeća Europe Europski se dan jezika obilježava od 2001. svake godine 26. rujna. Budući je među 24 službena jezika EU i hrvatski, razvidno je kako je raditi na očuvanju europske jezične baštine nemoguće bez svijesti o važnosti vlastita jezika. Tim povodom Matica je 26. rujna predstavila Panonski ljetopis 2018. o kojem su, uz ravnatelja HMI-ja prof. Miju Marića, govorili  povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, kroatologinja dr. sc. Sanja Vulić, geograf dr. sc. Tomislav Jelić i urednik, povjesničar i filolog dr. sc. Robert Hajszan. Predstavljanje je, znalački i emotivno, vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Matice. Predstavljeni, ovogodišnji Panonski ljetopis na 544 stranice čitateljima podastire tekstove na hrvatskome, gradišćanskohrvatskome, njemačkome, mađarskome i slovenskom jeziku.

stigo god da se vidi rodTeško je bilo Hrvatima iz Srijema devedesetih godina napustiti svoja rodna mjesta, ostaviti svoj dom, svoju rodbinu, susjede i svoj mir potražiti u nekima od mjesta Hrvatske. Danas, poslije više od 25 godina, svi su se snašli, navikli se na novo okruženje, zaposlili se, ali uspomene i sjećanja na njihova rodna mjesta i običaje u njima nisu zaboravili. Najljepša su ona, kako oni pričaju, koja su vezana za proslavu crkvenog goda, kirbaja, kada je svako kućanstvo s radošću dočekivalo brojne goste. Toga dana mještani Gibarca, Kukujevaca, Sota, Morovića, Vašice i svih ostalih sela gdje su većinu stanovništva činili Hrvati tijekom cijelog dana organizirali su razne svečanosti, kako bi kirbaj bio proslavljen na dostojan način. Kako uspomene ne bi izblijedile i kako bi se običaji prenijeli na mlađe generacije Zavičajna udruga Gibarac već drugu godinu za redom organizira manifestaciju U svečanom ruhu, svetkujemo sve kirbaje u istom danu, koja se održava u Čepinu.

Kristian NovakTridesetdevetogodišnji Kristian Novak je neka vrsta „supermena“. Riječ je, naime, o veoma uspješnom hrvatskom književniku i sportašu, koji usput, također uspješno, gradi i akademsku karijeru kao sveučilišni predavač i znanstvenik.
Rođen u Njemačkoj, kao dijete gastarbajtera, a odrastao je u Međimurju, u kojem se odvija radnja svih triju njegovih dosadašnjih romana. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a gimnaziju u Čakovcu. Potom odlazi u Zagreb, gdje završava studij kroatistike i germanistike na Filozofskome fakultetu. Od 2005. radio je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je 2011. doktorirao radom Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta: prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira. Od 2012. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Objavio je i sociolingvističku studiju Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca (2012.).