Pozovite » (+381) (0)24 535-533

veliko prelo 2020Da je doista postalo brend koji se prepoznaje pokazalo je ovogodišnje Veliko prelo održano u subotu, 25. siječnja, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici, koje je, sa svojih oko stotinu gostiju više u odnosu na prošlu godinu, okupilo oko 600 uzvanika. Dodatnih desetak stolova tako je umanjilo prostor za igru i plesove i otvorilo temu za razmišljanje da se ono sljedeće održi u većem prostoru – subotičkoj Dvorani sportova, gdje se već i održavalo u nekoliko navrata. No, ta odluka ostaje na članovima Organizacijskog odbora Velikog prela i ostalim pojedincima koji su svojim nesebičnim i maksimalnim zalaganjem poslove oko organizacije i ove godine realizirali na visokoj i hvale vrijednoj razini.

capella zrinianaUkoliko ste se ikada pitali u kakvom su glazbenom i pjesničkom ozračju živjele hrvatske plemićke obitelji Zrinski i Frankopani, mogli ste to čuti u nedjelju, 26. siječnja 2020. godine u crkvi Marije Majke Crkve u Subotici, na koncertu ansambla Capella Zriniana. Naime, ovaj hrvatski ansambl bavi se istraživanjem i promoviranjem hrvatske i europske barokne glazbe, uz spefičan fokus na vrijeme i okruženje navedenih plemićkih obitelji u 17. stoljeću, a tragom lirike njihovih članova. Valja naglasiti da je to samo pokušaj rekonstrucije baroknih plemićkih večeri od strane ovoga ansambla, budući da ne postoje pisani tragovi o eventualnom glazbenom životu obitelji Zrinski i Frankopan, ali zato postoje brojne glazbene reference u poeziji njihovih članova. 

87483702 186925279416478 5502006436508467200 nU nakladi NIU Hrvatska riječ iz Subotice objavljena je knjiga pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja Franje Kašika (Vrbas, 1946.). Kašik je pjesnik suvremenog pjesničkog izričaja. Budući da je diplomirao na Katedri za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu nije čudno što se u njegovoj poeziji prepoznaje križanje anglosaksonske lirske patetike uma i slavenske osjećajnosti, kao i pobunjenost pjesničkog subjekta pred pritiscima egzistencije i banalnosti svakodnevice, navodi u pogovoru urednik knjige Zvonko Sarić. 

87031100 2435694079867350 5552622454293135360 nAktivnosti HKUD-a Bunjevačko kolo naišle su na pozitivan odjek i prijam kod velike većine Hrvata Subotice i okolice. Takoreći, pale su kao zdravo sjeme na plodno tlo. Kao nijedno ranije hrvatsko društvo, Bunjevačko kolo je okupljalo predstavnike gotovo svih hrvatskih intelektualnih snaga (međuratni ljevičari, JRZ-ovci, katolički laici, komunisti itd.). Društvo se odlikovalo pluralizmom ideja i mišljenja. Članstvo se organiziralo po više sekcija, koje su zaživjele već u prvim mjesecima svog postojanja, dajući vidne rezultate. Tijekom 1970. i 1971. priređeno je u organizaciji ili suorganizaciji Bunjevačkog kola nekoliko javnih priredbi, na kojima se okupio veliki broj ljudi (Dužijanca 1970., Veliko prelo 1971., svečana akademija u povodu 100 godina od pokretanja Bunjevačkih i šokačkih novina i Dužijanca 1971.). I na polju nakladništva Društvo je postiglo hvalevrijedne rezultate. Matica hrvatska iz Zagreba objavila je knjige dvojice članova Društva: Balinta Vujkova i Geze Kikića. Izdvačka kuća Osvit iz Subotice pak je objavila pjesnički prvijenac člana Društva Vojislava Sekelja i zbirku bunjevačkih narodnih pjesama Ivana Prćića st., oca člana Ivana Prćića mlađeg. Župni ured sv. Roka izdao je kalendar Danica u kojem su također zastupljeni neki članovi Društva. Međutim, aktivnosti koje je Bunjevačko kolo poduzimalo prve dvije godine svojeg postojanja predstavljale su samo uvod u još veće pothvate u koje se Društvo trebalo upustiti 1972. godine. Nesretan splet političkih okolnosti spriječio je da se ono razvija u željenom pravcu.

Stipe BešlinU okviru projekta Godina hrvatskih velikana u Vojvodini, kojega koordinira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, ove se godine obilježava 100. obljetnica rođenja pjesnika iz Monoštora Stipana (Stipe) Bešlina (4. siječnja 1920. – 4. travnja 1941.). U Somboru je tu obljetnicu obilježila Udruga građana Urbani Šokci, koja je prije nekoliko godina tiskala i Bešlinovu zbirku pjesama Tajanstvenosti trag.  

kvartetHrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. a od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine bit će na čelu te zajednice od 28 država, predsjedajući Vijećem EU. Povodom obilježavanja početka predsjedanja, kao velikog događaja za tu državu, u nedjelju, 19. siječnja, u Subotici je priređen koncert renomiranog hrvatskog ansambla, Zagrebačkog kvarteta. Ovom kulturnom događaju u reprezentativnom prostoru subotičke Sinagoge, nazočio je veliki broj publike, njih preko 1.000. 
Među ostalim, koncertu su nazočili i predstavnici pokrajinske vlasti, te gradova Subotice i Sombora. 
Na programu su bila djela suvremenog hrvatskog skladatelja Marka Ruždjaka (Klasični vrt), te svjetski poznatih Ludviga van Beethovena (Gudački kvartet u A-duru, op. 18, br. 5) i Dmitrija Šostakoviča (3. gudački kvartet u F-duru, op. 73). 

darko policDr. Darko Polić, arhitekt, rođen je 1975. godine u Novom Sadu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, dok je visokoškolske stupnjeve u području arhitekture, zaključno s doktoratom iz tehničkih znanosti (2016.), stekao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Nakon završenih osnovnih studija, 2003. godine, radio je u projektnom birou, a od 2004. godine do danas, u JP-u Urbanizam u Novom Sadu na poslovima izrade urbanističkih dokumenata, analiza i studija. Stručno usavršavanje stječe na studijskim putovanjima u okviru projekta u organizaciji Svjetske banke.

005Osnovano na veoma posjećenoj skupštini 18. siječnja 1970., HKUD Bunjevačko kolo je opravdalo svoje postojanje već u prvim mjesecima svoga djelovanja. Kao nijedno društvo prije, okupilo je gotovo sve viđenije hrvatske intelektualce različitih profila, ideoloških orijentacija i političke prošlosti. Kao takvo, moglo je prirediti više manifestacija i priredaba, koje po značenju nisu zaostajale za onim koje je upriličio Organizacijski odbor za Dužijancu. Međutim, točan slijed aktivnosti HKUD-a Bunjevačko kolo u početnom razdoblju njegovog djelovanja teško je pratiti, uslijed raspršenosti i fragmentiranosti relevantnih izvora. Sâma arhiva Bunjevačkog kola oskudijeva dokumentima iz razdoblja 1970. – 1972. Dokumenti o radu pojedinih sekcija Društva (istraživačka i književna sekcija) nalaze se u zaostavštini Bele Gabrića (Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić). Ovakvo stanje je posljedica prije svega neprilika koje su 1973. snašle HKUD Bunjevačko kolo i uostalom čitavu hrvatsku intelektualnu elitu.