Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ručni radovi surčinU cilju očuvanja kulturne baštine tamošnjih Hrvata, te da se prošla vremena sačuvaju od zaborava, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina drugu godinu zaredom organizirala je izložbu starih ručnih radova koja nosi ime Iz ormara naših baka. Prošlogodišnja izložba je trajala jedan dan, a zbog velikog interesiranja članova i posjetitelja ove godine su odlučili da ona traje sedam dana, uz prateći program. Tijekom proteklog tjedna, od 14. do 21. listopada 2019. godine u prostorijama udruge u Surčinu organizirane su radionice veza, zatim prelo uz vez, priču, pjesmu i šalu, izložba novih radova članova Kreativne sekcije, te kreativna radionica za djecu Iz mašte u djelo. 

Hrvatska udruga Bezdanska marina organizirala je po prvi put likovnu koloniju. Za mjesto okupljanja slikara odabrali su tipičnu bezdansku okolici – vodu, pa su tako umjetnici stvarali u ambijentu Ekološke učionice Baračka okruženi vodom i šumom. Takva je bila i većina slikarskih motiva – prostrana ravnica, šuma, voda, čamac na vodi... Sudjelovali su umjetnici iz Srbije (Sombora, Subotice, Koluta, Berega) i Hrvatske (Osijeka, Tenja, Vukovara). 
„Ovo je prva kolonija i traje samo jedan dan, ali nam je želja da likovna kolonija bude naš redoviti program, pa i da traje barem dva dana”, kaže predsjednica udruge Bezdanska marina Vesna Zelenika.
Sudjelovali su i članovi Društva likovnih umjetnika amatera Likar iz Osijeka koja već ima dugu suradnju s HKC-om Bunjevačko kolo iz Subotice.
„Česti smo gosti likovne kolonije koju organizira HKC Bunjevačko kolo Subotica, ali naravno voljeli bi i proširiti ovu suradnju s novim udrugama. Tako smo danas i u Bezdanu, a domaćini i ovaj ambijent toliko su me dojmili da mi je sada ideja da pokušamo jednu našu koloniju napraviti upravo ovdje u Ekološkoj učionici Baračka, kaže predsjednica udruge Likar Nives Trauber.
Bezdanska kolonija je organizirana uz potporu Grada Sombora i donatora. 

Izvor: Hrvatska riječ ( Z. V. )

ynanstveni skup hks„Kada je riječ o kulturi u životu hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, ona je dugo bila obilježena zasebnim procesima, regionalnim i subetničkim, relativno slabom međusobnom povezanošću i slabom institucionalnom izgrađenošću. S druge strane, u suvremenome se razdoblju javljaju inicijative hrvatskih manjinskih institucija u istraživanju, memoriranju i prezentiranju vlastite kulture. Ovim se inicijativama pridružilo i Hrvatsko katoličko sveučilište koje unutar svoje znanstvene strategije, znanstvene i nastavne djelatnosti, posebno mjesto posvećuje istraživanju povijesti, kulture i identiteta Hrvata izvan Hrvatske“, navodi se u pozivu znanstvenog skupa održanog prošlog tjedna u Zagrebu i Subotici pod nazivom „Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi“.

sokci i bastina„Alaj lipo kad se Šokci pazu, jedni drugim na divan dolazu“. Tako se piva u bećarcu. A onoga što je stalo u stihove bećarca Šokci se drže i danas. Čuvaju veze šokačkog Podunavlja i jednom na godinu okupljaju se na zajedničkoj manifestaciji Šokci i baština. Uvijek u drugom, šokačkom mjestu. Ove godine to je bio Monoštor. Za razliku od nekih prijašnjih manifestacija tema ove godine nije bila zadana, već je svaka udruga sama odabrala što će prikazati. I imala je ovogodišnja manifestacija još jednu specifičnost – prvo predstavljanje monografije Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca. Tako je dio tradicije pokazan pisanom riječju, ali i prikazom običaja iz šokačkog života.

mario baraMario Bara nije nepoznato ime u Vojvodini, odnosno Srbiji, napose među onima koje interesiraju teme vezane uz Hrvate u Srbiji – njihovu povijest, kulturnu baštinu, identitet. Naime, docent dr. sc. Mario Bara, podrijetlom iz Sombora, uključen je već više godina u niz projekata kao što su Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (Hrvatsko akademsko društvo), Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema I (A – Fur) (Libera Editio d.o.o. i HAD) i Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ne samo svojim podrijetlom već i akademskim obrazovanjem – studij sociologije i povijesti je završio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao – znanstveni interes mu je usmjeren na polje sociologije migracija, etničkih odnosa te povijesti i suvremenosti hrvatskih autohtonih manjina. Slijedom gore navedenoga ne čudi da je Bara jedan od glavnih „krivaca“ što je Odjel za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu na kojemu je uposlen od 2014. godine bio organizatorom znanstveno-stručnog skupa pod nazivom „Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi“, koji se prošloga tjedna održao prvo u Zagrebu, a zatim drugi dio u Subotici. 

leksikonHrvatsko akademsko društvo (HAD) organiziralo je predstavljanje najnovijeg, XIV. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca koje je održano u četvrtak, 10. listopada 2019.godine u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Pred brojnom publikom svezak su predstavili prof. dr. sc. Josip Vrbošić, redoviti profesor Pravnog fakulteta iz Osijeka u mirovini, Dražen Skenderović, župni vikar Župe sv. Roka u Subotici i dr. sc. Slaven Bačić, glavni urednik Leksikona. 
Istodobno je to bilo proslavljanje maloga jubileja, s obzirom na to da se ove godine navršava petnaest godina od izlaska prvoga sveska, a izlaskom XIV. sveska obrađena je prva polovica abecede. 

mirko kopunovic nagradaNa 18. Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova uručene su književne nagrade, u okviru Multimedijalne večeri, 25. listopada 2019.

Nagrada za životno djelo Mirku Kopunoviću

Književnik Mirko Kopunović iz Subotice ovogodišnji je dobitnik Nagrade za životno djelo na području književnosti, koju dodjeljuje Hrvatska čitaonica, odnosno Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, a sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

okrugli stolŠokačka grana možda nije velika, ali je razgranata i živo lista plodovima očuvanja i promoviranja svoje tradicijske kulture, moglo bi se zaključiti nakon posljednjeg Međunarodnog okruglog stola, organiziranog u sjedištu Udruge  Šokačka grana u Osijeku. U suorganizaciji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj ovaj skup je u okviru dvodnevnoga programa bio posvećen temi Pučka pobožnost Šokaca i Bunjevaca – jučer, danas, sutra.