Pozovite » (+381) (0)24 535-533

mackare golubinci 2012-1Žurkom mladih iz srijemskih mjesta u porti katoličke crkve 17. veljače u Golubincima su počele mačkare, tradicijski magijsko-religijski ritual koji, kao turističku atrakciju, desetu godinu zaredom organiziraju članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Tomislav" i žitelji sela koje je na mapi Europe upisano kao eko-etno selo. Ovom manifestacijom, po kojoj su odvajkada poznati u Srijemu, Golubinčani žele privući što više gostiju, i to su, bogatim četverodnevnim programom, svakako i postigli. Organizator „Premundurenih dana", kako je naslovljen cijeli četverodnevni program, je HKPD „Tomislav", a prvi put uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Općine Stara Pazova, MZ Golubinci i brojnih sponzora iz sela i općine.

mackare golubinci 2012-2Teško je reći je li ljepše i šarenije bilo u subotu navečer, kada su birane najljepše maske, ili u nedjelju, kada je karnevalska povorka s nekoliko stotina maskiranih sudionika prodefilirala selom. Domaćini i gosti iz više mjesta Vojvodine, Hrvatske i Mađarske pokazali su maštovitost i spretnost, pa je u karnevalskoj povorci bilo: vještica, vila, gusara s Kariba, izvanzemaljaca, Ciganki, doktora, zatvorenika, anđela, cvjetova, patuljaka, kan-kan igračica, vitezova, djevojaka iz Rija, kauboja, Indijanki i koga sve ne...

Večer prije u natjecateljskoj konkurenciji ove se godine, drugog dana mačkara u Golubincima, publici koja je prepunila sportsku dvoranu osnovne škole predstavilo 20 maski u borbi za vrijedne nagrade. Prvu nagradu - sedmodnevni boravak za četiri osobe na Kvarnerskoj rivijeri dobila je maska Rio, koja je uz ritmove sambe dočarala atmosferu karnevala u Riju, drugo mjesto zauzela je maska Mala Sirena, koja je osvojila sedam dana na Rudniku za dvije osobe. Treće mjesto osvojila je maska Dan mladosti s prikazom nekadašnjeg sleta uz prisutnost druga Tita i drugarice Jovanke. Žiri nikad dosad nije imao težu zadaću izabrati najbolje, jer toliko kreativnosti i mašte nikada ranije nije bilo. Ključ Golubinaca ove godine za vrijeme mačkara pripao je Ružici Borčić, osobi koja daje već godinama neprocjenjiv doprinos u pravljenju kostima. Kao gosti su i na ovogodišnjim mačkarama u Golubincima bili članovi plesne udruge FENIX iz Osijeka koji su, osim što su dali mačkarama međunarodni karakter, svojim nastupima u ova dva dana oduševili Golubinčane i njihove goste izvodeći nevjerojatne plesne korake.

mackare golubinci 2012-3Četvrti dan ostao je za najizdržljivije, koji su obilazili golubinačke kuće i zajedno s domaćinima pjevali i plesali, a ove godine se uključila i Udruga odgajivača konja, čiji su se članovi jašući priključili mačkarama. Mnogobrojni su uzvanici nazočili mačkarama, a među njima je bio i Predrag Marković, ministar kulture Republike Srbije, koji je rekao da su mačkare lijep tradicijski običaj kojeg hrvatski narod treba njegovati.

Golubinačke mačkare ove godine medijski su pratili RTS, HTV, RTV, sve lokalne radijske i TV postaje, kao i većina pisanih medija, a medijski pokrovitelj bila je Radio Stara Pazova.

Tekst i fotografije: Ivan Radoš

Predkorizmeno vrijeme u hrvatskoj zajednici u Vojvodini obilježeno je brojnim pokladnim priredbama. Pokladni balovi, maškare, „tute", prela održani su diljem Vojvodine. U subotičkom kraju je, uz Veliko prelo „Bunjevačkog kola", Prelo Pučke kasine i Gupčev bal o kojima smo pisali, održano je još nekoliko prela - Kersko prelo, Prelo obitelji župe, Prelo mladeži DSHV-a, Prelo u Đurđinu, Prelo sićanja, Deb'o četvrtak... Ni djeca nisu ostala uskraćena za priredbu namijenjenu upravo njima - u Subotici su se na „Hrckovom maskenbalu" okupila naša djeca iz cijele Vojvodine.

kersko prelo 2012-2Kersko prelo - Veselje uz reviju i predstavu

Više od dvije stotine gostiju, među kojima je bilo i tridesetak djece, okupilo se 11. veljače na tradicionalnom, osmom po redu Kerskom prelu, održanom u sportskoj dvorani OŠ „Ivan Milutinović", a tijekom večeri uz prigodnu predstavu, modnu reviju i tombolu, zabavljali su ih ansambl „Hajo" te mladi tamburaški sastav „Derani". Nazočne je na početku večeri pozdravio župnik mons. Andrija Anišić, izrazivši zadovoljstvo da se ove godine okupilo još više gostiju nego prošle. S njegovim se mislima pozdravljajući u ime Organizacijskoga odbora, složio i Lazar Cvijin. Pjesmu „Kolo igra, tamburica svira" otpjevala je uz pratnju tamburaša Marija Jaramazović, a poslije toga Ladislav Huska otpjevao je pjesmu posvećenu crkvi sv. Roka, s kojom je prije nekoliko godina nastupio na Festivalu bunjevački pisama. Međutim, po riječima većine sudionika, najljepši dio večeri, ali i najveće iznenađenje, bila je modna revija koju je priredila Marija Jaramazović. Revija koju je nazvala „Bačka-Paris-Bačka" prikazala je jedinstvenu kolekciju razvijenu spajanjem elemenata tradicijske kulture i elemenata iz svijeta mode

kersko prelo 2012-3Zahvaljujući trudu župljanke i pjesnikinje Đule Milodanović- Kujundžić koja je i prethodnih godina pisala tekstove za priredbe koje se osim za Kersko prelo u ovoj župi prikazuju i za Materice, ljubitelji prela imali su prigodu pogledati njenu kratku predstavu „Prosidba", u kojoj su glumili članovi župne zajednice. Tijekom večeri pročitano je nekoliko preljskih pjesama, među kojima i prvonagrađena na ovogodišnjem Velikom prelu pod naslovom „U noći prela", a čija je autorica s. Blaženka Rudić. Iz Splita gdje je trenutačno na dužnosti, dirljivu preljsku pjesmu o slozi u napredovanju hrvatske zajednice i očuvanju bunjevačkoga subetničkog identiteta poslala je župljanka ove župe, s. M. Jasna Crnković, a u toj joj se nakani svojom pjesmom napisanom za ovu prigodu pridružila i Đula Milodanović.

Zahvaljujući brojnim darovateljima i prijateljima Kerskoga prela, održana je i bogata tombola. Program su vodile Vedrana Cvijin i Melita Bašić.

prelo zupe uskrsnuca 2012-1Prelo obitelji Župe Uskrsnuće Isusovo

Obitelji župe Uskrsnuće Isusovo ove su se godine okupili jedanaesti put na svom župskom prelu. Prelo je održano 11. veljače, u sportskoj dvorani Osnovne škole „Matko Vuković", jer je Caritas, gdje se inače održavalo prelo, zbog hladnih dana postao prihvatilište za beskućnike. Ovo prelo okuplja obitelji čija su djeca većinom upisana u hrvatske odjele. Prelo daje poruku o važnosti obitelji u današnjem društvu, ali ima i ulogu jačanja nacionalnog identiteta. U kratkom programu nastupila su djeca recitirajući, pjevajući i glumeći, a cijelu večer obitelji je zabavljao mladi tamburaški sastav „Bekrije".

prelo zupe uskrsnuca 2012-2U svom je govoru Nevenka Tumbas, jedna od organizatorica prela, roditeljima među ostalim poručila: „Oni koji su već dugi niz godina tu na prelu, znaju kako svake godine na kraju kažem da je ovo obiteljsko prelo prvenstveno radi naše djece, da oni zavole svoje običaje, svoj narod. I kao i svih ovih godina prije, reći ću: upišite svoju djecu u odjele na hrvatskom jeziku. Znam da je naša župa baš ta koja ima najviše đaka u hrvatskim odjelima, da naša župa čini većinu u hrvatskim odjelima u Osnovnoj školi 'Matko Vuković', da su naše obitelji uistinu svjesne i ponosne na svoje podrijetlo, ali vas moram moliti da sve to što osjećate - svjedočite svojim bližnjima, rođacima i prijateljima. Dragi roditelji, odgajajte i usmjeravajte svoju djecu u dva pravca: da se školuju, završe studij, te da budu aktivni vjernici naše katoličke crkvene zajednice."

prelo mladezi dshv 2012-1Prelo mladeži DSHV-a

Ideja koju su pokrenuli mladi DSHV-a polako prelazi i u tradiciju. Ove godine, 17. veljače u dvorani KTC-a, održano je peto, jubilarno Prelo mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Zanimanje za prelo iz godine u godinu raste - ove je godine bilo gotovo 800 mladih, a došli su iz svih krajeva Vojvodine u kojima DSHV ima organiziranu mladež. Prelo su uveličali i gosti iz susjednih zemalja. Glavni sponzor petog Prela mladeži DSHV-a bio je, kao i prošle godine, Grad Zagreb. Osim mladih, ovoj manifestaciji nazočni su bili članovi stranke, predstavnici Grada Zagreba, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, predstavnici mladeži drugih stranaka i svećenici.

prelo mladezi dshv 2012-2Izaslanik zlatnog sponzora Prela mladeži, pročelnik Ureda za financije Grada Zagreba Slavko Kojić, ističe kako uvijek postoji želja za potporom ovdašnje zajednice, pa tako i mladeži. Predsjednik stranke Petar Kuntić rekao je kako se nada da će se od tolikog broja mladih, koliko je bilo na samom prelu, iznjedriti novi dužnosnici, kako u samoj stranci, tako i u Nacionalnom vijeću. Predsjednik mladeži DSHV-a Siniša Skenderović otvorio je peto Prelo mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i među ostalim rekao: „Ovim skupom zapravo gradimo zajedništvo i razumijevanje među mladim Hrvatima. Prelo predstavlja poveznicu među svima koji na ovim prostorima žele očuvati hrvatski identitet".

prelo mladezi dshv 2012-3Ovogodišnji program bio je veoma bogat, a otvorili su ga glazbenici mladog tamburaškog sastava „Klasovi", koji su se predstavili spletom hrvatskih pjesama. Nakon njih zasvirao je tamburaški sastav „Bekrije". Ono što je program činilo drugačijim od prošlogodišnjih, to su modne revije dviju naših modnih kreatorica - Sandre Benčik sa svojom malom revijom šlingeraja i Marije Jaramazović sa svojim kreacijama inspiriranim bunjevačkom otunčicom. Goste je sa svojim odabirom pjesama zabavio i najljepši tamburaški sastav, mlade cure iz sastava „Corona". Plesalo se i igralo, bilo je lako i veselo uz dobro poznati tamburaški sastav „Ravnica".

prelo sicanja 2012-1„Prelo sićanja" na stara dobra vremena

Jedno od „modno" najzanimljivijih pokladnih okupljanja među bunjevačkim Hrvatima, svakako je lani pokrenuto „Prelo sićanja". Ovo prelo, na kojem je jedini uvjet za sudjelovanje da osoba bude odjevena u bunjevačku nošnju, održano je i ove godine, 19. veljače, u velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" u Subotici. Posjetitelja je bilo preko stotinu, svih uzrasta, a uz one najsvečanije mogle su se vidjeti i običnije nošnje, također prigodne za ovakvu vrstu „sentimentalnog" putovanja u povijest. Premijerno je prikazano i nekoliko nošnji koje su sašivene u proteklih nekoliko mjeseci.

prelo sicanja 2012-2Jedan od organizatora Ivan Piuković kaže kako je cilj ovoga okupljanja podsjetiti se „starih dobrih vremena". „ I ovoga puta vratili smo se nakratko u prošla vremena, zabavljajući se na način kako su to činili naši preci. Također, nastojali smo vratiti narodne igre među ljude, da to ne bude samo u okvirima KUD-ova, oživjeti ih za buduća pokoljenja", dodaje Ivan Piuković.

Na početku večeri nazočne je pozdravio predsjednik HKC-a „Bunjevačko kolo" Ivan Stipić. Prelo je trajalo nekoliko sati, a goste su zabavljali tamburaški sastavi „Hajo" i „Ravnica". I za kraj, organizatori najavljuju kako će praksa priređivanja „Prela sićanja" biti nastavljena i idućih godina.

Deb'o četvrtak i fanci u DSHV-u

debo cetvrtak 2012-1Tradicionalni Deb'o četvrtak u Domu DSHV-a u Subotici, dvanaesti po redu, organiziran je 16. veljače, i okupio je brojne članove, simpatizere i prijatelje najveće stranke vojvođanskih Hrvata. Prema običajima ovdašnjeg hrvatskog življa, posljednjeg četvrtka pred početak korizme trebalo bi jesti devet puta i popuniti stas, što prema starovremenskim mjerilima odražava znak dobrog zdravlja. U duhu „pojačane ishrane" domaćini ove lijepe tradicijske manifestacije i ove su godine pripremili oko dvije tisuće ukusnih, domaćih fanaka za brojne goste, pa je svatko po volji mogao uživati u ukusnoj, izvornoj deliciji našeg podneblja. Uz bogat izbor napitaka i dobru zabavnu glazbu, koja je u pozadini davala tihi štimung ugodnom ozračju, Deb'o četvrtak je još jednom uspio u potpunosti ispuniti svoju svrhu i tradicijsku namjenu.

debo cetvrtak 20122„Nastavljamo tradiciju organiziranja Debelog četvrtka u prostorijama središnjeg ureda naše stranke i ovoga puta smo ugostili više stotina naših članova, simpatizera i prijatelja, da bismo se družili i obilježavajući ovaj običaj bačkih bunjevačkih Hrvata podigli naše odnose i suradnju na još veću razinu. Naravno, ne mogu se uspoređivati nekadašnja vremena iz kojih je poteklo održavanje Debelog četvrtka s ovim današnjim u kojima živimo, no fanci se i dalje peku u mnogim obiteljima, pa ovaj običaj, skupa s ostalima našeg podneblja nastojimo očuvati i njegovati", rekao je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, koji je sve goste dočekao na ulazu u sjedište stranke.

Generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg i subotički gradonačelnik Saša Vučinić prigodnim govorima su pozdravili sve nazočne, istaknuvši značaj njegovanja ovog običaja u duhu očuvanja identiteta Hrvata-Bunjevaca na ovim prostorima. Deb'o četvrtak upriličen je i u Vajskoj i Sonti u organizaciji tamošnjih mjesnih odbora DSHV-a.

hrckov maskenbal 2012-1Održan IX. Hrckov maskenbal

I pored loših vremenskih uvjeta, 17. veljače, u organizaciji NIU „Hrvatska riječ" održan je tradicionalni Hrckov maskenbal, deveti po redu, u nazočnosti oko 250 djece koja su pokazala svoju kreativnost i originalnost, maskirajući se u razne likove (stvarne i izmišljene), životinje, a bilo je i biljki, poput primjerice pečurke. Na tradicionalnom događaju, održanom u Velikoj dvorani HKC „Bunjevačko kolo", sudjelovali su vrtićanci, te djeca koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku ili slušaju predmet „Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture", i to iz Subotice, Tavankuta, Ljutova, Male Bosne, Đurđina, Plavne, Vajske, Bačkog Monoštora, Sombora i Svetozara Miletića.

hrckov maskenbal 2012-2Maskenbalu su, osim mališana, učiteljica, odgojiteljica i po kojeg roditelja, prisustvovali generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, konzulica-savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje Anđela Horvat, koji su se i obratili djeci s nekoliko riječi, a ispred domaćina, nazočna je bila odgovorna urednica tjednika „Hrvatska riječ" Jasminka Dulić.

Nakon programa, u okviru kojeg su nastupili članovi Tamburaškog sastava „Klasovi", te dječica iz vrtića „Marija Petković", uslijedio je svečani defile maskirane djece preko bine.

vucenje panja mala bosna 2012Budući da već nekoliko godina unatrag „Hrckov maskenbal" nije natjecateljskog karaktera, svim njegovim sudionicima na koncu su podijeljeni darovi od organizatora - NIU „Hrvatska riječ", kao uspomena na ovaj događaj.

Vučenje panja

U Maloj Bosni je 21. veljače, trećeg dana poklada, upriličen stari pokladni običaj - vučenje panja.

Priredila Ljiljana Dulić Mészáros po tekstovima
Željke Zelić, Antonije Sudarević,
Davora Bašića Palkovića i Ivane Petrekanić Sič
Fotografije: Hrvatska riječ

prelo bez granica 2012HBKUD „Lemeš« je 10. i 11. veljače gostovao u Bikiću tj. Bácsbokodu u Mađarskoj, u okviru realizacije IPA programa ovih dvaju pobratimljenih mjesta.

Kako bi došlo do realizacije ovog programa prethodio je dug i mukotrpan rad s obiju strana granice. Ideja o ovakvom obliku suradnje rodila se još prije dvije godine, kada je Lemeš dobio novo vodstvo. U vodstvo sela izabrani su mladi ljudi puni energije, entuzijazma i novih ideja. Na čelo je sela došao Aleksandar Vidaković. Urađen je projekt za prekograničnu suradnju koristeći pobratimstvo s Bikićem. Nije bilo teško dogovoriti se sa susjedima, ali su birokracija i razne pravne prepreke činile da sve ne ide po planu. Napokon, pred kraj 2011. godine dobiveno je zeleno svjetlo i moglo se početi s realizacijom IPA programa.

Riječ je o 48.000 eura iz IPA fonda i još 10.000 eura koje je osigurala Općina Sombor. U toku 19 mjeseci realizirat će se manifestacije u kojima će sudjelovati kulturno-umjetničke udruge, nevladine organizacije, učenici osnovne škole i sportaši iz obaju sela.

Desetog veljače Lemešani su krenuli put Bikića. Tamo su ih čekali prijatelji iz hrvatske manjinske samouprave sela i uprava sela na čelu s predsjednikom Lászlóom Kovácsem. Poslije tople dobrodošlice i razmjene darova, pogledali su izložbu starina, koja je bila priređena u Domu kulture, a poslije je opširnije predstavljen IPA program na hrvatskom i mađarskom jeziku.

prelo bez granica 2012-2Lemešani su se predstavili pučkom komedijom Marjana Kiša „Stipanova princeza". Ovo je djelo pretrpjelo manje jezične korekcije kako bi publika bolje razumjela događaje na sceni. Glumci su to odlično odradili jer većina njih govori mađarski, što je i publika cijenila pokazujući gromoglasnim pljeskom. Nakon predstave uslijedilo je druženje uz glazbu i ples do ranih jutarnjih sati. Sljedeća večer bila je rezervirana za Veliko bunjevačko prelo pod geslom „Prelo bez granica". Folklorni odjel HBKUD-a „Lemeš" predstavio se spletom bunjevačkih plesova pod nazivom „Kad zasvira tamburica jasna", čiju koreografiju potpisuje Tamara Brkić. Domaćini su na scenu postavili živu sliku starinske sobe i prela nekada. Djeca iz Bikića aktivno su sudjelovala u ovoj slici. Gosti iz Pečuha, udruga „Tanac", pokazala je okupljenim gostima svoje umijeće u plesu. Poslije kulturno-umjetničkog programa goste je zabavljao tamburaški sastav „Vizin" iz Pečuha.

Prelo je održano u sportskoj dvorani pred puno uzvanika, uz dobru glazbu, dobru hranu, piće i ples. Hrvatska samouprava sela Bikić, kao i uprava sela bili su izuzetni domaćini. Ovom dvodnevnom manifestacijom službeno je počela realizacija IPA programa i dogovoren je sljedeći značajniji susret u Lemešu za Lemešku dužijancu.

Tekst i fotografije: Lucia Tošaki

skupstina mostonga 2012Prije dva mjeseca HKUPD „Mostonga" iz Bača, poslije pet godina postojanja, ostalo je bez predsjednika. Dotadašnjoj predsjednici Dari Filipović, koja je prije dvije godine tu dužnost preuzela od Stjepana Čobana, istekao je mandat sredinom prosinca 2011. godine. Budući da se nije ponovno kandidirala, a kandidata za predsjednika nije bilo ni kod ostalog članstva, tajnik Društva Marjan Penavin prihvatio se dužnosti v. d. predsjednika do izbora novog. Na izvanrednoj sjednici Skupštine društva koja je održana 10. veljače, te dužnosti se prihvatio Antun Šamanović Baja, aktivni član društva i član predsjedništva KUD-a od njegova osnutka.

„Ovu nezahvalnu dužnost predsjednika 'Mostonge' prihvatio sam kako bih pokušao s članovima društva koji su raspoloženi za rad pomoći 'Mostongi' da opstane i nastavi s radom. Svi znamo da u svim našim društvima ima problema o kojima nitko ne govori i ne piše. Ističu se samo lijepi i uspješni događaji, a problema je svugdje i puno. Ni 'Mostongu' nisu zaobišli ti problemi, no na nama je da ih rješavamo jedan po jedan. Imao sam potporu članova prilikom izbora za predsjednika i nadam se da ću njihovu potporu imati i pri realizaciji plana i programa za naredno razdoblje. Plan i program moramo detaljno razraditi, uvesti promjene i novine. Temelji su stvoreni prije pet godina, sada je na nama da ih učvrstimo i nadogradimo. Osobno ću se, kao predsjednik, zalagati da 'Mostonga' bude otvorena za suradnju sa svim udrugama, kako hrvatskim tako i sa svim koji djeluju u općini Bač, društvima bačkog Podunavlja i šire. Pred nama je puno posla, imamo nekoliko stalnih događaja koje treba realizirati, a u sklopu njih tu su i obljetnice hrvatskih velikana u Vojvodini i sl. Siguran sam da će se naši članovi probuditi i početi s ozbiljnijim radom kako bi 'Mostongi' vratili stari sjaj", kaže novoizabrani predsjednik Antun Šamanović Baja.

Ne krije da je optimist, što se opstanka „Mostonge" tiče, jer u suprotnom ne bi stupio na dužnost predsjednika. Vjeruje u članove, u njihov rad i njihovu ljubav prema vlastitoj tradiciji, jer, kako kaže, „tko će ju čuvati ako mi nećemo".

Tekst i fotografija: Stanka Čoban

hizb-mHrvatski iseljenički zbornik je godišnjak, serijska publikacija, u tiskanom i elektroničkom obliku, koji analitički prati društvena i kulturna zbivanja hrvatskoga naroda u domovini, ali ponajviše u iseljeništvu. Izdavač Zbornika je Hrvatska matica iseljenika koja i na ovaj način nastoji pridonijeti kulturnoj integraciji hrvatskoga iseljeništva s domovinom, na čelu s urednicom, profesoricom komparativne književnosti i fonetike, Vesnom Kukavicom. Osobita je zanimljivost Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, koji izlazi od 1955. godine, ta da je trojezičan, odnosno da su pojedini prilozi ili sažeci s hrvatskoga prevedeni na engleski i španjolski jezik kako bi se mnogi hrvatski iseljenici koji se ne služe hrvatskim nego jezikom domicilne zemlje mogli ravnopravno služiti njime.

U siječnju je tiskan novi Zbornik za 2012. godinu s različitim temama podijeljenim u osam tematskih cjelina, naslovljenih: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Baština, Znanost i Nove knjige. U ovome Zborniku nekoliko je tekstova kojima su predstavljeni, odnosno koji se tiču Hrvata u Vojvodini, neki eksplicitno, a neki kao što je npr. Učenje inojezičnoga hrvatskoga: udžbenici i programi, autorice Lade Kanajet Šimić i implicitno.

U Zborniku je, među ostalima, mjesto našao i tekst dr. sc. Sanje Vulić Vojvođanski pjesnik Mirko Kopunović, u cjelini naslovljenoj Kroatistički obzori, o poetskim značajkama i književnojezičnom izričaju u trima pjesničkim zbirkama ovoga subotičkog pjesnika (U iskrama nade, Pod slapovima sna i Nad raspuklinom ćutnje).

Dio Zbornika naslovljen Mostovi donosi pregled kulturnih, znanstvenih, političkih i inih relevantnih događaja među Hrvatima diljem planeta, kojima se održavaju veze s matičnom domovinom. Čak tri teksta, u ovom dijelu, tematiziraju kulturno-političke prilike života vojvođanskih Hrvata - Stručni skupovi među Hrvatima srednje i jugoistočne Europe, također autorice dr. sc. Sanje Vulić, Hrvatsko manjinsko pitanje u Srbiji, autorice Sandre Cvikić i Autentičan svjedok osvajanja slobode u Vojvodini, autora Roberta Skenderovića.

U prvome tekstu dr. sc. Vulić piše o dvjema manifestacijama vojvođanskih Hrvata održanim protekle godine - Danima A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića u selu Plavni i Danima Balinta Vujkova u Subotici. Na kraju teksta, nakon iscrpnog izvješća s ovih kulturno-znanstvenih događaja, autorica zaključuje o njihovu značaju u uspostavi suradnje i povezanosti s matičnim narodom, te doprinosu u boljem upoznavanju hrvatskih zajednica i istaknutih pojedinaca kako iz prošlosti, tako i iz sadašnjosti.

Tekst mr. sc. europskih studija Sandre Cvikić, Hrvatsko manjinsko pitanje u Srbiji analizira problematiku hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji sa sociološkog motrišta, odnosno križanja dvaju ishodišta - položaja i ostvarenja prava hrvatske nacionalne manjine i fenomena hrvatskoga manjinskog političkog poduzetništva. Rječju, društvenih pojava i fenomena unutar hrvatske zajednice kao platforme za prodiranje u bit procesa demokratizacije, prije svega deficita demokracije, srbijanskoga društva nakon listopadskog prevrata.

hizb-mala-m

Povjesničar dr. sc. Robert Skenderović u tekstu Autentičan svjedok osvajanja slobode vojvođanskih Hrvata donosi prikaz najnovije knjige subotičkog esejista i književnika Tomislava Žigmanova Osvajanje slobode. Knjiga je to, piše Skenderović, u kojoj autor Žigmanov analizira prilike i probleme političkoga i društvenog života vojvođanskih Hrvata od 2000. godine do danas, s težištem na trima glavnim akterima ove problematike - hrvatska zajednica u Vojvodini, Republika Srbija kao domicilna i Republika Hrvatska kao matična zemlja.

Na koncu, važno je primijetiti da su relevantni kulturni događaji i političke prilike, koje određuju sudbinu hrvatske zajednice u Srbiji, postale temom ozbiljnijih rasprava i analiza u sklopu najznačajnije stručno-popularne publikacije kojom se u Hrvatskoj sagledavaju različite perspektive hrvatskog iseljeništva u preko 20 zemalja svijeta.

Prethodni brojevi Hrvatskog iseljeničkog zbornika nalaze se na web stranici www.matis.hr.

Tekst: Vladan Čutura

gupcev bal 2012-1-mU povodu 65 godina rada i 50 godina od nastanka prve slike od slame i organiziranog rada u umjetnosti u tehnici slame, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec" iz Tavankuta nagrađeno je Poveljom Republike Hrvatske, koju je ovome društvu dodijelio hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović. Svečano uručenje Povelje upriličeno je u okviru Gupčevog bala, 11. veljače 2012. godine, na svečanoj akademiji održanoj u sportskoj dvorani Osnovne škole „Matija Gubec" u Donjem Tavankutu.

sokacko prelo bereg2012-3-mTradicionalna pokladna zabava, „15. Šokačko prelo" u organizaciji HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" održano je 11. veljače 2012. godine, u velikoj dvorani Doma kulture u Bačkom Bregu. Iako je temperatura bila daleko ispod ništice, snijeg pojačano padao, a dvorana slabo zagrijana, tamburice i šokačka pisma unijele su puno topline u srca nazočnih.

Tradicionalnom dobrodošlicom svima koji su i uz ovako katastrofalne vremenske uvjete došli na bereško prelo, voditeljica programa Milica Lerić najavila je kulturno umjetničku i zabavnu večer.

„Pred nama je godina jubileja. U lipnju slavimo 85. obljetnicu kulturno umjetničkog djelovanja u našem mjestu, u kojem je davne 1927. godine osnovano Hrvatsko prosvjetno društvo „Seljačka sloga". Ova udruga je poslije rata promijenila ime u „Hrvatsko kulturno društvo u Bačkom Bregu", a 1953. godine u Kulturno prosvjetno društvo „Silvije Kranjčević". Današnji naziv, HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" nosimo od 2004. godine", rekla je Lerićeva i najavila još dva jubileja: obilježavanje 100. obljetnice rođenja Ante Jakšića 22. travnja i 15. Mikine dane u lipnju, a ove godine 100. obljetnicu od osnutka obilježiti će i mjesno Dobrovoljno vatrogasno društvo.

sokacko prelo bereg 2012-1-mPredsjednica HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" Tamara Lerić pozdravila je uzvanike: dopredsjednika HNV-a za Sombor Matu Matarića i tajnika Željka Pakledinca, predsjednika Savjeta MZ Zvonka Benića, te predstavnike institucija kulture od Subotice do Plavne, a u izjavi za Hrvatsku riječ izrazila je nezadovoljstvo slabim odazivom svojih sumještana.

„Naše tradicionalno Šokačko prelo, petnaesto zaredom, prošlo je u pravom zimskom ugođaju. Iako je bilo jako hladno, a uvjeti za vožnju na našim prometnicama katastrofalni, nismo bili u mogućnosti odgoditi prelo, jer pričuvni termin nismo imali. Žao mi je što je ove godine bilo jako malo gostiju iz Berega, jer ukoliko mi, koji ovdje živimo, ne posjećujemo svoje manifestacije i time pokazujemo koliko cijenimo svoje običaje, kako će ih cijeniti drugi? S druge strane, izuzetno sam obradovana dolaskom uvijek dobrodošlih gostiju sa strane, od Subotice do Plavne. Osobito sam zahvalna našim starim prijateljima iz Sonte, folklorašima i tamburašima KPZH „Šokadija", koji su uz sve pobrojane probleme došli i svojom atraktivnom izvedbom spleta šokačkih pjesama i plesova uljepšali naše prelo, te ovogodišnjem glavnom pokrovitelju, Vukovarsko srijemskoj županiji i županu Boži Galiću."

sokacko prelo bereg2012-4-mU ime Hrvatskog nacionalnog vijeća nazočne je pozdravio dopredsjednik za Sombor Mata Matarić.

„U ime HNV-a i našeg predsjednika Slavena Bačića pozdravljam vaša nastojanja da na ovaj način sačuvate jedan od segmenata bogate tradicije predaka. Rado se odazivamo vašim pozivima, jer znamo da je kod Šokaca uvijek lipo i veselo, ali me iznenađuje što nas je ove večeri jako malo. Upitajmo se je li razlog snig, ili neki drugi ajer puše našim šokačkim selima? Na prelu u Baču bilo je malo više svita, al' ne dovoljno, bojim se da nam ni u Somboru na Velikom bunjevačko-šokačkom prelu dvorana neće biti puna. Dico, na prelo! Uvik je bilo i snigova i vitrova, pa smo na prelo dolazili saonicama i konjima, ne moramo svi imati džipove s pogonom na sva četiri kotača. Na prelo se mora doći, jer prelo je tradicija koja je nepravedno zapostavljena, a mi nismo Bogom dani da tu tradiciju naših predaka prekinemo. U tom smislu će HNV animirati kulturne djelatnike da ovakvim manifestacijama posvete puno više pažnje, a namjeravamo dodijeliti puno više sredstava za realizaciju. Dodao bih i da je jako bitna naša zajednica u selu, jer ako ne pripadamo toj zajednici, nećemo ni široj. Ukoliko ova naša društva na neki način u njegovanju svojih tradicija zamru, više neće imati smisla ni postojanje HNV-a kao institucije koju je formirala Republika Srbija. Zato je jako važno da ova dvorana dogodine bude puno popunjenija nego ove večeri."

sokacko prelo bereg 2012-2-mNakon pozdravnih riječi predsjednice „Kranjčevića" Tamare Lerić i dopredsjednika HNV-a Mate Matarića, kulturno umjetnički program otvorili su domaćini izvedbom himne svoje udruge, a potom i, skupa s gostima iz Sonte, svečane pjesme „Šokadija". Recitatorske točke i pjevanje bereških bećaraca unijelo je malo topline u prohladnu dvoranu, a u maloj reviji predstavljene su starinske narodne nošnje iz Plavne i Sonte. Potom je atraktivan nastup folkloraca i tamburaša KPZH „Šokadija" iz Sonte izazvao dug i glasan pljesak. Spoj „Šokadijine" mladosti i iskustva prikazao je podulji splet šokačkih pjesama i plesova svoje Sonte, a članovi TS „Dike" iz Vinkovaca „Šokačkim kolom" započeli su svoju cjelovečernju svirku. Uz malo zatišje u vrijeme večere, tradicionalnog šokačkog paprikaša, koju je blagoslovio bereški župnik vlč. Davor Kovačević, s pozornice su sve vrijeme zvonile tambure. U trenucima predaha „Dika", pokazali su što znaju i mladi subotički tamburaši profesorice Mire Temunović i gosti iz Sonte, TS „Šokadije". Kako je noć odmicala, „Dike" su svirale sve žešće, plesači su bili neumorni. I kad bi se učinilo da je zabavi kraj, nova pjesma i novo kolo bi natjeralo na podij za ples i one koji su namjeravali otići. Toliko da se zna, kad se Šokci vesele, najslađe je otići u zoru.

Tekst i fotografije: Ivan Andrašić

prelo pkasine 2012-2Četvrtu godinu zaredom u Subotici je priređeno Veliko prelo Pučke kasine 1878. Ovogodišnje izdanje ove pokladne manifestacije okupilo je 4. veljače 2012. godine u dvorani restorana KTC preko 300 ljudi. Goste i uzvanike pozdravili su predsjednik Organizacijskog odbora prela Ivan Tumbas i predsjednik Pučke kasine 1878. Josip Ivanković.

„Drago mi je da smo se okupili i po ovakvom vremenu. Zahvaljujem svima koji su pomogli da ovo prelo bude organizirano, a volio bih da skupa radimo više i da što veći broj pripadnika zajednice bude zajedno", kazao je Josip Ivanković.

Konzulica-savjetnica Republike Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš-Pečkaj istaknula je kako su prela mjesta pjesme, veselja, a prvenstveno zajedništva, te pozvala Hrvate da svoju djecu upisuju u hrvatske školske odjele.

„Zajedništvo mora postati sinonim Hrvata u Vojvodini, jer je jedino ono temelj na kojem je moguće očuvati bogato kulturno nasljeđe i jezik, prelijepu bunjevačku i šokačku ikavicu, kojom govore i Dalmatinci, odnosno Slavonci. Jezik je osnova očuvanja identiteta, stoga, hrvatska diplomacija u Srbiji podupire napore HNV-a da se što veći broj djece upisuje u vrtiće i škole na hrvatskom jeziku. Unatoč nedaćama u proteklih deset godina, naporima HNV-a djeca koja se školuju na hrvatskom jeziku će od iduće godine imati svoje udžbenike. Zato, dragi roditelji, bake i djede, dajte mališanima mogućnost i šansu da govore svojim jezikom", poručila je konzulica savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj.

Nazočne je pozdravio i dopredsjednik Katoličkog instituta „Ivan Antunović" mons. Marko Forgić koji je podsjetio na značaj osoba i udruga što su vodile hrvatski narod u Bačkoj kroz povijest, ističući u tom kontekstu i značajnu ulogu Pučke kasine.

„Želim da budemo kao jedno, da se veselimo jedni drugima. Jer to je baština fratara koji su nas Bunjevce i Šokce doveli u ove krajeve i preporoditelja koji nas je učio da budemo braća", kazao je mons. Marko Forgić.

Za večeru je služena krumpirača, u ponoć fanci. Priređena je i tombola čija je glavna nagrada bila - ljetovanje u Grčkoj za dvije osobe. Do kasno u noć gosti su se zabavljali uz glazbu tamburaških ansambala „Ravnica" i „Corona".

Na Velikom prelu Pučke kasine 1878., među ostalim, bili su nazočni predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić, te predstavnici Bunjevačke matice iz Subotice. I po teškim vremenskim uvjetima, na prelo je došlo i nekoliko gostiju iz susjednih država - Hrvatske (Osijeka) i Mađarske.

Tekst: Davor Bašić Palković
Fotografije: Hrvatska riječ