Pozovite » (+381) (0)24 535-533

gimnazijalkeIvana Rudić, Vanja Petrak, Nevena Balažević, Ana Ivković i Vedrana Cvijin, pet gimnazijalki koje pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, sudjelovale su u četrnaestodnevnom programu nevladine organizacije Otvorene perspektive iz Subotice, koji se od 7. do 21. rujna odvijao u Švicarskoj, poglavito u gradu Trogenu.

Otvorene perspektive, po riječima koordinatorice projekta mr. Verone Molnar, već sedam godina izvrsno surađuju s Pestalozzi fondacijom iz Trogena u Švicarskoj na programima vezanim uz interkulturnu komunikaciju, dječja prava, nenasilnu komunikaciju, rješavanje konflikata, edukaciju, riječju, projektima vezanim za srednjoškolce.

gimnazijalke u svicarskoj 2„Usporedo uz ove aktivnosti, ponuđena je i razmjena aktivnih srednjoškolaca, u čemu smo vidjeli mogućnost da se uključe i aktivni učenici na hrvatskom nastavnom jeziku, s obzirom da naši programi promoviraju multietničnost. Koristeći dugogodišnju suradnju s aktivistima Hrvatske čitaonice, zamolila sam da mi predlože svoje aktivne članove i sada sam jako zadovoljna odabirom jer su se djevojke pokazale kao vrlo komunikativne, pozitivne, pune ideja", kaže nakon povratka menadžerica Otvorenih perspektiva mr. Molnar.

Dojmove još slažu, ali gimnazijalke ističu zanimljiva i mnogobrojna putovanja, iskustva komunikacije. Ivana Rudić napominje kako su u četrnaest dana uspjeli obići gradove Švicarske, među kojima St. Gallen, Luzern, Zurich, Winterthur.

ivana rudic„Osim srednjoškolaca iz Subotice, s nama su bili i srednjoškolci iz Zrenjanina, Novog Bečeja i Sombora. Tjedan dana smo imali razmjenu s učenicima Gimnazije iz Basela", ističe Ivana i dodaje kako su svakodnevni imali radionice o interkulturalnosti, timskom radu, a napose diskusije koje su se nakon njih razvijale.

Djevojke su se prije putovanja pripremile za predstavljanje Subotice o čemu Nevena Balažević kaže:

nevena balazevic„Iznimno mi je drago da sam imala priliku otići u Švicarsku i razmijeniti iskustva s mladim Švicarcima. Zabave nije nedostajalo. Dva tjedna su prošla nevjerojatno brzo. No, iznenadila me činjenica da Švicarci jako malo ili gotovo ništa ne znaju o našoj zemlji i kulturi. Potrudile smo se predstaviti im naše običaje i naš grad i zemlju, u nadi da će to pokazati kako smo i mi, kao i oni, mladi ljudi željni znanja, novih iskustava i izazova."

ana ivkovicŠvicarska je Anu Ivković očarala svojom prirodom i ljudima, što potvrđuje i Vedrana Cvijin koja ističe ljubaznost, tolerantnost i spremnost na pomoć domaćina. Vedrana je impresionirana kvalitetom školskog i državnog sustava, „čistoćom i uređenošću gradova i očuvanim zgradama" te se nada da će imati još prilike doživjeti slična iskustva.

Svoje dojdmove zanimljivo je izrazila Vanja Petrak pretočivši ih u dnevnik koji bi, svojom literarnom vrijednošću mogao imati mjesta u književnosti.

vanja petrak„Hodaš, hodaš i hodaš. Znoj curi s tvojeg nasmijanog lica, no ti ga ne brišeš. Takt tvojih koraka zvuči pomalo umorno, ali ti ne staješ. Tako si zanesen u razgovor s Bogom. Što god Ga pitaš, On ti odgovara slikom. Nikad se nisi osjećao bliži Nebu. Srećeš ženu divna osmijeha i nazivaš joj Dobro jutro! na njemačkom. Zatim razgovarate o njezinu psu na jeziku na kojem znaš jedva sklopiti par rečenica. Ona te dobro razumije, pa ti ne osjećaš krivnju zbog loše gramatike, kao obično. Ona odlazi, a ti, kao žedan dobivaš neobičnu želju da se vratiš u sobu, pod topli poplun. Hladno ti je. Poskakuješ po šljunkovitoj cesti i misliš kako je lako ići nizbrdo, ne zaboravljajući na trud i energiju koji su ti trebali da se uspneš."

vedrana cvijinPo povratku u Suboticu djevojke svjedoče o razlici između mjesta u kojem žive i onoga što su vidjele, upravo to ih motivira da i same pokušaju učiniti neke promjene u svojoj sredini jer znaju čemu treba stremiti. One su vidjele nešto bolje, doživjele i neku vrst promjene sustava vrijednosti te žele sebe staviti u proces izgradnje europskog društva.

Otvorenje HNV 07092009Hrvatsko nacionalno vijeće upriličilo je 7. rujna 2009. godine svečano otvorenje svojih novih prostorija koje je, nakon sedam godina svoga postojanja i rada u unajmljenim prostorijama, uspjelo kupiti vlastitim sredstvima. Otvorenju su prisustvovali vijećnici, predstavnici hrvatskih udruga i institucija te brojni gosti iz Republike Hrvatske i državnih tijela Republike Srbije.

U svom obraćanju nazočnima, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Branko Horvat je poželio dobrodošlicu u dom kakav zaslužuje ova institucija te rekao:

- Držim da je ovaj novi dom, što se tiče prostora, i više nego dovoljan za potrebe HNV-a. U funkcionalnom su pak smislu, prostorije uređene na način da udovoljavaju svim našim svakodnevnim aktivnostima, koje podrazumijevaju rad Ureda HNV-a, prijem stranki, održavanje sjednica izvršnih tijela HNV-a, i slično. Vjerujemo da se svi skupa trebamo ponositi ovim novim prostorijama, čija su vrata od danas otvorena za sve hrvatske institucije, organizacije i pojedince.

Trening mladih katolikaU vjeronaučnoj dvorani župe Sv. Roka, u subotu, 12. rujna održan je jednodnevni seminar o tehnikama rada u skupinama za desetak mladih aktivnih katolika, predstavnike katoličkih skupina (Pastoral mladih Subotičke biskupije, Odbor Tribine mladih).

Na poziv mladih aktivista ovaj neformalni oblik edukacije vodio je diplomirani politolog Igor Čeliković, član udruge KroV zadužen za odnose mladih s međunarodnim organizacijama za mlade. Čeliković je ovoga ljeta sa suradnicima održao dva slična treninga s temama „Ja kao lider" i „Prezentacijske vještine" na engleskom jeziku.

 

trening 1

trening 2

Lira naiva SuboticaU dvorištu Spomen-kuće prof. Bele Gabrića okupilo se 11. rujna 2009. dvadesetak subotičkih pučkih pjesnika, sudionika poznatog susreta pod nazivom „Lira naiva".

Nakon prijateljskog razgovora i dogovora o daljnjem radu, pjesnici su uz svjetlost baklji u dirljivom ozračju kazivali svoje stihove i oduševili svoje prijatelje, ali i konzulicu R. Hrvatske u Subotici Vesnu Njikoš Pečkaj, dogradonačelnika Subotice Peru Horvackog, predsjedavajućeg Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" mons. dr. Andriju Kopilovića, mons. Marka Forgića, preč. Mirka Štefkovića i druge. Na veliku radost Subotičana, pridružili su im se pjesnici iz Sombora, Plavne, Alekse Šantića i Bođana.

Predsjednica Hrvatske čitaonice i organizatorica susreta Katarina Čeliković je predstavila svakog pjesnika i zahvalila mons. Kopiloviću na dugogodišnjoj financijskoj i moralnoj pomoći bez koje ne bi bilo ni susreta ni zbirke stihova. On je na početku večeri poručio kako se ovdje ne vrednuje isključivo kvaliteta već dobrota kojom progovaraju ovi Božji ljudi jer bez vjere ne bi bilo ni Lire naive koja nadahnjuje sve pučke pjesnike. Ovaj je susret priređen nakon godišnjeg susreta u Plavni kako bi i Subotičani imali mogućnost međusobnog susretanja, a u organizaciji Hrvatske čitaonice i Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović".

Lira naiva Subotica

HosanaFest 2009Dvostruki pobjednici četvrtog po redu festivala hrvatskih duhovnih pjesama pod nazivom Hosanafest 2009., održanog 6. rujna u Sportskoj dvorani osnovne škole „Majšanski put", su Ana Ostojić i Antonio Mock (izvorno ovu pjesmu s Anom pjeva Čedo Antolić) iz Zagreba. Tekst i glazbu pobjedničke pjesme Oduvijek i zauvijek napisala je Ana Ostojić, a obradu potpisuje Toni Eterović. Ova je pjesma osvojila i nagradu izvođača i nagradu Stručnog povjerenstva.

Hrvatski Majur-susret mladezi 2009Drugi susret mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini održan je u subotu, 5. rujna, uoči proštenja sv. Marka Križevčanina na Hrvatskom Majuru. Nakon svete mise susret je nastavljen na salašu Zlatka Gabrića.

Susret je započeo svetom misom u 18 sati koju je služio vlč. Željko Augustinov sa svojim mladim kolegom, mladomisnikom Draganom Muharemom koji je i propovijedao. Župnik Augustinov vodi brigu o župi u Maloj Bosni, ali i Gabrićevom križu na Hrvatskom Majuru uz kojega se već dvanaest godina okupljaju bivši i sadašnji stanovnici.

Etno kamp 2009Završna priredba drugog po redu Etno kampa održanog od 24. do 28. kolovoza, u organizaciji Hrvatske čitaonice, priređena je posljednjeg dana kampa, u dvorištu spomen kuće profesora Bele Gabrića. U petodnevnoj radionici sudjelovalo je gotovo 50 učenika osnovnih škola, uglavnom recitatora i glumaca Hrvatske čitaonice, a rad se odvijao uz pomoć nastavnika i roditelja.

Etno kamp održan je s temom «Hrvatska bunjevačka nošnja», koja je posebno zainteresirala djecu, istaknula je ravnateljica Hrvatske čitaonice, Katarina Čeliković.

«Ova je tema posebno zainteresirala djecu, iako je bilo za očekivati da oni to znaju. Ali, kako smo imali goste uživo poput ljudi koji čuvaju tu starinu i prenose umjetnost starih zanata, onda su se oni osjetili nekako na svom terenu i s još većim zanimanjem pratili sve ovo. Žao mi je što je to bio samo jedan termin i nadam se da ćemo nagodinu uspjeti osigurati nekoliko termina, i to već od početka sedmog mjeseca, kako bi ona djeca koja ne idu na more ili nemaju bilo gdje drugdje otići, mogla proboraviti barem pet dana u jednoj ovakvoj vrsti radionica».

Djeca su se s hrvatskom bunjevačkom nošnjom mogli upoznati kroz radionice mnogobrojnih predavača, koje je navela suorganizatorica Etno kampa, Bernadica Ivanković:

Etno kamp 2009«Kako se oblačila i od čega se sastojala bunjevačka nošnja djeci su pokazali Grgo i Dominika Piuković, potom je Ivan Piuković pokazao svu obuću, Dejan Kovač je pokazao kako su se pravile papuče i u kojim su se prigodama nosile, a djeca su kasnije kroz radionice imala priliku sve to i praviti. S običajem kraljica upoznala ih je Dajana Šimić, a Mira i Vojislav Temunović su ih upoznali s pjesmama i plesovima koji su se igrali kod Bunjevaca».

Na završnoj priredbi sudjelovao i novoimenovani konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Marko Štefanić, koji je izrazio zadovoljstvo svim dosadašnjim kulturnim manifestacijama koje je vidio u našem gradu:

«Jako mi se sviđaju sve ove manifestacije u Subotici, prekrasnom gradu u koji sam došao prvi put i oduševljen sam njime, njegovom arhitekturom i srdačnošću ljudi i mislim da će mi biti užitak raditi ovdje».

Drugi Etno kamp održan je uz potporu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoga nacionalnog vijeća, logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te uz veliki doprinos roditelja djece.

A evo kako je sudionica kampa Martina Sivić predstavila bunjevačku nošnju: «Prvo se oblačio mider koji se šio od vezenog šlingovanog bilog platna i skute. Kraća suknja isto od bilog platna. Divojke koje su nosile svilu, na mider su oblačile bile košulje, visoke obašve zlatom il' bilim pamučkom koncem vezene...».

Preuzeto s web stranica Uredništva na hrvatskom Radio Subotice.

 

Biserka JaramazovicObičaji imaju veliku ulogu u prepoznavanju i potvrđivanju identiteta jednog naroda, pokazalo je istraživanje diplomirane etnologinje Biserke Jaramazović predstavljeno na sinoćnjem trećem znanstvenom kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu «Predsvadbeni pohodi i darivanje kod Hrvata-Bunjevaca Subotice i Sombora s okolicom».

Ona je predstavila rezultate terenskog istraživanja predsvadbenih pohoda i darivanja bunjevačkih Hrvata, od trenutka izbora bračnog druga do dana vjenčanja, te darova koji se tom prigodom daju i primaju.

Istraživanje je provela na području Subotice i Sombora s okolico, tijekom ožujka i travnja ove godine. Svrha istraživanja nije bila samo zapisati kazivanja sudionika ovih običaja, kaže Biserka Jaramazović.

«Željela sam te običaje prikazati i opisati ne samo etnografski i deskriptivno, nego i pokušati to prelomiti kroz nekakvu vremensku prizmu i proanalizirati što je od svega toga ostalo i na koji način se modificiralo i preslojilo. Bio je cilj vidjeti put i mijenu tih običaja. Sve je to poslužilo u svrhu potvrđivanja vlastita kulturna identiteta. Naši običaji su tipično tradicijsko obilježje, a oni su istodobno i oznaka kulturnog identiteta podunavskih Hrvata Bunjevaca».

Ona kaže kako se može reći da je običaj skup tradicijskih obilježja koja su priznata i opće prihvaćena unutar jedne zajednice, te dodaje:

«Pogriješili bismo ako bismo isključili i takozvane suvremene suvrstice običaja. No, običaj je sve ono što jedna zajednica prepoznaje i pomno prakticira po nekakvom receptu koga se svi iz određenih razloga, znanih i neznanih pridržavaju». Običaji koji se vremenom mijenjanju zapravo nisu iskvareni i kao takvi ne predstavljaju opasnost od gubljenja identiteta, kaže Biserka Jaramazović.

«Ako se običaj mijenja, to samo znači da je on živ i dinamičan te da nije okamenjen u vremenu. Uvijek se mogu trasirati prijašnji njegovi oblici, no bitno je da se zna njegov izvor i tako se onda mogu pratiti i promjene». Mijene običaja ne predstavljaju opasnost po gubljenje identiteta, bitno je ostati u doticaju s izvorištem, ali se ne možemo opirati činjenici da će se oni vremenom mijenjati, zaključila je na koncu diplomirana etnologinja Biserka Jaramazović.

Ovo istraživanje predstavlja samo jedan korak u smjeru budućih etnoloških istraživanja bačkih Hrvata - Bunjevaca, zaključeno je na kraju izlaganja, te konstatirano da su važni i potrebni zainteresirani mladi istraživači te institucije poput Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koje će potaknuti istraživanja i pružiti im potporu.

Preuzeto s web stranica Uredništva na hrvatskom Radio Subotice.