Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U Subotici je osnovana nova hrvatska udruga - Udruga mladih »Hrvatski Majur«. Osnivačka skupština održana je 12. studenoga pred oko 30 mladih. Zadatak je udruge aktivno sudjelovati u kreiranju stava prema mladima, štititi i promicati interese mladih Hrvata u području kulture, umjetnosti, književnosti, znanosti i sporta, njegovati kulturnu tradiciju Hrvata, jačati nacionalnu samosvijest, povezivati mlade iz grada i sela, jačati interkulturalnost i razumijevanje među mladima raznih nacionalnosti, kao i povezivati mlade iz zemalja regije.

Udruga će svoje ciljeve ostvarivati priređivanjem znanstvenih i stručnih skupova, predavanja, tečajeva, seminara, izložbi, sastanaka, izdavačkom djelatnošću, održavanjem vlastite internetske stranice, organiziranjem javnih nastupa svojih članova, organiziranjem sportskih natjecanja, sudjelovanjem na manifestacijama, kao i drugim aktivnostima.

Za predsjednicu Udruge mladih „Hrvatski Majur" izabrana je Tamara Dulić, studentica engleskog jezika iz Tavankuta, njezin je zamjenik student ekonomije iz Subotice Ivan Ušumović, a tajnica je studentica ekonomije iz Starog Žednika Kristina Vukov. Skupština je također izabrala Upravni i Nadzorni odbor udruge, donijela statut, a na kraju skupštine mladima se obratila novoizabrana predsjednica i ukratko iznijela program rada udruge.

Tekst: Josipa Vojnić Tunić

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 401 od 19. studenoga 2010.

zadivljujuceSara Dulić, učenica sedmog razreda Osnovne škole „Ivan Milutinović" i Katarina Skenderović, također iz sedmog razreda Osnovne škole „Matko Vuković", dvije su pobjednice na ovogodišnjem Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja koji organiziraju Knjižnice Grada Zagreba, koji je ove godine nosio naziv „Čudesni svijet prirode".

Međunarodna godina biološke raznolikosti, 2010., donijela je zanimljive teme učenicima viših razreda osnovnih škola koji su tu temu imali za obraditi i pripremiti se za pitanja za ovaj kviz, koji ima cilj poticati čitanje kod starijih osnovaca diljem Hrvatske. On se održava u okviru Mjeseca hrvatske knjige, koji traje od 15. listopada do 15. studenoga. I djeca hrvatskih odjela svake godine sudjeluju u kvizu uz pomoć subotičke Gradske knjižnice koja ih priprema za ovo natjecanje u znanju.

Veliko je zanimanje osnovaca za Nacionalni kviz za poticanje čitanja, kaže informatorica na hrvatskom jeziku u Gradskoj knjižnici Bernadica Ivanković.

„Ove je godine na kvizu za poticanje čitanja sudjelovalo oko 130 učenika hrvatskih odjela iz Subotice, Tavankuta, Male Bosne i Đurđina, dakle iz svih škola koje imaju nastavu na hrvatskom jeziku. Djeca su imala zadaću popuniti upitnik, ali tek nakon pročitane dvije knjige što nalažu pravila natjecanja. Naslovi knjiga su 'Zadivljujuće tajne prirode' i 'E-istraživač Zemlja'."

eistrazivacSara Dulić učenica je sedmog razreda Osnovne škole „Ivan Milutinović" u Subotici. Ona kaže kako ju je natjecanju privukla zanimljiva tema.

„Privuklo me je to što je knjiga o prirodi i njezinim ljepotama i svidjelo mi se. Već sam ranije čula za ovaj kviz, a nastavnica hrvatskog nam je u odjel donijela pristupne papire. Skupa smo s cijelim razredom čitali i pregledavali te knjige."

U pratnji Bernadice Ivanković naše dvije pobjednice nagrade su primile na završnoj svečanosti zatvaranja Međunarodnog sajma knjiga «Interliber» u Zagrebu.

U Gradskoj knjižnici odlučili su ove godine dodijeliti i šest utješnih nagrada. Riječ je o knjizi Ante Sekulića „Bački Bunjevci i Šokci" koju je dobilo šest učenika osnovnih škola u Tavankutu, Đurđinu, Maloj Bosni i Subotici.

Tekst: Siniša Jurić

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

predstavljanje mikoviceve knjige„Malo ljudi zna da je riječ 'slušaj' jedna od najprisutnijih u 'Bibliji'. A slušati je izuzetno važno, jer se samo tako i sami u potpunosti možemo iskazati kao ljudi čija osobnost nije vezana samo za jednu osobinu", rekao je Milovan Miković na predstavljanju svoje knjige poezije „Slušaj: zemlja, riječi" koje je održano 11. studenoga, u Mađarskom kulturnom centru «Népkör».

Čitajući na mađarskom njegove stihove iz knjige objavljene 2007. u izdanju „Panonskog instituta" u gradišćanskom mjestu Pinkovac, prevoditelj Matija Molcer istaknuo je kako Milovana Mikovića od početka krasi „angažirano pisanje", bilo da je riječ o poeziji ili prozi. On je, kao jedan od rijetkih ljudi koji se danas u gradu bavi prevođenjem, rekao kako je na mađarski ili njemački jezik preveo pjesme svih današnjih hrvatskih književnika u Subotici, te da mu je u tom poslu od početka kao uzor služio Lazar Merković. Govoreći o ciljevima prevođenja Matija Molcer je rekao:

„Cilj prevođenja mi je, bar ja tako radim, da to ne bude mađarska ili njemačka pjesma nego da čitatelj može naslutiti original. Drugim riječima, ukoliko se uspije u tome da se pjesme ne preinačuje, onda je to pravo. Taj posao otežava i činjenica da od izvornika treba sačuvati ritam i melodiju, a da se sadržaj ne mijenja."

Milovan Miković, kojemu je knjiga „Slušaj: zemlja, riječi" osma prevedena zbirka poezije od strane Matije Molcera, o melodiji vlastitih pjesama na mađarskom i njemačkom jeziku kaže:

„Čudesno je kako, svaki puta kada slušam, zvuči moja poezija na mađarskom ili njemačkom jeziku. Svaki puta otkrivam nova značenja i počinjem polako shvaćati koliko čak i toliko različiti i veoma udaljeni jezici kao što su hrvatski u odnosu na mađarski i njemački imaju jedno neopisivo bogatstvo kada se nađu u rukama vještoga znalca za prevođenje. Dakle, taj prijevod, kada ga slušam na ovim dvama jezicima, i meni otkriva nova značenja moga vlastitoga originala. To je možda malo smiješno, ali upravo je tako."

Predstavljanje zbirke poezije Milovana Mikovića na mađarskom i njemačkom, u kojemu je sudjelovala i dr. Martha Pfeifer, po riječima autora i prevoditelja, uvod je u nakanu da knjiga „Slušaj: zemlja, riječi" u dogledno vrijeme i bude objavljena u prijevodu na te jezike.

Tekst: Zlatko Romić
Slika: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

o marulu-predstava-mSubotička publika imala je prilike 8. studenoga na sceni „Jadran" pratiti monodramu splitskog pisca Vedrana Matošića „Toma Niger: O Marulu", koju je maestralno glumački uobličio prvak drame Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu Ratko Glavina.

Priča je to o Marku Maruliću riječima njegova najboljeg prijatelja, nadbiskupa Tome Nigera, vikara crkve sv. Dujma, izuzetne ličnosti toga vremena koja je sudjelovala u buni pučana na Hvaru s Matijom Ivanićem, ali i branila Klis od Turaka. Glavni lik u svojoj osamljenosti, pred Bogom, preispituje jedan svoj nemio postupak iz mladosti u kojem je smrtno stradao njegov bliski prijatelj.

Kazalište je kolektivna umjetnost i partneri u glumi su vezani jedan za drugoga. No, monodramu je proteklih desetljeća kao način igranja predstave prihvatilo puno glumaca. O razlozima govori Ratko Glavina.

„Pretpostavljam da je to zato jer glumci nisu mogli istom snagom i istim entuzijazmom raditi predstavu sami na sceni, za razliku od onih gdje ima više glumaca u igri. Tada imamo situaciju da se jednome ne radi, drugi misli na 'Hajduk', treći na plaću i slično, tako mislim da je to razlog. Dakako, imamo i sjajnih kolektivnih predstava, kada je ozračje gotovo apsolutno pozitivno i dobijemo sjajnu predstavu."

o marulu-scena-mDjelo Vedrana Matošića ima veoma jak domoljubni naboj, što se među ostalim može čuti i u jednoj poruci Marka Marulića koju je posebno za naš program interpretirao Ratko Glavina.

„'Ako je toskanski jezik cvit talijanskoga jezika, onda je naš jezik biser Dalmacije. Jezik ditinjstva se mora čuvati dokle god smo živi. I sve što san napisa, sve pisme i sve knjige, bez iskrenosti i volje za jezikom, ništa ne bi značile. I svaki vladar koji ne zna cijenit svoj jezik i njegovu izvornost, i ako mu sva narječja i dijalekti u srcu nisu jednaki, ne može vladat svojim narodom.'"

Cijela drama prožeta je ljubavnom pripovijetkom čiji su akteri trojica prijatelja, nadbiskup Toma Niger, otac hrvatske književnosti Marko Marulić, znameniti splitski plemić Dominik Papalić, te djevojka Katarina, u koju su zaljubljena sva trojica. I upravo je ta zaljubljenost prouzročila tragičan kraj jednog od njih trojice. „Kako jedna tako divna stvar kao što je ljubav može proizvesti toliko boli, stradanja i patnji?", pita se na samom početku drame nadbiskup Toma Niger.

o marulu-publika-mPredstavu je na scenu postavilo HNK u Splitu, u okviru tamošnjeg festivala „Marulićevi dani", po djelu splitskog pisca Vedrana Matošića, možda nepravedno poznatijeg kao predsjednika Turističke zajednice grada Splita. Kada se predstava igra „u gostima", producent je privatno Kazalište „Licem u lice", veli nam Ratko Glavina. Ovaj glumac je bio student dramskog studija Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, i prošle je godine obilježio 45 godina „na daskama".

Redatelj predstave je Zlatko Bourek, dramaturgiju potpisuje Jasen Boko, a pokrovitelji gostovanja su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Split i kazalište „Licem u lice".

Predstava je sljedećeg dana odigrana u Somboru, a potom i u Pečuhu.

Subotičanima su je predstavili Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Grad Subotica, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Tekst: Siniša Jurić
Slike: Subotica.info

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Svečani koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD-a „Matija Gubec" iz Rume u povodu 107. obljetnice postojanja i uspješnog rada udruge održan je 6. studenoga, u velikoj dvorani Kulturnog centra u Rumi.

Osim nastupa tamburaškog orkestra gosti na ovogodišnjem koncertu „Gupca" bili su članovi Folklornog ansambla „Brod" iz Slavonskog Broda sa svojom tamburaškom sekcijom, predstavljajući rumskoj publici splet pjesama i plesova iz Slavonije, Bilogore, Međimurja, Baranje, kao i bunjevačke plesove. Goste iz Slavonskog Broda predvodila je umjetnička voditeljica ansambla Snežana Missoni, dok su stručni voditelji bili Mirela Šprajc i Nikola Novosel. Tamburaški orkestar domaćina je i ovom prilikom predstavio svoj dobro poznati repertoar i vokalne soliste Dunju Divić, Mariju Ratančić, Katarinu Atanacković i Dušana Stupara. Dodatnu draž ovogodišnjem koncertu dali su dvoje mladih recitatora Marijeta Rakoš i Luka Racković.

Prije početka programa sve nazočne pozdravio je u ime svih članova predsjednik Društva Milenko Kulušić.

Od brojnih gostiju nazočni su, među ostalima, bili i zamjenik predsjednika općine Ruma Dragan Kardaš, potpredsjednik Skupštine općine Vladimir Maletić, načelnik Odjela društvenih djelatnosti Svetislav Damjančuk, zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, pomoćnik pokrajinskog tajnika za gospodarstvo Ernő Varnyú, župnik crkve Uzvišenja sv. Križa u Rumi vlč. Željko Tovilo, ministar-savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu Filip Damjanović, kao i predstavnici hrvatskih udruga, župnici okolnih župa, te i predstavnici Srpske pravoslavne crkve.

Koncert tamburaškog orkestra, a osobito nastup gostiju iz Slavonskog Broda, naišao je na istinsko oduševljenje rumske publike, o čemu svjedoče i riječi Julijane Jambrec, jedne od posjetiteljica koncerta: „Mislim da je večerašnji koncert za cijeli grad Rumu izuzetan događaj kakav ovdje dugo nije viđen. Osobito sam oduševljena sjajnim plesovima i prekrasnim narodnim nošnjama naših gostiju iz Hrvatske i uistinu se nadam da će ovakvih događaja u budućnosti biti češće."

Tekst: Nikola Jurca
Slika: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 400 od 12. studenoga 2010.

hrvatski dom somborNa zgradi Hrvatskog doma u Somboru, gdje je i sjedište HKUD-a „Vladimir Nazor", početkom mjeseca studenoga 2010. godine postavljena je ploča s natpisom „Hrvatski dom". Prethodno je odluku da se to uradi donio Izvršni odbor HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora, budući da je takav natpis i nekada tamo stajao. Na sadašnjoj zgradi nekoliko je godina unatrag stajala kamena ploča s natpisom HKUD-a koji ovdje djeluje, a koju su vandali pokušavali skinuti, te je oštećena. Predsjednik HKUD-a Mata Matarić smatra da se takvo što više neće ponoviti, a ovaj natpis - Hrvatski dom - je i znak da u njemu osim HKUD-a „Vladimir Nazor" mogu djelovati i druge udruge i pojedinci. Dom je, po riječima predsjednika, otvoren svima.

Ploču s natpisom donirala je i postavila somborska tvrtka „Signal d.o.o."

„Ovim se činom i mi pridružujemo drugim udrugama koje na svojim zgradama imaju svoj natpis, kao što to na primjer imaju Mađarska kasina ili Srpska čitaonica", kaže Mata Matarić.

Tekst: Zlatko Gorjanac
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 400 od 12. studenoga 2010.

mladost plese 2010-1-mČlanovi Hrvatske udruge kulture „Lajčo Budanović" iz Male Bosne priredili su 6. studenoga, osmu po redu folklornu manifestaciju pod nazivom „Mladost pleše". U mjesnom Domu kulture brojnoj su se publici, osim domaćina, pjesmom i plesom predstavili i članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta, ogranak Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" iz Starog Žednika, te gosti iz Republike Hrvatske - Kulturno­umjetničko društvo „Dukati" iz Svinjarevaca i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta", ogranak iz Darde.

Hrvatska udruga kulture „Lajčo Budanović" osnovana je 2002. godine, od kada se kontinuirano održava ova manifestacija, na koju se rado odazivaju kulturno-umjetnička društva iz Vojvodine, ali i Republike Hrvatske, kaže predsjednik Udruge Stipan Dulić i dodaje:

„Uvijek imamo goste iz različitih kulturno-umjetničkih društava, iako neka od njih, poput 'Silvija Strahimira Kranjčevića' iz Bačkog Brega i Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva 'Matija Gubec' iz Tavankuta, sudjeluju na našoj manifestaciji gotovo svake godine. Osim toga, večeras su po prvi puta kod nas nastupili i članovi dvaju društava iz Republike Hrvatske, kod kojih smo mi gostovali tijekom ove godine".

mladost plese 2010-2Uz domaćina Stipana Dulića prisutne je pozdravio i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, pri čemu je naglasio važnost folklornih aktivnosti u seoskim sredinama:

„Iako se ovakve manifestacije možda čine malim, godišnjim događajem, one ipak predstavljaju značajan kulturni element sela, a u HUK 'Lajčo Budanović' to osobito vrijedi, jer udruga okuplja podjednako i mlade, ali i starije mještane Male Bosne", rekao je Bačić.

Tijekom večeri moglo se vidjeti bogatstvo folklornog stvaralaštva prikazanog kroz različitost narodnih nošnji, plesova, običaja, koje stoljećima čuva hrvatski narod ovoga kraja.

Međutim, manifestacija u Maloj Bosni značajna je i s gledišta uspostavljanja suradnje na kulturnom planu između hrvatske i srpske manjine u dvjema državama.

mladost plese 2010-3Uzvratni posjet članova ogranka Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta" iz Darde svjedoči o uzajamnoj potrebi da se učini korak naprijed u prekograničnoj suradnji, što je potvrdio i predsjednik pododbora ovoga društva u Dardi, a ujedno i ravnatelj Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u Republici Hrvatskoj, Mirko Marković:

„S obzirom da sam član Mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina, smatrao sam kako bi trebali poraditi na prekograničnoj suradnji, te su tako folkloraši iz Male Bosne bili naši gosti u lipnju, prilikom proslave Dana općine Darda, a mi smo sada uzvratili posjetom, te vjerujem da je publika imala prilike vidjeti nastup jednog dobrog društva i veselim se budućoj suradnji", rekao je Marković i dodao, da je smisao sastanaka Mješovitog odbora upravo uspostavljanje što bolje suradnje između srpske i hrvatske zajednice, koje imaju sličnu manjinsku problematiku, te je suradnja u području kulture prva instancija za uspostavljanje dobrih odnosa, jer kulturno­umjetnička društva pomažu u očuvanju nacionalnog identiteta, kulture, jezika.

U Dardi djeluju hrvatsko, srpsko, mađarsko i romsko kulturno-umjetničko društvo. Ogranak Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta" okuplja članove različitih nacionalnosti u folklornu, glazbenu i likovnu sekciju, a osobito se ponose titulom prvaka Europe u srpskom folkloru dijaspore.

mladost plese 2010-4Što se tiče izvora financiranja rada manjinskih kulturno-umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj, Marković ističe da je situacija u određenoj mjeri bolja nego u Srbiji, s obzirom na postojeće ekonomsko stanje u državi. Društva se, kaže, financiraju iz državnog proračuna, putem Savjeta za nacionalne manjine, u čijem sastavu djeluju saborski zastupnici nacionalnih manjina, koji raspodjeljuju sredstva za očuvanje kulturnog amaterizma, među kojima su i nastupi kulturno-umjetničkih društava. Osim toga, društva mogu aplicirati i na općinske i županijske natječaje", naveo je Marković.

Publiku su tijekom večeri osobito razveselili šokački običaji, te nasmijao i poneki bećarac, koji su izveli članovi HKPD-a „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega. Dugogodišnja suradnja s društvom iz Male Bosne je na obostrano zadovoljstvo, kaže predsjednica bereškog društva Tamara Lerić:

„Volimo tu doći, jer nas uvijek lijepo dočekaju, te se ugodno osjećamo. Prikazali smo večeras šokačke igre i pjesme, koje su izveli članovi u dobi od 7 do 77. Bakice koje nastupaju su pune elana, jer vole naše običaje i, za razliku od mladih, redovito dolaze na probe. Očekujemo uzvratni posjet djece iz Male Bosne na našoj, već tradicionalnoj proslavi Sv. Nikole, koju ćemo u Bačkom Bregu prirediti 4. prosinca", najavila je Tamara Lerić.

Tekst: Marija Matković
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 400 od 12. studenoga 2010.

akademija kokicu 05112010-3-mSvečana akademija u povodu 70. obljetnice smrti svećenika i pjesnika Alekse Kokića, održana je 5. studenoga, u Crkvi Isusova Uskrsnuća u Subotici. U organizaciji „Pučke kasine 1878" priređen je bogat program u kojem su sudjelovali mladi iz župe Isusova Uskrsnuća, te Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

Predavanje je održao mons. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije, na temu „Aleksa Kokić, svećenik i pjesnik", dok je na temu „Utjecaj vlč. Alekse Kokića na procese kulturne i nacionalne integracije bačkih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" govorio povjesničar Krešimir Bušić, koji je tom prigodom istaknuo da Kokić svoj nacionalni ponos nije nikada podredio negaciji drugoga:

„U tome je veličina! Kao katolički svećenik ljubi Boga, a kao Hrvat ljubi svoj narod. On nije protiv drugih, on želi sebe pozicionirati po pitanju 'Tko sam ja', a sebe i svoj narod odrediti po pitanju 'Tko smo mi', ali i tko odakle dolazi. On je dobro znao da i lički Bunjevci i bački Bunjevci dolaze iz zemlje Herceg Stjepana Kralja", rekao je Bušić.

akademija kokicu 05112010-mBušić je izrazio nadu da će hrvatska zajednica u Bačkoj imati snage napraviti znanstveni skup, prilikom kojeg bi Kokića trebalo afirmirati s više aspekata - kao književnika, svećenika, kao hrvatskog patriota, ali i kao čovjeka čija osobnost i danas može biti smjerokaz.

Skupu se tijekom večeri obratio i subotički biskup mons dr. Ivan Pénzes, za koga je pripadnost Bunjevaca i Šokaca hrvatskom narodu neupitna.

akademija kokicu 05112010-2-m„Što se tiče identiteta, to svakako mislim da nije predmet rasprave. Prije 22 godine, kada sam postao biskupom, dolazili su novinari te su između ostaloga pitali i za identitet Bunjevaca i Šokaca. Tada sam izjavio, zbog toga sam bio i napadnut, da je moj otac meni kao djetetu rekao da su Bunjevci Hrvati i ja ne otvaram dalje nikakve rasprave", rekao je Pénzes.

U povodu 70. obljetnice smrti svećenika i pjesnika Alekse Kokića, objavljena je knjiga njegovih pjesama pod nazivom „Prvijenci". Knjiga je faksimil Kokićeve prve bilježnice vlastoručno napisane, u razdoblju od 1928. do 1933. godine.

Tekst: Nela Skenderović
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.