Pozovite » (+381) (0)24 535-533

skupstina mostonga 2012Prije dva mjeseca HKUPD „Mostonga" iz Bača, poslije pet godina postojanja, ostalo je bez predsjednika. Dotadašnjoj predsjednici Dari Filipović, koja je prije dvije godine tu dužnost preuzela od Stjepana Čobana, istekao je mandat sredinom prosinca 2011. godine. Budući da se nije ponovno kandidirala, a kandidata za predsjednika nije bilo ni kod ostalog članstva, tajnik Društva Marjan Penavin prihvatio se dužnosti v. d. predsjednika do izbora novog. Na izvanrednoj sjednici Skupštine društva koja je održana 10. veljače, te dužnosti se prihvatio Antun Šamanović Baja, aktivni član društva i član predsjedništva KUD-a od njegova osnutka.

„Ovu nezahvalnu dužnost predsjednika 'Mostonge' prihvatio sam kako bih pokušao s članovima društva koji su raspoloženi za rad pomoći 'Mostongi' da opstane i nastavi s radom. Svi znamo da u svim našim društvima ima problema o kojima nitko ne govori i ne piše. Ističu se samo lijepi i uspješni događaji, a problema je svugdje i puno. Ni 'Mostongu' nisu zaobišli ti problemi, no na nama je da ih rješavamo jedan po jedan. Imao sam potporu članova prilikom izbora za predsjednika i nadam se da ću njihovu potporu imati i pri realizaciji plana i programa za naredno razdoblje. Plan i program moramo detaljno razraditi, uvesti promjene i novine. Temelji su stvoreni prije pet godina, sada je na nama da ih učvrstimo i nadogradimo. Osobno ću se, kao predsjednik, zalagati da 'Mostonga' bude otvorena za suradnju sa svim udrugama, kako hrvatskim tako i sa svim koji djeluju u općini Bač, društvima bačkog Podunavlja i šire. Pred nama je puno posla, imamo nekoliko stalnih događaja koje treba realizirati, a u sklopu njih tu su i obljetnice hrvatskih velikana u Vojvodini i sl. Siguran sam da će se naši članovi probuditi i početi s ozbiljnijim radom kako bi 'Mostongi' vratili stari sjaj", kaže novoizabrani predsjednik Antun Šamanović Baja.

Ne krije da je optimist, što se opstanka „Mostonge" tiče, jer u suprotnom ne bi stupio na dužnost predsjednika. Vjeruje u članove, u njihov rad i njihovu ljubav prema vlastitoj tradiciji, jer, kako kaže, „tko će ju čuvati ako mi nećemo".

Tekst i fotografija: Stanka Čoban

hizb-mHrvatski iseljenički zbornik je godišnjak, serijska publikacija, u tiskanom i elektroničkom obliku, koji analitički prati društvena i kulturna zbivanja hrvatskoga naroda u domovini, ali ponajviše u iseljeništvu. Izdavač Zbornika je Hrvatska matica iseljenika koja i na ovaj način nastoji pridonijeti kulturnoj integraciji hrvatskoga iseljeništva s domovinom, na čelu s urednicom, profesoricom komparativne književnosti i fonetike, Vesnom Kukavicom. Osobita je zanimljivost Hrvatskoga iseljeničkog zbornika, koji izlazi od 1955. godine, ta da je trojezičan, odnosno da su pojedini prilozi ili sažeci s hrvatskoga prevedeni na engleski i španjolski jezik kako bi se mnogi hrvatski iseljenici koji se ne služe hrvatskim nego jezikom domicilne zemlje mogli ravnopravno služiti njime.

U siječnju je tiskan novi Zbornik za 2012. godinu s različitim temama podijeljenim u osam tematskih cjelina, naslovljenih: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Baština, Znanost i Nove knjige. U ovome Zborniku nekoliko je tekstova kojima su predstavljeni, odnosno koji se tiču Hrvata u Vojvodini, neki eksplicitno, a neki kao što je npr. Učenje inojezičnoga hrvatskoga: udžbenici i programi, autorice Lade Kanajet Šimić i implicitno.

U Zborniku je, među ostalima, mjesto našao i tekst dr. sc. Sanje Vulić Vojvođanski pjesnik Mirko Kopunović, u cjelini naslovljenoj Kroatistički obzori, o poetskim značajkama i književnojezičnom izričaju u trima pjesničkim zbirkama ovoga subotičkog pjesnika (U iskrama nade, Pod slapovima sna i Nad raspuklinom ćutnje).

Dio Zbornika naslovljen Mostovi donosi pregled kulturnih, znanstvenih, političkih i inih relevantnih događaja među Hrvatima diljem planeta, kojima se održavaju veze s matičnom domovinom. Čak tri teksta, u ovom dijelu, tematiziraju kulturno-političke prilike života vojvođanskih Hrvata - Stručni skupovi među Hrvatima srednje i jugoistočne Europe, također autorice dr. sc. Sanje Vulić, Hrvatsko manjinsko pitanje u Srbiji, autorice Sandre Cvikić i Autentičan svjedok osvajanja slobode u Vojvodini, autora Roberta Skenderovića.

U prvome tekstu dr. sc. Vulić piše o dvjema manifestacijama vojvođanskih Hrvata održanim protekle godine - Danima A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića u selu Plavni i Danima Balinta Vujkova u Subotici. Na kraju teksta, nakon iscrpnog izvješća s ovih kulturno-znanstvenih događaja, autorica zaključuje o njihovu značaju u uspostavi suradnje i povezanosti s matičnim narodom, te doprinosu u boljem upoznavanju hrvatskih zajednica i istaknutih pojedinaca kako iz prošlosti, tako i iz sadašnjosti.

Tekst mr. sc. europskih studija Sandre Cvikić, Hrvatsko manjinsko pitanje u Srbiji analizira problematiku hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji sa sociološkog motrišta, odnosno križanja dvaju ishodišta - položaja i ostvarenja prava hrvatske nacionalne manjine i fenomena hrvatskoga manjinskog političkog poduzetništva. Rječju, društvenih pojava i fenomena unutar hrvatske zajednice kao platforme za prodiranje u bit procesa demokratizacije, prije svega deficita demokracije, srbijanskoga društva nakon listopadskog prevrata.

hizb-mala-m

Povjesničar dr. sc. Robert Skenderović u tekstu Autentičan svjedok osvajanja slobode vojvođanskih Hrvata donosi prikaz najnovije knjige subotičkog esejista i književnika Tomislava Žigmanova Osvajanje slobode. Knjiga je to, piše Skenderović, u kojoj autor Žigmanov analizira prilike i probleme političkoga i društvenog života vojvođanskih Hrvata od 2000. godine do danas, s težištem na trima glavnim akterima ove problematike - hrvatska zajednica u Vojvodini, Republika Srbija kao domicilna i Republika Hrvatska kao matična zemlja.

Na koncu, važno je primijetiti da su relevantni kulturni događaji i političke prilike, koje određuju sudbinu hrvatske zajednice u Srbiji, postale temom ozbiljnijih rasprava i analiza u sklopu najznačajnije stručno-popularne publikacije kojom se u Hrvatskoj sagledavaju različite perspektive hrvatskog iseljeništva u preko 20 zemalja svijeta.

Prethodni brojevi Hrvatskog iseljeničkog zbornika nalaze se na web stranici www.matis.hr.

Tekst: Vladan Čutura

gupcev bal 2012-1-mU povodu 65 godina rada i 50 godina od nastanka prve slike od slame i organiziranog rada u umjetnosti u tehnici slame, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec" iz Tavankuta nagrađeno je Poveljom Republike Hrvatske, koju je ovome društvu dodijelio hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović. Svečano uručenje Povelje upriličeno je u okviru Gupčevog bala, 11. veljače 2012. godine, na svečanoj akademiji održanoj u sportskoj dvorani Osnovne škole „Matija Gubec" u Donjem Tavankutu.

sokacko prelo bereg2012-3-mTradicionalna pokladna zabava, „15. Šokačko prelo" u organizaciji HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" održano je 11. veljače 2012. godine, u velikoj dvorani Doma kulture u Bačkom Bregu. Iako je temperatura bila daleko ispod ništice, snijeg pojačano padao, a dvorana slabo zagrijana, tamburice i šokačka pisma unijele su puno topline u srca nazočnih.

Tradicionalnom dobrodošlicom svima koji su i uz ovako katastrofalne vremenske uvjete došli na bereško prelo, voditeljica programa Milica Lerić najavila je kulturno umjetničku i zabavnu večer.

„Pred nama je godina jubileja. U lipnju slavimo 85. obljetnicu kulturno umjetničkog djelovanja u našem mjestu, u kojem je davne 1927. godine osnovano Hrvatsko prosvjetno društvo „Seljačka sloga". Ova udruga je poslije rata promijenila ime u „Hrvatsko kulturno društvo u Bačkom Bregu", a 1953. godine u Kulturno prosvjetno društvo „Silvije Kranjčević". Današnji naziv, HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" nosimo od 2004. godine", rekla je Lerićeva i najavila još dva jubileja: obilježavanje 100. obljetnice rođenja Ante Jakšića 22. travnja i 15. Mikine dane u lipnju, a ove godine 100. obljetnicu od osnutka obilježiti će i mjesno Dobrovoljno vatrogasno društvo.

sokacko prelo bereg 2012-1-mPredsjednica HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" Tamara Lerić pozdravila je uzvanike: dopredsjednika HNV-a za Sombor Matu Matarića i tajnika Željka Pakledinca, predsjednika Savjeta MZ Zvonka Benića, te predstavnike institucija kulture od Subotice do Plavne, a u izjavi za Hrvatsku riječ izrazila je nezadovoljstvo slabim odazivom svojih sumještana.

„Naše tradicionalno Šokačko prelo, petnaesto zaredom, prošlo je u pravom zimskom ugođaju. Iako je bilo jako hladno, a uvjeti za vožnju na našim prometnicama katastrofalni, nismo bili u mogućnosti odgoditi prelo, jer pričuvni termin nismo imali. Žao mi je što je ove godine bilo jako malo gostiju iz Berega, jer ukoliko mi, koji ovdje živimo, ne posjećujemo svoje manifestacije i time pokazujemo koliko cijenimo svoje običaje, kako će ih cijeniti drugi? S druge strane, izuzetno sam obradovana dolaskom uvijek dobrodošlih gostiju sa strane, od Subotice do Plavne. Osobito sam zahvalna našim starim prijateljima iz Sonte, folklorašima i tamburašima KPZH „Šokadija", koji su uz sve pobrojane probleme došli i svojom atraktivnom izvedbom spleta šokačkih pjesama i plesova uljepšali naše prelo, te ovogodišnjem glavnom pokrovitelju, Vukovarsko srijemskoj županiji i županu Boži Galiću."

sokacko prelo bereg2012-4-mU ime Hrvatskog nacionalnog vijeća nazočne je pozdravio dopredsjednik za Sombor Mata Matarić.

„U ime HNV-a i našeg predsjednika Slavena Bačića pozdravljam vaša nastojanja da na ovaj način sačuvate jedan od segmenata bogate tradicije predaka. Rado se odazivamo vašim pozivima, jer znamo da je kod Šokaca uvijek lipo i veselo, ali me iznenađuje što nas je ove večeri jako malo. Upitajmo se je li razlog snig, ili neki drugi ajer puše našim šokačkim selima? Na prelu u Baču bilo je malo više svita, al' ne dovoljno, bojim se da nam ni u Somboru na Velikom bunjevačko-šokačkom prelu dvorana neće biti puna. Dico, na prelo! Uvik je bilo i snigova i vitrova, pa smo na prelo dolazili saonicama i konjima, ne moramo svi imati džipove s pogonom na sva četiri kotača. Na prelo se mora doći, jer prelo je tradicija koja je nepravedno zapostavljena, a mi nismo Bogom dani da tu tradiciju naših predaka prekinemo. U tom smislu će HNV animirati kulturne djelatnike da ovakvim manifestacijama posvete puno više pažnje, a namjeravamo dodijeliti puno više sredstava za realizaciju. Dodao bih i da je jako bitna naša zajednica u selu, jer ako ne pripadamo toj zajednici, nećemo ni široj. Ukoliko ova naša društva na neki način u njegovanju svojih tradicija zamru, više neće imati smisla ni postojanje HNV-a kao institucije koju je formirala Republika Srbija. Zato je jako važno da ova dvorana dogodine bude puno popunjenija nego ove večeri."

sokacko prelo bereg 2012-2-mNakon pozdravnih riječi predsjednice „Kranjčevića" Tamare Lerić i dopredsjednika HNV-a Mate Matarića, kulturno umjetnički program otvorili su domaćini izvedbom himne svoje udruge, a potom i, skupa s gostima iz Sonte, svečane pjesme „Šokadija". Recitatorske točke i pjevanje bereških bećaraca unijelo je malo topline u prohladnu dvoranu, a u maloj reviji predstavljene su starinske narodne nošnje iz Plavne i Sonte. Potom je atraktivan nastup folkloraca i tamburaša KPZH „Šokadija" iz Sonte izazvao dug i glasan pljesak. Spoj „Šokadijine" mladosti i iskustva prikazao je podulji splet šokačkih pjesama i plesova svoje Sonte, a članovi TS „Dike" iz Vinkovaca „Šokačkim kolom" započeli su svoju cjelovečernju svirku. Uz malo zatišje u vrijeme večere, tradicionalnog šokačkog paprikaša, koju je blagoslovio bereški župnik vlč. Davor Kovačević, s pozornice su sve vrijeme zvonile tambure. U trenucima predaha „Dika", pokazali su što znaju i mladi subotički tamburaši profesorice Mire Temunović i gosti iz Sonte, TS „Šokadije". Kako je noć odmicala, „Dike" su svirale sve žešće, plesači su bili neumorni. I kad bi se učinilo da je zabavi kraj, nova pjesma i novo kolo bi natjeralo na podij za ples i one koji su namjeravali otići. Toliko da se zna, kad se Šokci vesele, najslađe je otići u zoru.

Tekst i fotografije: Ivan Andrašić

prelo pkasine 2012-2Četvrtu godinu zaredom u Subotici je priređeno Veliko prelo Pučke kasine 1878. Ovogodišnje izdanje ove pokladne manifestacije okupilo je 4. veljače 2012. godine u dvorani restorana KTC preko 300 ljudi. Goste i uzvanike pozdravili su predsjednik Organizacijskog odbora prela Ivan Tumbas i predsjednik Pučke kasine 1878. Josip Ivanković.

„Drago mi je da smo se okupili i po ovakvom vremenu. Zahvaljujem svima koji su pomogli da ovo prelo bude organizirano, a volio bih da skupa radimo više i da što veći broj pripadnika zajednice bude zajedno", kazao je Josip Ivanković.

Konzulica-savjetnica Republike Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš-Pečkaj istaknula je kako su prela mjesta pjesme, veselja, a prvenstveno zajedništva, te pozvala Hrvate da svoju djecu upisuju u hrvatske školske odjele.

„Zajedništvo mora postati sinonim Hrvata u Vojvodini, jer je jedino ono temelj na kojem je moguće očuvati bogato kulturno nasljeđe i jezik, prelijepu bunjevačku i šokačku ikavicu, kojom govore i Dalmatinci, odnosno Slavonci. Jezik je osnova očuvanja identiteta, stoga, hrvatska diplomacija u Srbiji podupire napore HNV-a da se što veći broj djece upisuje u vrtiće i škole na hrvatskom jeziku. Unatoč nedaćama u proteklih deset godina, naporima HNV-a djeca koja se školuju na hrvatskom jeziku će od iduće godine imati svoje udžbenike. Zato, dragi roditelji, bake i djede, dajte mališanima mogućnost i šansu da govore svojim jezikom", poručila je konzulica savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj.

Nazočne je pozdravio i dopredsjednik Katoličkog instituta „Ivan Antunović" mons. Marko Forgić koji je podsjetio na značaj osoba i udruga što su vodile hrvatski narod u Bačkoj kroz povijest, ističući u tom kontekstu i značajnu ulogu Pučke kasine.

„Želim da budemo kao jedno, da se veselimo jedni drugima. Jer to je baština fratara koji su nas Bunjevce i Šokce doveli u ove krajeve i preporoditelja koji nas je učio da budemo braća", kazao je mons. Marko Forgić.

Za večeru je služena krumpirača, u ponoć fanci. Priređena je i tombola čija je glavna nagrada bila - ljetovanje u Grčkoj za dvije osobe. Do kasno u noć gosti su se zabavljali uz glazbu tamburaških ansambala „Ravnica" i „Corona".

Na Velikom prelu Pučke kasine 1878., među ostalim, bili su nazočni predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić, te predstavnici Bunjevačke matice iz Subotice. I po teškim vremenskim uvjetima, na prelo je došlo i nekoliko gostiju iz susjednih država - Hrvatske (Osijeka) i Mađarske.

Tekst: Davor Bašić Palković
Fotografije: Hrvatska riječ

lemes prelo 2012-1Prela su nekada održavana po salašima u krugu obitelji. Okupilo bi se deset do dvadeset osoba, uz „divan", ručni rad i kartanje. Kućanica je počastila goste šeširićima ili pletenim kolačima, a malo spretnije su znale pripremiti kuglof. Domaćin je uvijek pripremio rakije i vina, da se čeljad imaju čime okrijepiti poslije pješačenja ili vožnje saonicama. Tko je u obitelji imao dobar glas zapjevao je, a ako zasvira tamburica bilo bi i plesa.

Vremena su se promijenila, sve se globalizira i komercijalizira pa se tako i obiteljska okupljanja sele u kavane i restorane. U Lemešu riječ prelo koristimo za obiteljska okupljanja u pokladama, a riječ bal za okupljanja u kavani s večerom, glazbom i plesom, u istom razdoblju. Prema tradiciji prva subota iza svijećnice rezervirana je za Marin bal. Tako je bilo i ove godine, u organizaciji HBKUD-a „Lemeš", 4. veljače, u Domu kulture.

Vrijeme je pokazalo svoju ćudljivu stranu, pa su mnogi u zadnji tren otkazali dolazak. Unatoč snijegu, oni željni dobre zabave, lemeškog paprikaša i dobrih tamburaša našli su načina i smogli hrabrosti krenuti po zavijanim cestama do Lemeša. Tako su stigli gosti iz Sombora, Riđice, Stanišića, Čonoplje, Alekse Šantića, Male Bosne i, naravno, domaćini.

Članovi udruge potrudili su se prirediti lijep program u kojem su se predstavile recitatorice Marija Kovač i Kristina Kemenj. Najmlađi folkloraši su otplesali splet bunjevačkih plesova, a večer nije mogla proći bez glumaca - Kristijan Kovač i Ilija Ezget izveli su kratku burlesku o balu nekada i danas. Članovi Tamburaškoga sastava „Bekrije", pod vodstvom Martina Vojnića Mijatova, potrudili su se da gosti plešu cijelu noć i uživaju u dobro osmišljenom repertoaru.

lemes prelo 2012-2Lemešani poznati kao dobri domaćini potrudili su se da svaki detalj bude dobro osmišljen. Goste je dočekivao par u bunjevačkoj nošnji (Sandra Bagi i Željko Zelić). Za lijep ugođaj u dvorani dekoraciju je osmislio i u djelo proveo Daniel Kanjo. Da bi večer bila što zanimljivija priređen je ples srca u kome su najbolji bili Mirjana Dulić i Nikola Ivanković. Dok su u plesu oko stolica najumješniji bili Jovana Dodić i Josip Knezi. Priređena je bogata tombola, a glavni zgoditak - putovanje za dvije osobe - dobila je Anica Dulić.

Najinteresantniju tombolu je dala Udruga „Lemeški kulen" - pladanj pun njihovih proizvoda. Za dobru večeru su se pobrinuli vrsni kuhari, a žene su za desert ispekle fanke na „pantljiku". Kako ničega ne bi falilo pobrinuli su se mnogobrojni pokrovitelji, a članovi udruge su uložili svoj rad. Zabava je trajala do ranih jutarnjih sati. Po izlasku iz dvorane goste je dočekalo hladno nedjeljno jutro i zavijani automobili, ali i to je dio ovoga pokladnog ugođaja. Oni koji nisu imali dovoljno avanturističkog duha propustili su jednu divnu i nezaboravnu noć.

Tekst i fotografije: Lucia Tošaki

lajco perusic u su 2012-1Dojmljivi pejzaž bačkoga kraja bio je uvijek u trenucima nadahnuća i stvaranja pred očima pjesnika i književnika Lajče Perušića. Njegova najnovija knjiga pjesama pod nazivom „Iza lica" predstavljena je 3. veljače 2012. godine u čitaonici Gradske knjižnice, u organizaciji subotičkog ogranka Matice hrvatske.

Druga je to njegova zbirka pjesama u kojoj su uvrštene 64 pjesme, raspoređene u pet ciklusa, a o kojoj je te večeri s autorom razgovarao književnik Milovan Miković.

Lajčo Perušić rodom je iz Subotice, koju je zarana napustio, i već desetljećima živi i radi u Zagrebu.

Obraćajući se brojnoj publici koja je unatoč hladnom zimskom vremenu posve ispunila prostor Gradske knjižnice, Lajčo Perušić, autor knjige, rođeni Subotičanin koji već dugo živi u Zagrebu, nije propustio naglasiti:

lajco perusic u su 2012-2„Promocija knjige u mom rodnom gradu je za mene velika stvar, ponajprije zbog toga što sve ideje koje sam živio kroz svoj život i koje sam uspio napisati kroz ove stihove imam priliku pokazati sugrađanima. Subotica u kojoj sam nekada živio i ova današnja, govoreći o osjećajima koji me prožimaju, dva su posve različita grada, a riječi su prilika da ih zauvijek sačuvam. Kao što slikari imaju svoj kist, ja imam riječi kojima 'slikam' ono što osjećam duboko u sebi".

O Subotici kakvu je napustio više i ne piše, jer su doživljaji iz toga vremena ostali daleko iza njegove svijesti, i upravo se zbirka zato i zove „Iza lica", kaže Lajčo Perušić.

„Današnja Subotica, a pri tome mislim i na sam njezin urbani i seoski dio u njezinoj okolici, jako mi je draga. Uvijek se u nju rado vraćam, i ona je u meni duboko usađena. Sigurno je neću moći nikada zaboraviti i napustiti."

Kist i platno ili dlijeto i kamen, bili bi možda izbor nekoga drugoga, ali za Lajču Perušića je poticajni oblik izražavanja riječ, kako sam ističe.

Riječ je to nadahnuta vizualnim doživljajem, i pretočena u pjesme ili prozna djela na poseban način, kaže Milovan Miković.

„Pjesma, kako je danas shvaća Lajčo Perušić, treba biti poput prispodobe (prikaze, slike - prim. autora.)) svih naših nastojanja. Ali ipak neovisna i mimo naše uloge u toj igri. Radi toga nas stihovi i višestrukost njihova značenja dotiču i obuhvaćaju i onda kada im mi svojim čitanjem pokušavamo izmaći."

lajco perusic u su 2012Posebno mjesto u najnovijoj pjesničkoj zbirci Lajče Perušića pripada ciklusu pjesama pod naslovom „Vukovarska rapsodija", koja je posvećena stradanju stanovnika toga grada.

Ispisujući ovaj ciklus, Perušić je posegnuo i za svojevrsnim grafički postupkom, slažući stihove pjesme pod naslovom „Uzbudnica" tako da ona poprima prepoznatljivi obris vukovarskog vodotornja, istaknuo je, među ostalim, Miković.

Lajčo Perušić pjesme objavljuje od 1969. godine, a prva zbirka pod nazivom „Brazde na licu" tiskana mu je u Zagrebu 1994. godine. Pet ciklusa iz posljednje zbirke - „Iza lica", nastali su prema izboru neobjavljenoga Perušićeva poetskog petoknjižja, koji nose naslove „Iza lica žedan", „Iza lica brazde", „Vukovarska rapsodija", „Iza lica dnevnice" i „Licem u lice kriza". I dok smo s prvom zbirkom Lajče Perušića prolazili kroz bačke ravnice ili tonuli u svitanja na salašima, u drugoj prevladava refleksija nad smislom puta što ga je trebalo prijeći, rekao je, među ostalim, predstavljajući zbirku Milovan Miković.

Autor je i pročitao nekoliko svojih pjesama koje su tematski usko vezane za Suboticu i njezinu okolicu za koje je, unatoč dugogodišnjem izbivanju, ostao neraskidivo vezan. Glazbenim su nastupom Antonija Piuković (vokal) i Nela Skenderović (glasovir) obogatile ovu lirsku večer skladbama „Ima jedan svijet" i „Tango za Cesariu Evoru".

Tekst: Siniša Jurić i Dražen Prćić
Fotografije: Hrvatska riječ

Konstitutivna sjednica novog Predsjedništva Matice hrvatske u Subotici održana je 31. siječnja 2012. godine. Za članove ovog tijela MHS-a na prošlogodišnjoj skupštini udruge izabrani su: Stipan Stantić, Lazar Merković, Milovan Miković, Olga Šram, Zvonko Sarić, Biljana Horvat i Doma Čović.

Na sjednici Predsjedništva najavljen je i plan rada MHS-a za ovu godinu, o kojem je govorio predsjednik udruge Stipan Stantić. Među ostalim, MH Subotica u sunakladništvu s NIU „Hrvatska riječ" planira objaviti 12 brojeva časopisa „Klasje naših ravni", kao i nekoliko knjiga - Antologiju romana vojvođanskih Hrvata, knjigu o likovnim umjetnicima koji su zastupljeni u časopisu „Klasje naših ravni", te bibliografiju ovog časopisa.

„Tijekom godine planiramo organizirati više kulturnih događaja iz djelatnosti Matice hrvatske, ponajviše predstavljanja knjiga. Također, sudjelovat ćemo na ovogodišnjem Festivalu ogranaka Matice hrvatske koji se održava u Tuzli", najavio je Stipan Stantić.

Na sjednici je predočen i financijski plan MHS za ovu godinu. Naznačeno je i kako će udruga sredstva za svoje projekte pokušati osigurati na natječajima u Republici Srbiji, te na natječajima koje u području kulture raspisuje Hrvatsko nacionalno vijeće. Ukoliko bude dovoljno sredstava planira se organizacija manifestacije „Dani Matice hrvatske u Subotici", najavljeno je na sjednici Predsjedništva MHS-a.

Tekst: Davor Bašić Palković