Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U Baču je 28. siječnja 2012. godine, održan sedmi po redu „Šokački bal", a šesti u organizaciji HKUPD-a „Mostonga" iz Bača. Dok su gosti pristizali u lijepu dvoranu Vatrogasnog doma dočekivali su ih ugodni zvuci ženskog tamburaškog sastava „Corona" iz Subotice i raspjevani glas Bernardice Vojnić Mijatov iz Tavankuta.

Uzvanike, goste, predstavnike hrvatskih kulturnih udruga i sve nazočne pozdravio je u ime „Mostonge" Antun Šamanović Baja. Ove je godine zbog istodobno nekoliko kulturnih događaja u ovome kraju bilo nešto manje gostiju, ali je bal u zabavi, druženju i prekrasnoj glazbi nadmašio mnoge ranije, pa i sama očekivanja organizatora.

Konzulica savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj u svojemu je pozdravnom govoru poručila: „Hrvatski konzulat i dalje podupire ovakve kulturne manifestacije koje imaju za cilj očuvanje tradicije, jezika i kulture Hrvata u Vojvodini i Srbiji. U Hrvatskoj se prati rad hrvatskih kulturnih udruga na ovome području, što potvrđuje i činjenica da je predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović dodijelio dva priznanja dvjema kulturnim udrugama koje su najstarije i koje su svojim radom doista pokazale da promiču i čuvaju kulturno blago Hrvata na ovim prostorima. Hrvatska će i dalje podupirati vaša nastojanja da očuvate svoju kulturnu baštinu i sve ono što je vrijedno i što treba sačuvati od zaborava."

sokacki bal bacs 2012-3Gostima se potom obratio i dopredsjednik HNV-a i predsjednik HUKUD „Vladimir Nazor" Mata Matarić iz Sombora: „I ja sam predsjednik jedne udruge koja se ponosi svojim imenom i koja je poznata u obje države. Kao što ste čuli od konzulice i mi smo nedavno dobili priznanje za višegodišnji rad, a koje će nam biti veliki poticaj za buduće aktivnosti. Osobita nam je čast što je ovu Povelju osobno potpisao predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. I vašoj udruzi želim što bolje uspjehe, a nadam se da će i ova večer tomu pridonijeti. Podsjećam vas da je HNV krovna institucija Hrvata u Srbiji koja nastoji prema zakonima ove države provoditi zadaću u okviru, svima poznatih, četiriju oblasti: kulture, obrazovanja, informiranja i uporabe jezika. Mi nastojimo da sve hrvatske udruge u Vojvodini očuvaju svoje običaje jer i stara poslovica kaže: 'Bolje da propadne selo nego običaj'. Pri tome se ne treba povoditi za novim, često negativnim trendovima, a osobito trebamo voditi računa o čuvanju naše 'lipe' ikavice, koja je dijalekt hrvatskog jezika."

sokacki bal bacs 2012-2Poslije pozdravnih govora svojim stihovima na šokačkoj ikavici goste je pozdravio i pjesnik iz Bođana Josip Dumendžić Meštar. Ipak, dobrom raspoloženju svih gostiju najviše je pridonio tamburaški sastav „Ravnica" koji je zaslužio sve pohvale, ne samo perfekcijom instrumentalnog i vokalnog muziciranja, nego i odabirom repertoara. Zabava je trajala do duboko u noć, a nakon „Ravnice" goste su do završetka bala zabavljali domaći tamburaši sastava „Mostonga".

Tekst i fotografije: Zvonimir Pelajić

veliko prelo 2012 gostiHrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo" organizirao je i ove godine „Veliko prelo", popularnu pokladnu manifestaciju s dugom tradicijom, izniklu iz narodnog običaja bunjevačkih Hrvata. Za razliku od nekoliko prijašnjih godina kada je ovaj događaj organiziran u puno većem prostoru Dvorane sportova, ovogodišnje prelo je, poput lani, održano u manjem izdanju, u Velikoj dvorani „Bunjevačkog kola". Na prelu, koje je održano 28. siječnja 2012. godine, bilo je nazočno nešto preko 200 gostiju.

Nazočne, a posebice uzvanike i sponzore, pozdravio je predsjednik HKC-a „Bunjevačko kolo" Ivan Stipić. On je u svojem obraćanju istaknuo kako je „Veliko prelo" izričaj radosti, ali i ponosa što i teška vremena ispunjamo zajedništvom i druženjem.

„'Veliko prelo' je uvijek veliko, bez obzira na broj posjetitelja ili skučenost prostora. Veliko je stoga što ga mi činimo velikim. I to upravo tako što se skupa osjećamo bliski jedni drugima, jer u jednostavnosti i skromnosti brišemo sve one razlike koje bi nam smetale da budemo jedinstveni. Prisutnost gostiju svjedoči tu istinu. Uz sudjelovanje mladih koji nas osvježuju, narodne nošnje koje nas oduševljavaju, pjesme koje nas razveseljavaju i razgovor koji nas obogaćuje, večeras smo ponosni i sretni", kazao je predsjednik HKC-a Ivan Stipić.

veliko prelo 2012 gradonacelnikPrelo je otvorio gradonačelnik Subotice Saša Vučinić naglašavajući njegov značaj u očuvanju vrijednosti zajedništva i obitelji. „Stup svakog društva i zajednice su ljudi, a stup svakog čovjeka je njegova obitelj. 'Veliko prelo' je manifestacija koja spaja vrijednosti zajednice i obitelji i kao takva zaslužuje pozornost i nazočnost članova zajednice, kao i njihovu ljubav", kazao je gradonačelnik Saša Vučinić.

Predsjednica Organizacijskog odbora „Velikog prela" Ružica Šimić u izjavi za HR kaže kako HKC „Bunjevačko kolo" nastoji sačuvati tradiciju, ali i autentičnost ove manifestacije, koja je prvi puta organizirana daleke 1879. godine.

„Trudimo se što više i bolje očuvati autentičnost prela, kakvo je ono bilo. I prije 134 godine u hotelu 'Pešta' održavao se ovakav tip prela, tzv. balni, a tako smo uradili i ovoga puta. I samom 'živom slikom' na pozornici želimo dočarati nekadašnji način življenja, koji se danas, u odnosu na vrijeme prije gotovo stoljeće i pol, veoma razlikuje«, rekla je za HR Ružica Šimić.

veliko prelo 2012 preljeI ovoga puta organiziran je izbor za „najlipču prelju". U konkurenciji desetak djevojaka, ovu titulu ponijela je Marija Kujundžić, učenica OŠ „Ivan Milutinović" u Subotici. Za prvu pratilju izabrana je Senka Horvat, a za drugu Martina Stantić, obje učenice subotičke Gimnazije „Svetozar Marković".

U programu večeri sudjelovali su i članovi folklornog ansambla HKC-a „Bunjevačko kolo", koji su izveli Bunjevačko momačko kolo. Goste su do kasno u noć zabavljali tamburaški sastavi „Hajo" i „Biseri", a organizirana je i tombola čija je glavna nagrada bila - odmor u toplicama u Gyuli (Mađarska) za dvije osobe.

Za najljepšu preljsku pismu, od 15 prijavljenih, izabrana je „U noći prela" čija je autorica časna sestra Blaženka Rudić. Druga nagrada pripala je Nedjeljki Šarčević, a treća Bori Karadži. Povjerenstvo koje je biralo najljepšu preljsku pismu činili su: Tomislav Žigmanov, Željka Zelić, Katarina Čeliković, Mirko Kopunović i Zvonko Sarić.

veliko prelo 2012 ziva slikaOvogodišnjem „Velikom prelu", među ostalim, nazočni su bili i generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, predsjednik Skupštine Grada Subotice Slavko Parać, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i republički zastupnik Petar Kuntić.

Iako je prelo proteklo bez nazočnosti dužnosnika iz Hrvatske, među gostima su bili predstavnici „Šokačke grane" iz Osijeka, kao i dugogodišnji gosti ove subotičke manifestacije iz Vukovarsko-srijemske županije, koja je bila jedan od pokrovitelja ovog događaja.

Tekst: Davor Bašić Palković
Fotografije: Hrvatska riječ

U noći prela

U noćima tugaljivim
ko bunjevačka duša,
tinjaju sićanja
ko lampaš u pendžeri.
Sićanja na poklade i prela,
kolo i tamburice,
momačke čizme i svilu,
opaklije i striganske kapute,
krumpiraču i fanke...
U noćima zimskim
kad pobili ravnica
i ožive salaši
na srebrnoj misečini
čeljad se krene na prelo.
Tambure dodirnu srca
i pisma poteče ko nit
što spaja juče i sutra
a divan razgali dušu
ko jutarnja pisma ševe.
Izvuči tinj
da se ne utrnu sićanja
ko lampaš u pendžeri.
Da se ne utrnu.
Barem ne noćas.
U noći prela...
(s. Blaženka Rudić)


noc muzeja koprivnica 2012-1Već sedmu godinu zaredom Hrvatsko muzejsko društvo organizira Noć muzeja. Naime, u prošlogodišnjoj Noći muzeja, bilo je ukupno 314.659 posjetitelja, a održavala se u 67 gradova i na 160 lokacija. U gradu Koprivnica, 27. siječnja 2012. godine, noć muzeja održana je na više lokacija - u Muzeju grada Koprivnice, Galeriji Koprivnica i Muzeju prehrane Podravka.

Prisutni su imali prigodu čuti izvedbe pijano, rok bandova, ambijentalnu glazbu, vidjeti izložbe cvijeća, modne revije, prisustvovati izložbi crteža, predstavljanju knjiga, ali i kušati domaće mlijeko, domaće sokove, razne kolače domaće radinosti.

U Galeriji Koprivnica organizatori Noći muzeja - Dječji vrtić Vrapčić, Drnje, nazvali su ovu večer „Etno-retro-art" na kojoj su sudjelovali Dječji vrtić Vrapčić, revija nošnji Ždale, Gole, Gotalova, Drnja, Đelekovca, Koprivničkog Ivanca, Sigecai Peteranca, Udruge žena iz spomenutih sela, profesorice i učenice Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna iz Zagreba, revija etno-frizura, Dječji vrtić iz Somogyudvarhelya (Mađarska), kao i HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta.

noc muzeja koprivnica 2012-2Tavankućanke, članice društva, Koprivčanima su se predstavile modnom revijom i predmetima od slame. Naime, Kristina Kovačić, članica slamarskog odjela HKPD-a „Matija Gubec" Tavankut, ukratko je govorila o tome kako nastaju predmeti i slike od slame koje su mamile poglede prisutnih.

Potom je modna dizajnerica Sanda Benčik prikazala svoju etno reviju koju je prvi puta predstavila na Noći muzeja u Tavankutu. Na samom početku je govorila o svojim modelima i o tome kako je i u čemu pronalazila inspiraciju za kreiranje modela prilagođenih suvremenom odijevanju u etno stilu.

„U okviru Galerije bile su organizirane radionice gdje su sudionici imali prigodu prikazati svoje umijeće u onome u čemu su najbolji - vezenje, izrada predmeta od slame, ukrašavanje majica. Prisutni su mogli naručiti da im se na nekoj od radionica napravi određeni motiv, pa su ove radionice bile i prodajnog karaktera", rekla je Sanda Benčik i dodala da su ona i Kristina sa sobom ponijele najljepše dojmove.

Tekst i fotografije: Suzana Gagić

predstavljanje cd bacs 2012Udruga građana „Urbani Šokci" iz Sombora u Baču je 26. siječnja predstavila audio CD „Svatovske pisme Šokaca iz Bačke", a u organizaciji Udruge građana „Tragovi Šokaca" iz Bača.

„Ideja za ovaj projekt nastala je prije nešto više od tri godine kada je UG 'Urbani Šokci' bila nositeljem zajedničkog projekta svih hrvatskih udruga bačkog Podunavlja 'Šokci i baština'. Te godine u Gradskom muzeju u Somboru organizirali smo izložbu tradicijskog ruha Šokaca iz Bačke, Mađarske, Baranje i Slavonije. Poslije te iznimno uspjele izložbe, logično je bilo da sve ostane i trajno zabilježeno za što se pobrinuo Zvonko Tadijan i KPZH 'Šokadija' iz Sonte koji su nedavno izdali knjigu 'Šokačke narodne nošnje u Bačkoj', a UG 'Urbani Šokci', zahvaljujući financijskoj pomoći HNV-a, realizirala je CD sa starim šokačkim svatovskim pjesmama. Zbog manjka sredstava nismo mogli uvrstiti i Šokce iz Mađarske, Baranje i Slavonije, no zadovoljni smo realiziranim. Na CD-u su zapisane pjesme iz Bačkog Brega, Bačkog Monoštora, Sonte, Plavne i Bača i moram reći da su se svi potrudili i pronašli baš one stare napjeve koji su se pjevali prije 100 i više godina. Nastavak ovog projekta, odnosno naš sljedeći projekt je da se pjesme s CD-a notno obrade i da se skupa s tekstovima tiska pjesmarica tako da ovo veliko nematerijalno bogatstvo nas Šokaca s ovih prostora ostane trajno zabilježeno za sljedeće generacije", kaže Marija Šeremešić, predsjednica UG „Urbani Šokci" iz Sombora.

U svojemu izlaganju o nastanku i značaju ovoga projekta, Marija Šeremešić se osvrnula na izložbu šokačkog tradicijskog ruha, te je publika u Baču mogla vidjeti nekoliko fotografija s izložbe, a potom su nazočni čuli i nekoliko starih svatovskih napjeva Šokaca iz bačkog Podunavlja. Izvorna pjevačka skupina UG „Tragovi Šokaca" iz Bača, prezentirala je nekoliko napjeva koji su snimljeni na CD-u kao i nekoliko starih šokačkih pjesama.

„Drago nam je da je baš naša udruga bila organizator prvog predstavljanja CD-a, tim više što je naša izvorna pjevačka skupina, osnovana prije nešto više od dva mjeseca, dala doprinos ostvarenju ovoga projekta. Za kratko vrijeme uspjeli smo uvježbati nekoliko starih napjeva koje smo sakupljali od naših starih i, kao što vidite, trud se isplatio. Program naše udruge i jest sakupljanje i zapisivanje naše povijesti, običaja i sl. No, mi smo mala udruga i tek smo počeli s ozbiljnijim radom. Nadamo se da će hrvatske udruge bačkog Podunavlja i dalje surađivati, osobito na ovakvim projektima jer od velike je važnosti sve što je vezano za nas Šokce prikupiti i zabilježiti", kazala je Stanka Čoban, predsjednica UG „Tragovi Šokaca" iz Bača.

Tekst i fotografija: Stanka Čoban

Središnja tema novoga sveska „Klasja naših ravni", broj 11-12 za 2011. godinu, je 300. obljetnica rođenja hrvatskog velikana Ruđera Boškovića, o čijem svestranom radu i djelovanju piše prof. dr. sc. Stipe Kutleša.

U rubrici Motrišta tekstove objavljuju: Vladan Čutura (Shakespeareov Caliban i problem antizapadnjaštva u Srbiji), Milovan Miković (Jezičnost osobnog i povijesnog iskustva - O pjesništvu Vojislava Sekelja; O značajkama hrvatske književnosti u Vojvodini), Sanja Vulić (Uloga školskoga predmeta Narodopis u promicanju nacionalnoga identiteta manjinskih zajednica u Mađarskoj, na primjeru bugarske i hrvatske manjine), Robert Hajsan (Ikavica Balinta Vujkova u usporedbi s južnogradišćanskohrvatskim govorima),  Ljubica Kolarić-Dumić (Odnos pjesnika i kraja), Juditha Plankos (U traganju za vlastitim granicama) Jakov Basch (Ukanjižen), Zvonko Sarić (Putujući prema kraju noći) i Barbara Panić (Sinagoga).

U ovom svesku „Klasja" objavljeni su, također, šesti ulomak iz romana Damin gambit Tomislava Ketiga, kao i TV drama Stjepana Bartoša naslovljena: 1937. godina.

Dio novoga broja posvećen je pjesničkom i znanstvenom radu dr. Miloša Miloševića, admirala Bokeljske mornarice. U rubrici Baština tiskan je posljednji nastavak teksta Lemeš u osimu plemenitog ravničarskog drača čija je auorica Antonija Čota Rekettye.

Likovni prilozi u ovom broju Klasja djelo su beogradske keramičarke Dušice Brguljan.

Časopis Klasje naših ravni izlazi u sunakladništvu ogranka Matice hrvatske u Subotici i NIU „Hrvatska riječ".

Tekst: Milovan Miković

Upravni odbor Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva »Vladimir Nazor« održao je prvu ovogodišnju sjednicu 18. siječnja 2012. na kojoj je najviše riječi bilo o planovima za ovu godinu. Nova premijera koju će pripremiti dramska sekcija, gostovanje folklorne sekcije na uličnom festivalu u Njemačkoj, organiziranje tradicionalne likovne kolonije „Kolorit", priprema lista „Miroljub", sudjelovanje veslača na Maratonu lađa na Neretvi, samo su dio planova sekcija društva za tekuću godinu. Planove rada izložili su pročelnici svih sekcija našeg društva, kaže Klara Šolaja Karas, tajnica društva.

Dramska sekcija, čiji je pročelnik Zvonimir Lukač, planira novu predstavu, ali još nije točno određeno koji će to komad biti, kao i predstavu o životu oca Gerharda. I ove će godine „Nazor" biti domaćin Smotre amaterskih dramskih društava, koja će biti održana u lipnju. S predstavom „Oporuka" dramska sekcija će gostovati u Vukovaru.

Pročelnik literarne sekcije Antun Kovač najavio je promociju knjige „Lira", književne večeri i gostovanja.

Likovna sekcija koju vodi Janoš Raduka i ove godine bit će organizator tradicionalne likovne kolonije „Kolorit". Likovna sekcija najavljuje i izložbu radova iz fundusa društva nastalih na ranijim kolonijama.

U HKUD „Vladimir Nazor" aktivna je i tamburaška sekcija, a njezin pročelnik Emil Antunić u okviru sekcije vodi školu tambure. Škola tambure, koja je počela raditi u listopadu prošle godine namijenjena je svima koji žele svirati tamburu, bez obzira na uzrast.

U ovoj godini folklorna sekcija, koja je i najbrojnija sekcija društva, imat će bogat i raznovrstan program. Cilj im je ponoviti uspjeh iz prethodne tri godine kada su se uzastopce plasirali na Pokrajinsku smotru folklora. Prvi stupanj bit će općinska smotra, zatim zonska i naposljetku pokrajinska. Za tu prigodu folklorna sekcija, čiji je pročelnik Josa Firanj, pripremit će novu koreografiju, a koreografi su Šima Beretić i Kristina Pekanović. Folklorna sekcija „Vladimira Nazora" skupa s Udrugom Nijemaca „Gerhard" iz Sombora sudjelovat će u lipnju na uličnom festivalu u Njemačkoj u Sindelfingelu, pokraj Stuttgarta. Folkloraši će svoje plesačko umijeće pokazati i na gostovanjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dječja folklorna grupa, u kojoj ima 26 mališana, ove godine sudjelovat će na Smotri dječjeg folklora u Tavankutu.

Pjevačka sekcija, koju vodi Vesna Čuvardić, najavljuje nastup na Festivalu pučkih korizmenih običaja u Osječko-baranjskoj županiji, te gostovanje na literarnoj večeri u Gunju. Sudjelovat će i u programima koje će organizirati HKUD „Vladimir Nazor", a gostovat će u Lemešu na Dužionici i u Bačkom Monoštoru na smotri Marijanske pučke pisme.

Uredništvo „Miroljuba", koje vodi Alojzije Firanj, i ove godine pripremit će četiri broja lista, planira se izdavanje monografije u povodu obilježavanja 75. godišnjice društva koju je „Vladimir Nazor" proslavio prošle godine. Planiran je i zbornik o aktivnostima društva od 1996. do 2011. godine, a za zbornik će biti korišteni tekstovi i fotografije iz „Miroljuba"«. Bit će pripremljena i bibliografija „Miroljuba".

Sportska sekcija okuplja šahiste, stolnotenisače i veslače, a pročelnik je Pavle Matarić. Zanimljivo je da će lađari, koji su se prošle godine po prvi put oprobali na Maratonu lađa na Neretvi, ove godine biti iznimno aktivni. Zajedničke pripreme počet će već u ožujku, jer ih čeka Drinska regata, Maraton lađa na Neretvi, veslanje Dravom, veslanje Dunavom i veslanje na Tisi. Kod šahista je u tijeku Memorijalnu turnir „Profesor Franja Matarić", dok stolnotenisači sudjeluju u općinskoj ligi i pripremaju se za Memorijalni turnir „Bakić Stipan" koji je najavljen za peti mjesec.

Klara Šolaja Karas, pročelnica Kluba ljubitelja biljaka „Za sreću veću", najavljuje da će pred Cvijetnicu biti održana Uskršnja izložba i razmjena biljaka. Za 8. listopad najavljen je Divojački vašar, stari običaj koji je ova sekcija oživjela prošle godine. Bit će organizirana i dva putovanja na sajmove cvijeća i jedno hodočašće.

Na sjednici Upravnog odbora HKUD-a „Vladimir Nazor" čula se primjedba kako obilježavanju značajne obljetnice -75 godina rada društva, u prosincu prošle godine nije bio nazočan nitko od dužnosnika gradske vlasti. Zaključak Upravnog odbora je da se gradskim čelnicima pošalje dopis u kojemu se ukazuje na žaljenje što na ovako važnom jubileju nije bilo dužnosnika lokalne vlasti.

Tekst: Zlata Vasiljević

Redovita godišnja skupština Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" i skromna interna svečanost u povodu deset godina rada održane su 20. siječnja 2012. godine, u prostorijama budućeg Šokačkog doma u Sonti. Predsjedavajući radnog predsjedništva, jedan od osnivača i prvi predsjednik udruge Mata Zec, pozdravio je sve članove, uz kratko prisjećanje na samo osnivanje „Šokadije". O radu u prvih deset godina govorio je sadašnji predsjednik udruge prof. Zvonko Tadijan, uz osvrt tajnika Igora Jakšića na aktivnosti u 2011. godini.

Osnivači Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" bili su: Mata Zec, Marin Šegrt, Dejan Bukovac, Svetlana Zec, Ivan Kozbašić, Kata Bukovac, Adam Vulić, vlč. Željko Augustinov, Mića Vidaković, Zoran Bukovac, Marija Tolarić, Tereza Bukovac, Gordana Kozbašić, Mario Jakšić, Marinko Bukovac, Stipan Tolarić i Vladimir Ivankov. Osnivačka skupština Udruženja održana je 22. siječnja 2002. godine u prostorijama MZ Sonta. Na skupštini su usvojeni naziv i Statut Udruženja, za prvog predsjednika izabran je Mata Zec, a pored njega u predsjedništvo su izabrani: tajnica Tereza Bukovac, rizničar Dejan Bukovac i članovi Ivan Zlatar i Zoran Bukovac.

„Prije svih čestitke je zaslužila skupina od 17 osnivača 'Šokadije', a osobito njezin lider i prvi predsjednik Mata Zec. Nije bilo lako u ono vrijeme i u onom ozračju osnovati udrugu s navedenom hrvatskom odrednicom u nazivu. Iako je demokracija već naveliko zakoračila na ove prostore, iako je usvojen Zakon o pravima nacionalnih manjina tadašnje SRJ, svijest ljudi se nije tako brzo promijenila. Rane od ratova iz devedesetih još uvijek su bile svježe, a podsvjesni strahovi vrlo jaki. No, 'Šokadija' je zaživjela, razvijala se, širila lepezu svojih djelatnosti, sve u svrhu očuvanja naše tradicije, našeg nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta. S velikim zadovoljstvom možemo se osvrnuti na svoj rad i biti ponosni na njega. Ne raspolažemo ni velikim materijalnim sredstvima. Godišnji proračun nam je ovakav u posljednjih nekoliko godina, a druge institucije toliko dobiju samo za jednu manifestaciju. Ozbiljna sredstva posljednji put dobili smo kad smo kupili ovu kuću, a poslije toga smo se, najjednostavnije rečeno, snalazili. Malo od sponzora, malo od donatora, neke troškove smo pokrivali i sami, a u uređenje ovoga objekta uloženo je puno dragovoljnog rada naših članova i simpatizera", rekao je između ostaloga Tadijan.

U izvješću su pobrojana sva postignuća „Šokadije", odista ih je bilo puno, radilo se žestoko, no, pojedinci ni jednoga trenutka nisu isticani. U povodu desete obljetnice istaknute su samo dvije osobe. Umjetničkom slikom Hvaranke Ane Tudor nagrađen je Mata Zec, a zahvalnica za višegodišnju plodnu suradnju uručena je vlasniku poduzeća „Pre-print" iz Novoga Sada Stanku Krstinu. Poslije službenog dijela skupštine, članovi su deseti rođendan svoje udruge proslavili uz mali domjenak i veliko veselje uz svirku tamburaškog sastava „Šokadije".

Osnovna zadaća „Šokadije" je očuvanje i njegovanje bogate kulturne baštine podunavskih Hrvata - Šokaca, poglavito s područja Sonte. Ne želimo doživjeti sudbinu mnogih vojvođanskih mjesta koja su zapostavila zaostavštinu predaka, čiji su žitelji rasprodali i uništili svoje narodne nošnje i rukotvorine baka i prabaka, koji su prepustili zaboravu govor i običaje predaka i utopili se u bezličnu masu onih koji danas ne znaju tko su i što su. Sonta je selo čiji su žitelji, po riječima mnogih stručnjaka s područja lingvistike, uspjeli u najvećoj mjeri sačuvati izvornu šokačku ikavicu, koja je neknjiževni dijalekt hrvatskog jezika. Znatan doprinos očuvanju izvornosti daje „Šokadija" radom svih svojih odjela. Pjeva se i glumi isključivo na šokačkoj ikavici, a literarni i recitatorski odjel pored ikavice njeguju i hrvatski književni jezik. Folklorni odjel i pjevački zbor njeguju tradicijske pjesme i plesove u izvornom obliku, bez koreografskih zahvata koji bi  ih narušili u svrhu podilaženja jednom dijelu publike. Na svim nastupima Zajednica je isticala svoj puni naziv, uz jasne nacionalne i zemljopisne odrednice i uz geslo Šokadijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje. Najznačajniji projekt je kupovina stare kuće i njezino preuređenje u budući Šokački dom. Čelništvo udruge se nada da će ovaj objekt u budućnosti biti okupljalište svih onih kojima je „Šokadija" u srcu i duši.

Tekst i fotografije: Ivan Andrašić

HKUPD „Matoš" od osnutka traga za glazbenom ostavštinom dr. Josipa Andrića koja je rasuta po raznim privatnim arhivima i društvima, ali veći dio ipak je deponiran u profesionalnim ustanovama i čeka na procjenu i predstavljanje javnosti.

Takvo se jedno značajno otkriće dogodilo prošle jeseni kada je Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, na zamolbu kulturne udruge iz Plavne, pripremio i odobrio na korištenje ovom društvu Andrićeve rukopisne zapise narodnih pjesama, koje je ovaj veliki glazbeni pregalac polovicom prošloga stoljeća zapisao u ovome mjestu. Uoči božićnih blagdana i predstojeće proslave četvrte obljetnice postojanja, Povijesno-istraživački odjel „Matoša" priredio je dobivene originalne plavanjske narodne pjesme za nadopunu i obnovu repertoara pjevačkog zbora i tamburaškog sastava ovoga društva. Kako doznajemo od voditeljice Odjela, koja je ujedno i predsjednica „Matoša", ove će se pjesme uvježbavati i izvoditi u sklopu različitih aktivnosti udruge tijekom sljedećih nekoliko godina.

Dr. Josip Andrić radio je većinu svojih glazbenih djela po načelima velikog muzikologa Kuhača, koji je napisao čak i upute po kojima bi se trebale komponirati narodne pjesme. Andrić je prilikom skladanja instinktivno osjećao koje glazbene elemente iz narodne glazbe treba upotrijebiti u skladateljskom postupku kako bi skladbe zvučale analogno narodnim pjesmama. Za to je trebao proučiti mnogo primjera narodnih pjesama iz naših različitih folklornih područja. Kada je shvatio da će to najbolje postići na originalnim zapisima narodnih pjesama odlučio ih je osobno zapisivati, a najbliže mu je područje za taj rad bila rodna Bačka i Slavonija.

Dr. Vinko Žganec, koji je tada bio čelnik Instituta za narodnu umjetnost, zamolio ga je da za Institut zapisuje narodne pjesme bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Vojvodini i Slavoniji. Andrićeva se sakupljačka i zapisivačka djelatnost odvijala u razdoblju od 1947. do 1957. godine. U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu deponirane su njegove rukopisne zbirke s notnim zapisima i tekstovima 1.824 pjesama, koje su 1969. godine, u izdanju Odbora Matice hrvatske iz Slavonske Požege, objavljene u knjizi „Slavonske narodne pjesme Požeške doline".

„Ponukani ovim saznanjem stupili smo u vezu s Institutom i dobili detaljne informacije o rukopisnim zapisima pjesama iz našeg kraja, osobito o zapisima narodnih popijevki iz Andrićeve zbirke 'Popijevke bačkih Šokaca (Hrvata)', sv.4., 1951., 1952. (IEF rkp. N 133), u kojima se nalaze i pjesme iz Plavne. Zahvaljujući dobroti i razumijevanju djelatnika Instituta za etnologiju i folkloristiku 'Matoševoj' je udruzi u najkraćem roku odobreno korištenje rukopisne građe u vlasništvu Instituta za obnovu i nadopunu repertoara, te u svrhu znanstvenih istraživanja. Tako je pred četvrtu godišnju skupštinu 'Matošev' Povijesno-istraživački odjel obogaćen novim, originalnim zapisima narodnih pjesama iz Plavne, koje je dr. Andrić zapisao u ovom selu prije više od pola stoljeća", kazala je ovom prigodom predsjednica „Matoša" Kata Pelajić.

Iako u „Matošu" još nije započelo detaljno znanstveno istraživanje pronađenih narodnih pjesama iz Plavne, u čemu se očekuju konzultacije i suradnja sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, na osnovi sadržaja tekstova i funkcije pjesama, dosad je utvrđeno da se u ovoj zbirci nalaze skupine ljubavnih, ratarskih, pastirskih, svatovskih, šaljivih, pjesama u kolu, te pričalice.

Svi glazbeni zapisi transponirani su na zajednički završni ton g1 (uglavnom 2. stupnja ljestvice). Pri zapisivanju Andrić je, s harmonijskog stajališta, svaku pjesmu stavljao u njezin odgovarajući osnovni tonalitet. Predznake uvijek upisuje na početku notnog sustava na isti način kako se bilježe u europskoj glazbi, a rezultat je takvog stajališta da uz ključ nalazimo i predznake za ton ili tonove kojih u napjevu uopće nema. Osobitu zanimljivost u Andrićevu preciznom meloritmičkom zapisivanju čine pjesme u mješovitomu, pa čak i 7/8 taktu.

Uz svaki zapis autor donosi i lokalitet, ime kazivača, njegovo zanimanje, godinu i mjesto rođenja, te cjeloviti tekst pjesme. Pokatkad daje kratke bilješke o pjesmi, te o njezinoj funkciji ovisno o običaju. U zbirci su uglavnom primjeri za pjevanje, a nema niti jednog primjera instrumentalne svirke.

U zbirci od 39 zapisa navedena su imena četvero kazivača kojih se stariji mještani Plavne još sjećaju. To su: Miša Pinter, rođen 1883. u Plavni, Franjo Benjik, rođen 1903. u Plavni, Kata Benjik, r. Pinter, rođena 1902. u Plavni i Manda Marjanov, r. Marjanović, rođena 1878. u Bođanima.

U vrijeme kada je Andrić obavljao etnomuzikološka istraživanja mora se istaknuti njegova velika upornost i posvećenost u želji da se naše tradicijsko glazbeno blago otme zaboravu, te široj javnosti stavi na uvid kulturna baština hrvatskog naroda. Nakon ove njegove velike misije, sve su pjesme polagano odlazile u zaborav, a prekrasna ikavica na kojoj su pjevane sve više je potiskivana i zamijenjena ekavskim govorom. Ovo je sada izgledna prigoda da se tradicija pjevanja originalnih plavanjskih pjesama, prekinuta prije pola stoljeća, opet nastavi. Tomu, među ostalim, mjesne hrvatske kulturne udruge i trebaju služiti.

Tekst i fotografija: Zvonimir Pelajić