Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Sedamdesetak sudionika nastupilo je u subotu na VIII. Pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku, koja je održana u Gradskoj knjižnici. Kako za naš program kaže ravnateljica Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković na Smotri su nastupili učenici iz Vajske, Sonte, Bačkog Brijega, Sombora, Lemeša, Tavankuta, Male Bosne, Đurđina, Starog Žednika i Subotice, te recitatori Hrvatske čitaonice, a svaki od njih dobio je po jednu knjigu na hrvatskom jeziku na dar.

Po ocjeni tročlanog žirija, 26 sudionika dobilo je i pohvalnice, kao i nagradni izlet u Osijek, gdje će 27. veljače posjetiti tamošnji franjevački samostan, te prisustvovati predstavi «Jalta, Jalta» u Hrvatskom narodnom kazalištu.

S obzirom da je zbog gripe Smotra sa 7. studenoga prošle godine odgođena za prošlu subotu, Katarina Čeliković o samoj kvaliteti natjecanja kaže:

«Moram priznati da sam iznenađena kvalitetom srednje skupine, tj. djecom viših razreda osnovnih škola, kojih je ove godine bilo najviše. Oni su uspjeli pokazati posebnu izražajnost i uvjerljivost u kazivanju poezije. To znači da ovo datumsko samootkazivanje nije u tolikoj mjeri oštetilo samo natjecanje, a čega smo se bojali. Na žalost, epidemija gripe je učinila svoje, pa srijemske škole i srijemske udruge nisu ove godine sudjelovale na natjecanju. Ali, Podunavlje je bilo fantastično i moram priznati da sam najviše zadovoljna kazivanjem poezije na šokačkoj ikavici što su pokazala djeca iz Sonte, Bačkog Monoštora i Vajske.»

Kada je riječ o samom kriteriju po kom su se djeca pripremala za natjecanje, ravnateljica Hrvatske čitaonice kaže:

smotra recitatora 2010-srednja grupa-2«Svake je godine prepušteno nastavnicima da pomognu djeci u odabiru, ali smo kao organizatori uvijek ukazivali na to da se kazuje poezija hrvatski pjesnika. Udruge iz Podunavlja i Srijema često uzimaju zavičajne pjesnike kao najzanimljivije za izvedbu. Mi u Subotici se uglavnom opredjeljujemo za poznatije pjesnike iz Hrvatske kako bi djeca koja uče na hrvatskom nastavnom jeziku upoznala i hrvatsku poeziju. Dakle, cilj koji smo stavili pred sebe, a to je da govore na hrvatskom jeziku i upoznaju hrvatske pjesnike u povijesnom kontinuitetu, ponovno se ostvario. Naravno, veliku pozornost obraćamo i na zavičajne pjesnike poput Milovana Mikovića, Vojislava Sekelja, Petka Vojnića Purčara, Jasne Melvinger... Stoga sam veoma zadovoljna i odzivom i kvalitetom, ali isto tako moram priznati da su nas razočarali učenici subotičke Gimnazije u kojoj nastava na hrvatskom ide već tri godine, a ove nije bilo odziva s njihove strane na Smotru.»

Na kraju Katarina Čeliković kaže kako je sama organizacija protekla uz pomoć Pokrajinskog tajništva za upravu, propise i nacionalne manjine, dok će put u Osijek biti osiguran uz potporu Grada Subotice.

(Tekst je preuzet portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.)

Misnim slavljem koje je u subotičkoj franjevačkoj crkvi Sv. Mihaela arkanđela predvodio o. Petar Cvekan, tajnik Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, kao osobni izaslanik provincijala o. Željka Železnjaka, zajedno sa o. Ivanom Bošnjakom, gvardijanom subotičkim, o. Filipom Karadžom, gvardijanom franjevačkog samostana Sv. Ante u Beogradu u ime Franjevačke provincije Bosne Srebrne te dvadesetak svećenika i redovnika Subotičke biskupije, proslavljena je 26. studenoga 800. obljetnica Franjevačkoga reda.

Kulturne manifestacije igraju značajnu ulogu u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u Vojvodini, stoga Hrvatsko nacionalno vijeće pruža maksimalnu potporu kulturnim manifestacijama, ističe za program Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Željko Pakledinac.

Jedna od takvih aktivnosti je i manifestacija «Šokci i baština 2009.», u okviru koje su članovi Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva «Dukat», Vajska-Bođani izvel igrokaz «Šepa», u subotu, 28. studenoga, u Vatrogasnom domu u Vajskoj.

Očuvanje tradicije ne predstavljaju samo folklorne manifestacije, već je važna i pisana riječ, ističe Željko Pakledinac, koji je ujedno zamjenik predsjednika HKUPD «Dukat» Vajska-Bođani.

«Želimo nastaviti tradiciju pripadnika hrvatske manjinske zajednice koji žive u ovoj sredini. Njegujemo običaje i kulturu kako se ne bi zaboravili. Naše kulturno društvo 'Dukat' upravo kroz prikaz manjih kazališnih predstava i organiziranje književnih susreta, pokušava očuvati običaje, kulturu i pisanu riječ i ne dopustiti da sve ostane samo na pjesmi i igri.»

Usprkos neprimjerenim uvjetima i nedostatku sredstava, «Dukat» uspijeva održati razinu kulturnog izražaja u Vajskoj i okolnim mjestima, ističe Pakledinac i dodaje:

«Nemamo odgovarajući prostor osim Vatrogasnog doma gdje se održavaju probe i sastanci. Taj prostor uopće ne odgovara kulturnoj namjeni i manifestacijama. Ono što je još važnije, upravo zbog nedostatka prostora ne možemo organizirati književne susrete i večeri za koje u Vajskoj i okolici postoji veliko zanimanje.»

Željko Pakledinac podsjeća kako HNV pruža potporu svim udrugama u svezi s aktualnom preregistracijom i usuglašavanjem njihovih statuta s novim zakonom, te je u stalnom kontaktu s udrugama.

«Nećemo dopustiti da iti jedna udruga ostane nepreregistrirana ili da se ugasi. Radit ćemo kao i do sada na očuvanju i širenju udruga.»

Kulturne manifestacije, s druge pak strane, mogu biti motivacija vojvođanskim Hrvatima da se slobodno očituju te pridonesu brojnijem odazivu glede formiranja posebnog biračkog popisa hrvatske zajednice u Srbiji, podsjeća Pakledinac i dodaje kako je u okviru Hrvatskog nacionalnog vijeća u tijeku izrada kalendara kulturnih manifestacija za iduću godinu, kao i rad na projektima koji će pridonositi očuvanju zajednice.

U sklopu subotnje manifestacije predstavili su se i najmlađi članovi folklorne sekcije, a bile su izložene i slike članova likovnog odjela HKC «Bunjevačko kolo».

Preuzeto s internetskih stranica Uredništva na hrvatskom jeziku Radio SUbotice.


«Naše poslanje jest 'Hrvat Hrvatu', prenijeti i očuvati jezično i kulturno bogatstvo i baštinu», istaknuo je Vice Zaninović, predsjednik Hvarskog pučkog kazališta, koje je u okviru svoje turneje po Vojvodini gostovalo i u Subotici u HKC «Bunjevačko kolo». Oni su u petak izveli predstavu «Ribanje i ribarsko prigovaranje» Petra Hektorovića.

Jezik koji se može čuti u predstavi je pravi književni hrvatski jezik, kaže Vice Zaninović.

«To je najhrvatskiji jezik i sve što se od tada do danas izmijenilo bilo je to zahvaljujući raznim devijacijama i utjecajima. Dobro ste rekli, taj jezik nije lako razumjeti, no ako se čovjek usredotoči i razumije poantu to je sasvim dovoljno da se doživi predstava uz odgovarajući ugođaj. Čuti taj hrvatski jezik kojim je Hektorović prije 500 godina pisao poseban je doživljaj i bogatstvo kojim se mi osobito ponosimo.»

Ono što treba podcrtati jest da Hvarsko pučko kazalište gaji autohtonu, domaću književnost.

hvarsko kazaliste 2«Hvarsko pučko kazalište obitava u mikro-lokaciji gdje je nastala hrvatska renesansa, predvođena Benetovićem, Gazarovićem, Lucićem, Hektorovićem i drugim suvremenicima.» Koliko je autohtona književnost prihvaćena u Hvaru govori i profil članova Hvarskog pučkog kazališta.

«Naši članovi su građani grada Hvara, profesori, doktori, liječnici, hotelijeri, umirovljenici, studenti, đaci i mnogi drugi naši sugrađani.» Njihov rad podupire Republika Hrvatska, lokalni proračun kao i veći broj sponzora. Dosadašnje turneje odvele su ih diljem Europe, a prošle su godine gostovali u Južnoj Americi. Daljnji su im planovi Sjeverna Amerika i Australija, dodaje Zaninović.

hvarsko pucko kazalisteU sklopu boravka u Subotici, umjetnici Hvarskoga pučkog kazališta izveli su u subotu u Franjevačkoj crkvi igrokaz «Prikazanje života svetoga Lovrinca mučenika».

Zapis predstave datira iz 15. stoljeća i najstariji je dramski tekst napisan na hrvatskom jeziku. Predstava se, u režiji preminulog Hvaranina Marina Carića, bez većih prekida izvodi od 1970., pri čemu je do sada izvedena gotovo dvjesto puta.

 

Preuzeto s internetskih stranica Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija" iz Sonte organizirala je 21. studenog tradicionalnu manifestaciju „VIII. Šokačko veče". U velikoj dvorani Doma kulture u Sonti, te večeri prijestolnici Šokadije, pred blizu 400 gledatelja i uzvanika, svoje umijeće pokazali su domaćini, članovi KPZH „Šokadija", sa svojim prijateljima i starim suradnicima, članovima tamburaškog sastava „Tandora", te gostima, članovima HKC „Bunjevačko kolo" iz Subotice i KUD-a „Ivan Kapistran Adamović" iz Čepina, Republika Hrvatska.

Nakon što je pjevački zbor „Šokadije" otpjevao svečanu pjesmu autorice Sonćanke Božane Vidaković „Šokadija", koja je prošle godine aklamacijom prihvaćena za himnu institucija kulture podunavskih Hrvata - Šokaca, priredbu je najavila iskusna voditeljica Ljiljana Tadijan, a uzvanike i gledatelje pozdravio je predsjednik KPZH „Šokadija" prof. Zvonko Tadijan.

mali folklorci sokadijeMeđu brojnim uzvanicima bili su i generalna konzulica Konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, predsjednik općine Apatin dr. Živorad Smiljanić sa suradnicima, voditelj vukovarskog ureda Hrvatske matice iseljenika Silvio Jergović, predstavnik HNV-a, član IO zadužen za kulturu Željko Pakledinac, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Tomislav Žigmanov, direktor NIU „Hrvatska riječ" Ivan Karan, predstavnik UG „Šokačka grana" i predsjednik GO HSS-a iz Osijeka Marko Josipović, pročelnica ureda za prosvjetu i kulturu Osječko-baranjske županije Ksenija Zbožil, predsjednik DZH Đorđe Čović, predsjednici podružnica DSHV-a Sombor i Sonta Mata Matarić i Andrija Ađin, predsjednik Vijeća MZ Sonta Igor Jakšić sa suradnicima, tajnica MZ Sonta Renata Kuruc, predsjednik MO DS-a Veljko Bačić, te brojni predstavnici institucija kulture iz Vojvodine i Hrvatske.

U folklornom dijelu programa publici su pun užitak pružili tamburaši, pjevači i plesači koji su te večeri nastupili. Gledatelji i uzvanici burno su pozdravili nastupe Subotičana s koreografijama „Bunjevački rokoko" i „Zagorje", te Čepinaca s koreografijama „Pjesme i plesovi iz Čepina" i „Pjesme i plesovi brodskog Posavlja".

obicaj zirovanja svinjaOvacije su doživjeli i Sonćani, članovi „Šokadije" i „Tandore", a pravu buru pljeska pobrala su djeca „Šokadijine" folklorne sekcije s koreografijom Ljiljane Šokac „Šokačke pjesme i igre", s kojom su se uspješno predstavili i na ovogodišnjoj pokrajinskoj smotri, te članovi folklorne sekcije odraslih s običajem „Kad su stari svinje žirovali", koji su priredili Ljiljana Tadijan i Aljoša Mihaljev. Za interpretaciju ovoga običaja Šokadinci su na Festivalu folklora i tradicijskih običaja Vojvodine u Vrbasu dobili specijalno priznanje Saveza amatera Vojvodine.

Osim folklornih točaka, predstavila se i Marija Mikrut iz Sombora, rodom Sonćanka, pročitavši svoju pjesmu „Šokačka vila". Ova pjesma bila je pobjednička na natječaju za izbor najljepše neobjavljene pjesme na šokačkoj ikavici „Za lipu rič".

Poslije programa druženje sudionika i uzvanika nastavljeno je u dvorani bivšeg Omladinskog doma, uz svirku tamburaša sudionika manifestacije.

Pokrovitelji „VIII. Šokačke večeri"

Generalni pokrovitelj „Elektroinstalacija Šokac" Okučani, u vlasništvu bivših Sonćana, obitelji Jasminke i Zvonka Šokac, te supokrovitelji Pekarna „Krstin" Sonta, Agencija „Saldo" Sonta, Pekarna „Zlatni klas" Prigrevica, Kafe bar „Camel", Kafe bar „Stars", STR „Korana" Sonta, STR „Prestige", Kavana „Boss", SUR „Fazan", Diskoteka „Afrika", Kavana „Bačka", Gašpar i Ilonka Gal i Ana Mihaljev, svi iz Sonte.

Natječaj za „najlipšu neobjavljenu pismu" na šokačkoj ikavici

Prvonagrađenu pjesmu s natječaja za izbor „najlipše neobjavljene pisme" pisane šokačkom ikavicom pročitala je njezina autorica Marija Mikrut iz Sombora, rodom Sonćanka. Ostali nagrađeni su Zlatko Gorjanac iz Sombora za pjesmu „Vrime", Josip Dumandžić iz Bođana za pjesmu „Dok sam kadar", Sonćanka Pavka Domić za pjesmu „Pisma Vojvodine" i Apatinac Kamenko Rašeta za Pismu „Na majčinom grobu".

Nagrade su darovali: NIU „Hrvatska riječ", Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Članovi žirija za izbor „najlipše neobjavljene pisme" pisane šokačkom ikavicom bili su: Katarina Čeliković, Vesna Njikoš-Pečkaj, Ivan De Villa, Đurđica Stuhlreiter, Marija Šeremešić i Zvonimir Pelajić.

 

tamburasi tandore

Članovi HKUPD „Matoš" iz Plavne uspješno su 14. studenog organizirali izložbu „Tragovi Šokaca u Plavni" u prostorijama Omladinskog doma u Plavni koja svjedoči o kratkoj, ali bogatoj povijesti njihovoga sela.

Ova izložba dio je zajedničkoga projekta podunavskih institucija kulture hrvatske zajednice u ovoj godini, nazvane „Šokci i baština". Pred većim brojem uzvanika, uz zvuke svečane pjesme Sonćanke Božane Vidaković „Šokadija", pjesme koja je prošle godine aklamacijom prihvaćena za zajedničku himnu udruga šokačkog Podunavlja, okupljenih oko projekta „Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača", izložbu je otvorila i nazočne pozdravila predsjednica „Matoša" Kata Pelajić. Ona je tom prigodom rekla:

popis starih plavanskih prezimena„S ovom postavkom htjeli smo u nekoliko segmenata prikazati što je to ostalo iz naše relativno kratke, ali bogate povijesti, htjeli smo svima pokazati ono što su nam ostavili naši preci, ono čime se toliko ponosimo i što želimo sačuvati za naše potomke."

Potom su svoje pjesme pročitali pučki pjesnici s ovih prostora Tonka Šimić, Siniša Bartulov i Josip Dumendžić. Središtem prostorije dominirao je veliki stol na kojemu su postavljeni pisani izlošci i crkvene knjige. Bilo je tu molitvenika s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća, katoličkih kalendara i godišnjaka, matrikula crkvenih društava i osobnih dokumenata. Na zidovima su postavljeni panoi s fotografijama s konca pretprošlog i početka prošlog stoljeća, a na rubnim dijelovima prostorije postavljeni su namještaj, razno pokućstvo i uporabni predmeti, te ručni radovi, odjeća i obuća, isto tako stari više od stoljeća.

Nakon izložbe uzvanici su skupa s plavanskim vjernicima nazočili misi u crkvi sv. Jakova. Misu je predvodio župnik Plavne i Bača vlč. Josip Štefković, a pjevao je župni crkveni zbor pod ravnanjem Zvonimira Pelajića. Poslije mise domaćini su organizirali druženje u prostorijama DVD Plavna, uz svirku tamburaškog sastava „Matoša".

 

starinski namistita pridnja sobaZavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prati ove napore

„Pohvalno je osvajanje novih područja u prostoru kulture, potrebno je malo se odmaknuti od tamburice, nošnje i plesa, ali ih ne treba u cijelosti zanemariti. Već nekoliko godina unazad sonćanska „Šokadija" je pokazala kako se može raditi i iznositi nešto ne tako uobičajeno, nešto što je puno složenije i zahtjevnije. Raduje me spoznaja da tim slijedom rade i ostale udruge u šokačkom Podunavlju. Ovo što danas gledamo u Plavni više je nego hvale vrijedan napor da se kroz fotografije, kroz etnografske predmete, crkvene knjige, kroz informacije o cijeloj povijesti mjesta na jednom mjestu pokaže cijeli segment života zajednice od konca XIX. stoljeća. Mi u Zavodu nastojimo pratiti što se u kulturnom životu vojvođanskih Hrvata događa i naravno, pokušat ćemo u domeni svojih mogućnosti, podržati i unaprijediti ovakve ili slične manifestacije. Iako bilježimo stalno smanjenje broja Hrvata koji žive u ovim mjestima, nadam se da ćemo uspjeti napraviti reprezentativne monografije koje će potomcima svjedočiti o našim aktivnostima." - kaže ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Tomislav Žigmanov.

Slikarska sekcija HKUD „Vladimir Nazor" iz Stanišića organizirala je likovnu koloniju u sjećanje na prerano preminulog umjetnika Ivana Gundića Ćisu. Na koloniji, koja je održana 17. listopada 2009. godine u mjesnom Domu kulture sudjelovali su slikari iz Sombora, Subotice I Bačkog Monoštora.

Kolonija je dobila ime po akademskom slikaru Ivanu Gundiću rođenome u Riđici 1947. godine. Bavio se likovnim odgojem I bio je omiljeni nastavnik mnogim đacima Stanišića I Riđice. Bio je priznat kao osebujan I svestran umjetnik, a svoja je djela potpisivao s pseudonimom Dalmata. Izlagao je diljem bivše države I Europe. Umro je 2000. godine. Ćiso je bio slikar, nastavnik, boem I još uvijek živi u sjećanjima ljudi.

milorad radjenovi slika vlad. NazUmjetnici koji su se odazvali pozivu za sudjelovanje na koloniji, okupili su se u prohladno jutro u Domu kulture u Stanišiću, gdje su, uz zvuke dalmatinske glazbe, stvarali svoja djela na slobodne teme. Nastalo je više slika izrađenih u tehnici ulja na platnu, a prevladali su motivi rijeke, ravnice I vojvođanskih salaša.

cilika dulic kasiba slika crkvuHladno vrijeme toga dana možda je ponukalo Đorđa Kumer - Kramera da naslika sliku umjetnika koji u hladnoći razmišlja o toplijim krajevima; Milorad Rađenović se prihvatio naslikati stari Dom kulture „Vladimir Nazor"; Cilika Dulić Kasiba naslikala je katoličku crkvu. Ova umjetnica, čila I u 77. godini, voli slikati prirodu I doživljaje, I ponovno na platnu oživjeti slike iz mladosti. Žitna polja Stane Libić vraćaju nas u topli srpanj. Slike najbolje govore same: o rijekama slike Jelene Marije Fišer I Marije Turkalj Matić I o tmurnim oblacima nad žitnim poljem slika Rudolfa Sedlara. Josipa Križanović iz HKC „Bunjevačko Kolo" slika pejzaže I salaše po kojima je prepoznatljiva. Ovaj put naslikala je salaše u zimskoj idili.

Djela nastala na ovoj koloniji ostaju u fundusu HKUD „Vladimir Nazor" iz Stanišića I predstavljaju začetak umjetničke zbirke ovog društva.

izlozba I kolonija 035Kolonija je zatvorena istoga dana popodne, kada je priređena izložba nastalih radova I prigodno druženje sudionika I gostiju. Tom se prigodom nazočnima, među kojima su bili predstavnik generalnog konzulata RH u Subotici konzul savjetnik Marko Štefanić I brojni gosti iz Stanišića I drugih dijelova Vojvodine, obratio predsjednik društva profesor Ivan Karan, zahvalivši se, među ostalim, Konzulatu na materijalnoj potpori za održavanje kolonije.

Konzul savjetnik Marko Štefanić ohrabrio je stanišićke Hrvate da nastave s radom I obećao im pomoć u svom radu.

HKUD „Vladimir Nazor" ovih je dana dobilo rješenje o registraciji  I kani tražiti staru zgradu Doma kulture „Vladimir Nazor" na korištenje. Plan je da se isprva obnove dvije prostorije. U jednoj bi se nalazio ured Društva, dopisništvo „Hrvatske riječi" I Ured DSHV-a, a u drugoj bi se prostoriji napravila dalmatinska etno soba.
Najavljena je I nova kolonija koja će se održati nagodinu u ljetnim mjesecima I trebala bi imati međunarodno obilježje.

U znaku očuvanja jezika i knjige preko časopisa

Trodnevna, najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini Republici Srbiji održana je od 22. do 24. listopada, a započela je svečanim otvorenjem u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Uslijedio je dvodnevni stručni skup na temu književnih časopisa Hrvata u Podunavlju, potom program namijenjen djeci po nazivom „Narodna književnost u školi", predstavljen je uglednik zagrebački nakladnik AGM, a sve je pratila izložba književnih časopisa. Za ovogodišnje, 8. dane Balinta Vujkova tiskana je njegova prva knjiga „Cviće i kamen" koja je po tradiciji darovana školskim knjižnicama.