Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ruža silađevSedamdesetogodišnja književnica iz Sonte Ruža Silađev piše kratku prozu, pjesme, dječje pripovijetke i dramske tekstove. Javno je iskoračila i u likovnu umjetnost. I u pisanju i u slikanju omiljeni motivi su joj Šokci, šokačke obitelji i šokački običaji. Njezine prve dvije knjige, Divani iz Sonte i Šokica pripovida, ubrajaju se u djela sakupljene hrvatske narodne baštine. Divani iz Sonte imaju i povijesni značaj za podunavske Hrvate – Šokce, jer je prva knjiga na ikavici Šokaca s ove strane Dunava ikada objavljena. Čitateljima je poznata i po brojnim, bilo proznim bilo poetskim djelima objavljenim u Hrvatskoj riječi, Zvoniku, Ćupriji na Jasenici, Klasju naših ravni, Glasu ravnice, Subotičkoj Danici, Šokadiji i Šokcima u šokačkoj riči 2007. godine, Isteru, Glasu komune i Hrcku. Velika je zagovornica očuvanja starog govora šokačkih Hrvata. Razgovarali smo u povodu izlaska iz tiska njezine nove knjige Sonta u sjećanjima šokačkim.

kanada i amerika„Krivac“ za ovaj posjet bio je Željko Jergan, voditelj plesa i koreograf iz Hrvatske koji već 33 godine živi u Americi.
„Ovo su zaljubljenici u folklor, etnomuzikolozi, profesori na fakultetima. Hobi im je folklor raznih naroda i dobro poznaju glazbu, plesove, nošnje. Idu iz države u državu kako bi gledali kulturu raznih naroda. Nekada sam bio član ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, a sada već 33 godine živim u Americi. Moj posao je širiti hrvatsku kulturu u cijelom svijetu. Većina članova ove skupine bila je na mojim seminarima i predavanjima, te su se zainteresirali za ono što su čuli i vidjeli i poželjeli su doći u Hrvatsku. Bili smo u Zagorju, Međimurju, Pečuhu, a poslije Vojvodine idemo u Slavoniju, pa prema Dalmaciji. Turneja traje dva tjedna, a kada se vratimo doma, sigurno će dojmove objaviti na svojim radovima, prezentirati na kampovima i seminarima“, kazao je Jergan.

tihomir šeremešićKljuč sedmog neba naziv je knjige pjesama i proznih zapisa mladog Tihomira Šeremešića, rođenog Monoštorca, sada studenta njemačkog jezika i književnosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U knjizi se nalazi više od 140 pjesama i proznih zapisa podijeljenih u cjeline Ljubav, Depresija, Korijeni misli i Tonovi života. Sadrži i fotografije čiji je autor također mladi Šeremešić.

kafić kod druga titaKazalište Saksib iz Županje gostovalo je 21. rujna 2019. godine, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici sa satiričnom komedijom Kafić kod druga Tita. Predstava je rađena po knjizi Zlatana Dorića Kako smo voljeli druga Tita. U predstavi glumi i njezin je redatelj Branko Puhek, ravnatelj kazališta Saksib koji je i predsjednik Sabora amaterskih kazališta Slavonije i Baranje. On ističe kako je to „jedina udruga u Hrvatskoj koja okuplja amaterska kazališta te se ondje međusobno razmjenjuju iskustva, ali i tekstovi”. O početku suradnje s HKC-om Bunjevačko kolo Puhek kaže kako je ona nastala sasvim slučajno, ali kazalište joj je i bilo povod.

pevačko društvo rumaKoncerti zborskog prijateljstva održani su 20. i 21. rujna 2019. godine u Rumi. Tijekom dvije večeri Rumljanima su se predstavili zborovi iz Hrvatske i Srbije: Srpsko pevačko društvo u Rumi i riječki komorni zbor Val. Prvoga dana u župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa na programu je bio koncert duhovne glazbe, a u subotu, 22. rujna, u atriju Kulturnog centra Brana Crnčević u Rumi zborovi su se predstavili bogatim repertoarom popularne klasične i tradicionalne muzike. Susreti zborova iz Hrvatske i Srbije nastavak su suradnje započete prije dvije godine u Tuzli, a najavljeno je i proširivanje suradnje u drugim sferama kulturnog života.

hosanafest 2019Na popis pobjedničkih pjesama Festivala hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFesta svoje mjesto zauzela je prvi puta pjesma posvećena Majci Božjoj. Rekla je da, naziv je pobjedničke pjesme četrnaestog HosanaFesta, koju je izvela skupina Sliryc 33 iz Dugog Sela. S obzirom na to da su neki članovi bili spriječeni doći, pjesmu je izveo i na poseban način približio publici bogoslov Višeslav Foretić, koji ujedno potpisuje tekst, glazbu i obradu pjesme. Glavnu nagradu, kako nalaže pravilo Festivala, biraju sami izvođači među sobom, te samim time ova nagrada ima posebnu težinu i priznanje za izvođača.

gradski muzej somborNa području Grada Sombora Mađari čine oko 12 posto, Hrvati oko 9, a Bunjevci oko 2,5 posto stanovništva. Ustanove kulture od nacionalnog značaja za mađarsku zajednicu su Gradska biblioteka Karlo Bijelicki, Gradski muzej i Istorijski arhiv Sombor. Od obrazovnih ustanova to su srednja Medicinska i Tehnička škola, te Osnovna škola Nikola Vukićević. U međuvremenu, dvije somborske ustanove kulture dobile su status kulturnih ustanova od nacionalnog značaja za bunjevačku nacionalnu zajednicu. To su Muzej i Arhiv. Te promjene desile su se u posljednih godinu dana i prošle su na zasjedanjima lokalnog parlamenta neprimjetno, jer obično odluke koje se tiču statutarnih promjena ne dobiju medijsku pozornost.

nako sa salašaPuno toga nestaje ako nije zapisano, istaknuto je u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici 13. rujna 2019. na predstavljanju zbirke pripovjedaka Nako sa salaša književnoga prvijenca autora Ivana Tumbasa. Knjiga nastoji od zaborava sačuvati ikavicu, govor ovdašnjih, ali i Hrvata diljem Hrvatske i izvandomovinstva. Tumbas, autor ovih pripovjedaka, želio je sačuvati barem dio toga blaga. U knjizi postoji 580 riječi za koje je dan prijevod ili tumačenje, kako bi mlađi čitatelji ili oni kojima ikavica nije bliska mogli razumjeti o čemu je riječ.