Pozovite » (+381) (0)24 535-533

dalibor mergelKraj Prvog svjetskog rata i dugo čekana uspostava zajedničke države južnih Slavena nije za sve pripadnike tih naroda bila razlog za slavlje. Rapalski ugovor koji je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala s Kraljevinom Italijom, značio je pripajanje Trsta, Gorice, Gradiške, dijela Kranjske, Istre, grada Zadra, te nekoliko jadranskih otoka talijanskoj strani. Mnogi su jugoslavenski orijentirani žitelji ovih krajeva preselili u novu državnu zajednicu gdje su slobodno i ponosno mogli iskazivati vlastiti identitet.

nina todorovicGlobalna epidemija koronavirusa uvjetovala je odgađanje niza događaja u kulturi i umjetnosti širom svijeta. Pogođen je i redovan rad muzeja, galerija, kazališta i kina. O jednoj od odgođenih izložbi u Americi, o tome može li ovo vrijeme biti dodatna inspiracija za umjetnike razgovarali smo s vizualnom umjetnicom dr. Ninom Todorović.

skok kucaPo mišljenju pojedinih stručnjaka, kada je pandemija koronavirusa u pitanju, na početku smo njenog kraja i na kraju tunela nazire se svjetlo. No, još uvijek je neizvjestan datum ukidanja izvanrednog stanja, a još je neizvjesnije i još je veća nepoznanica kako će se od tog trenutka odvijati svakodnevni život. I što se društvenih odnosa tiče, kao i aktivnosti i djelovanja na svim poljima. Kultura je, više puta je to potvrđeno, uvijek prva na udaru i u ovom se području najviše osjete posljedice nedostatka novca, a u ovom slučaju izvanrednih okolnosti. Kao i sve druge, tako i udruge kulture, kada se izvanredno stanje ukine, čeka ne mali posao i brojni izazovi. Kako one trenutno funkcioniraju i kakve će posljedice na njihov daljnji rad imati ovo razdoblje bez aktivnosti, čitajte u nastavku prošloga petka započete teme. 

franjo radocaj zenski portret bFranjo Radočaj rođen je u Starčevu 29. srpnja 1902. godine u siromašnoj obitelji Mate i Tereze Radočaj, rođene Maćaš. U svom rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a upravo uoči Prvog svjetskog rata u susjednom Pančevu upisuje gimnaziju i poslije četiri godine školovanja maturira. Nakon srednjoškolskog obrazovanja obučio se za soboslikara i pismoslikara. Godine 1921. postao je izvanredni učenik Umjetničke škole u Beogradu, a 1922. upisuje Kraljevsku umjetničku akademiju u Zagrebu na kojoj su mu, među ostalima, predavali profesori Tomislav Krizman i Ljubo Babić. Po svršetku Akademije vraća se u Pančevo, gdje mu je živjela majka. Tih je godina radio u Pančevu i Vršcu, gdje mu je priređena i prva samostalna izložba.

Vojislav SekeljU osami lipota osvitlan

 

Pravim perom

svit kitio,

slovima trošen bio,

razuman no prpošan,

nerazumivan oronio,

nevoljama sustanut

na mrginju, skrajnut,

uz ljubav napuštan,

voljen

haikuHrvatski književnik iz Subotice Tomislav Žigmanov ima novu knjigu. Riječ je o knjizi haikua naslovljenoj (Po)Čuj haiku s piska koja je objavljena u sunakladi Đakovačkog kulturnog kruga iz Đakova i Kuće na mrginju s Čikerije.  
U zbirci je na 64 stranice, formata 120 x 210 mm objavljeno 40 haikua na bunjevačkoj ikavici, koji su podijeljeni u četiri motivsko-tematske cjeline, sadržajno užlijebljene u zavičajno-kulturno-baštinski prostor Tavankuta i Čikerije: Ambijent / mjesni, Vrime u prostoru, Priroda i zavičaj i Rad / etnografija. Knjigu je ilustrirao i likovno opremio hrvatski akademski slikar podrijetlom iz Tavankuta Ivan Balažević. Prateći rječnik manje poznatih leksema iz bunjevačkog govora sačinio je Zlatko Romić. 

izlozba tavankutHKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu tradicionalno svake godine organiziraju Uskrsnu izložbu jaja i čestitki ukrašenih slamom. Na ovaj način  Društvo pokušava očuvati etnološki ambijent unutar same udruge, daje veliku pozornost na očuvanje kulturne baštine. Unatoč izvanrednoj situaciji, Uskrsna izložba nije izostala ni ove godine, ali je u dva drukčija formata: jedna je virtualna verzija izložbe na Facebook stranici Udruge, koja bilježi odličnu posjećenost s blizu 200 lajkova, dok je druga „živi“ postav u Galerijskom prostoru vidljiv samo kroz izlog. Inače, na ovogodišnjoj izložbi sudjeluje 27 slamarki.
Voditeljica slamarskog odjela ove udruge Jozefina Skenderović podsjeća kako Gupčeve slamarke još od sredine 90-ih javno izlažu svoje radove u povodu Uskrsa. 

irena obradovic„Dođu tako neka teška, mučna vremena, neizvjesna i strahom ispunjena, u kojima je odsutna raskoš života, lišena sadržaja prizemnih stvari, nepotrebnih susreta i razgovora. Dođe vrijeme kada se povučemo u svoja četiri zida, u svoje fijoke, ormare, tavane i podrume... pa ih pretresamo, čistimo od nataložene prašine i nakupljenih sujeta, strahova i kompleksa... kada pronađemo fotografije na kojima su nam lica bila ljepša i nevinija. Dođe tako neko vrijeme kada šutimo pred sobom, a drugima govorimo ljepše i nježnije riječi nego do tada, i one dobijaju neki drugačiji smisao i ljepotu. Sve što bismo htjeli izgovoriti filtriramo od nepotrebne patetike i pogledom govorimo mnogo više. Dođe vrijeme kada nemamo što novo reći, pa šutimo zarobljeni u vremenu i prostoru, nemoćni pred saznanjem da će i to proći i mi skupa s tim vremenom i prostorom... i sve će nastaviti trajati u svom neprekidnom krugu dolazaka i odlazaka, postajanja i nestajanja, rođenja i smrti. Shvatamo da smo neraskidivo utkani u procese koje nismo započeli i koji se s nama neće okončati. Kao rijeka koja teče između dvije obale u vječitom trajanju između izvora i uvira, s početkom i krajem a opet cijelim svojim tokom tako živa. U jednom trenutku postojanja trebaš otklon od pravila, buke, novih tehnologija, priče, bučnih ulica i vike, gužvi po trgovima, šetalištima, glazbe koju ne voliš… Srce, misli i riječi skloniš u svoju osamu, tihu luku. Vraćaš se k sebi bez osjećaja krivice trošeći svoje vrijeme.“