Pozovite » (+381) (0)24 535-533

udruge u doba koronePosljedice pandemije korone koja već dulje vrijeme vlada gotovo u cijelom svijetu osjećaju se u svakodnevnom životu. Ova se pošast uvukla u naše domove, na naša radna mjesta, u politiku, gospodarstvo, kulturu, zdravstvo... Tamo gdje je to moguće i gdje je neophodno, rad se, u nešto izmijenjenim okolnostima, odvija i dalje, a jedno od područja koje u izvanrednim okolnostima nažalost među prvima strada, jest kultura. Tim povodom, pitali smo predsjednike/predstavnike pojedinih udruga kulture u Vojvodini kako one funkcioniraju tijekom izvanrednog stanja i koje su moguće posljedice njihovog moguće višemjesečnog zastoja u radu.

kultura u doba koroneeIzvanredno stanje uvjetovano korona krizom odrazilo se na sve aspekte našega života, pa tako i na kulturu. Iako se u vremenima velikih kriza čovjek prirodno okreće zadovoljenju nagona koji se tiču preživljavanja, a „duhovnu nadgradnju“ ostavlja po strani, produkti digitalne revolucije, u prvom redu internet (kojega posjeduje većina domaćinstava zapadnoga svijeta), osigurali su nam da svoje izolacije potencijalno provodimo uz pregršt  kulturnih sadržaja dostupnih na „klik“. Virtualni svijet interneta, čiji je utjecaj na čovjeka ne bez razloga predmetom kritika, sada se pokazao veoma korisnim. Ne samo u smislu osiguravanja sadržaja i svojevrsnog kontinuiteta, već i distrakcije od korone, a samim time i očuvanja našeg mentalnog zdravlja. 

uskrs sontaNa kirbaj su divojke u Sonte od momaka dobijale srce od kolača sa gledalcom, a na Uskrs su momci od divojaka dobijali šareno jajce. Jajca su se šarala o Velike nedilje, da se ima metnit u gnjizdu dicama, a i darivat kojega momka. Dar od zeca. Nema više naši slikarica, baka Kate Šodanove, baka Birđe Silađeve, baka Ane Gemine i Rarine, baka Janje Gerine... E, da je bilo više papira i farbe, a manje posla. Možda bi nam naše slikarice ostavile u tal puno više od sićanja na uskršnja jajca. Cilu nedilju prid Uskrs su šarale jajca. Donašale jim žene iz ciloga sela da napole radu. Jedva priko dana stizale izmolit Križni put od posla. Radile su to sa farbom najviše crnom, crvenom i žutom sa kičicom i vrućim voskim. Najviše se šaralo križ, srce i sidro. Vira, ljubav i ufanje. Ide proliće, pa su često naslikovale na jajcetu grabljice i ašovčić, jel motičicu. Ako je jajce bilo naminjito momku, onda su još sročile i pismicu i natrukovale na uskršnjemu jajcetu. Druge žene koje su imale manje dara za crtanje šarale su jajca lukovinom. U ladnu vodu su metnile puno ljusaka od crnoga luka. Na svako jajce prislonile kaki listić peršina, jel diteljine. Omotale jajce krpom da se travka, jel cvitić ne poremeti. Metnile jajca u vodu sa lukovinom da se kuvu. Kad budu kuvana, skine se krpica i nako vruća jajca se namažu sa listićom slaninice. Onda budu sjajna i izdadu lipu farbu, a ostane slika od peršina, maslačka, diteljine, ko izmislita.

vila.bmpKrajem 1871. godine Bunjevačka i šokačka vila vrlo je brzo ojačala sadržajem. Zbog toga se ustalila na četiri stranice. Prilog je i dalje objavljivao pjesme, ali i ostale kulturne priloge, povijesne crtice te gospodarske savjete i savjete iz medicinske znanosti. I godine 1872. Bunjevačke i šokačke novine izlazile su zajedno s prilogom Bunjevačka i šokačka vila. Nažalost, u posljednjem, 52., broju uredništvo je objavilo da Bunjevačke i šokačke novine više neće izlaziti, ali da će Bunjevačka i šokačka vila nastaviti i s političkim i s kulturnim prilozima kao samostalni list. 

antunovic spomenikGradsko vijeće Subotice 17. ožujka 2020. godine donijelo odluku o postavljanju tri nova spomenika u ovom gradu. U pitanju su spomenici kralju Petru Karađorđeviću, biskupu Ivanu Antunoviću i bivšem gradonačelniku Károlyu Biróu. Ovu odluku još treba potvrditi Gradska skupština, ali procjenjuje se da tu ne bi trebalo biti osporavanja. U tom smislu, ovo je lijepa vijest za pripadnike hrvatske zajednice u ovom gradu, čiji je Antunović bio velikan i čije su udruge i institucije – lokalno Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i inicirale ovaj projekt. 

novineSadržaj prvog broj Bunjevačkih i šokačkih novina vrijedno je detaljno proučiti, jer daje uvid u prilike u kojima je započeo njihov rad. Naslovna strana prvog broja započinje uvodnim tekstom kanonika Ivana Antunovića pod naslovom Zora je zazorila. Tekst poziva Bunjevce, Šokce i „sve ostale ilirske krvi” da se okupe oko novina i njihova uredništva na putu narodnog preporoda. Tako Antunović već u prvoj rečenici svojeg teksta Bunjevce i Šokce uvrštava među pripadnike hrvatskog naroda koji su sebe u to vrijeme još uvijek često nazivali Ilirima.

ambrozije sarcevicPreko četiri stoljeća duga povijest Hrvata u Bačkoj ispunjena je borbama za biološki i nacionalni opstanak pod ugnjetačima i asimilatorima. Ta borba za „biti ili ne biti“ iznjedrila je mnogo velikana po oružju, ali i peru. Jedan od onih koji je branio interese svog roda perom je bio Ambrozije Boza Šarčević, subotički pravnik, sakupljač narodne baštine, suradnik preporoditelja Ivana Antunovića i pokretač društveno organiziranog života Hrvata u Subotici. 

kasikU nakladi NIU Hrvatska riječ koncem prošle godine objavljena je knjiga pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja Franje Kašika (Vrbas, 1946.). Knjiga je predstavljena na 26. Sajmu knjiga u Novom Sadu, početkom ožujka, nakon čega smo s autorom razgovarali o temi ove knjige, motivima koji su doveli do nastanka rukopisa, kao i o ulozi književnosti u kontekstu suvremenog društva.