Pozovite » (+381) (0)24 535-533

napadnut dom u slankamenuU ponedjeljak navečer na Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, sjedištu HKPD-a Stjepan Radić, razbijeni su prozori i staklo na izlogu doma u noći 4. veljače 2020. godine, a na fasadi objekta ispisana su četiri slova ,,S". Prema informacijama koje smo dobili od Darka Peke, člana Upravnog odbora hrvatske udruge iz Novog Slankamena i vijećnika HNV-a, članovi Društva su te večeri kada se incident dogodio, imali sastanak u povodu organiziranja tradicionalnog Maskenbala. Kako navodi, kada su odlazili iz doma, sve je bilo u redu.

igmanov na svinjokoljiZa Srijemice i Srijemce s adresom stanovanja u Hrvatskoj veljača je započela u znaku okupljanja. U subotu, 1. veljače 2020. godine, u zagrebačkome restoranu Borsalino održana je 14. Srijemska svinjokolja. Riječ je o tradicionalnome događanju koji je prigoda da se iseljeni Hrvati iz vojvođanskoga dijela Srijema okupe i druže. Organizator je bila udruga Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata čije je sjedište u Zagrebu, a koja djelujući gotovo 30 godina svjedoči o tragičnoj sudbini vojvođanskih Hrvata iz 1990-ih godina. 
Važnost ovoga događanja ogleda se i u njegovanju sjećanja, čuvanju srijemskih običaja ali i osnaživanju veza s nikad zaboravljenim zavičajem. Na samom početku okupljenima se pozdravnim govorom obratio aktualni predsjednik Zajednice Mato Jurić. Nakon njega uslijedilo je obraćanje Ivane Andrić Penava, dugogodišnje aktivne članice spomenute udruge i njezina Glavnog odbora, koja je istaknula važnost ovoga tradicionalnog okupljanja, te učvršćivanja veza sa zavičajem ne samo kroz čuvanje običaja nego i u suradnji sa suzavičajnicima koji su ostali u Vojvodini. Okupljene je zatim pozdravio predsjednik DSHV-a i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, koji je također istaknuo važnost ovakvih događanja i u matičnoj državi. Štoviše, ocijenio ih je kao bitan poticaj i podršku za očuvanje opstojnosti Hrvata u Vojvodini, a napose onih iz Srijema, te je pozvao na uzajamnu podršku i zajedništvo. Sremačkoj večeri su nazočili i predstavnici bunjevačkih Hrvata koji žive u Hrvatskoj.

 Izvor: Hrvatska riječ (Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata)

dom u rumiSačuvani dokumenti o hrvatskim obiteljima u Rumi govore da se Hrvatski breg kao naselje formiralo 1805. godine. Tada u Rumu dolaze hrvatske obitelji Galar, Gunjak, Mišak, Jambrec, Banovići i druge obitelji i naseljavaju Krivu ulicu. Također, u drugoj polovici prošloga vijeka dolazi do buđenja nacionalne svijesti slavenskog življa, te jača želja Srba i Hrvata u Rumi za osnivanjem škola, formiranjem kulturno-prosvjetnih društava i institucija. U novim ekonomskim uvjetima dolazi do formiranja Hrvatske seljačke zadruge 15. ožujka 1903. godine, a zahvaljujući aktivnostima Hrvatskog sokola pokrenuta je akcija za izgradnju Hrvatskog doma na sadašnjoj lokaciji.

veliko prelo 2020Da je doista postalo brend koji se prepoznaje pokazalo je ovogodišnje Veliko prelo održano u subotu, 25. siječnja, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici, koje je, sa svojih oko stotinu gostiju više u odnosu na prošlu godinu, okupilo oko 600 uzvanika. Dodatnih desetak stolova tako je umanjilo prostor za igru i plesove i otvorilo temu za razmišljanje da se ono sljedeće održi u većem prostoru – subotičkoj Dvorani sportova, gdje se već i održavalo u nekoliko navrata. No, ta odluka ostaje na članovima Organizacijskog odbora Velikog prela i ostalim pojedincima koji su svojim nesebičnim i maksimalnim zalaganjem poslove oko organizacije i ove godine realizirali na visokoj i hvale vrijednoj razini.

capella zrinianaUkoliko ste se ikada pitali u kakvom su glazbenom i pjesničkom ozračju živjele hrvatske plemićke obitelji Zrinski i Frankopani, mogli ste to čuti u nedjelju, 26. siječnja 2020. godine u crkvi Marije Majke Crkve u Subotici, na koncertu ansambla Capella Zriniana. Naime, ovaj hrvatski ansambl bavi se istraživanjem i promoviranjem hrvatske i europske barokne glazbe, uz spefičan fokus na vrijeme i okruženje navedenih plemićkih obitelji u 17. stoljeću, a tragom lirike njihovih članova. Valja naglasiti da je to samo pokušaj rekonstrucije baroknih plemićkih večeri od strane ovoga ansambla, budući da ne postoje pisani tragovi o eventualnom glazbenom životu obitelji Zrinski i Frankopan, ali zato postoje brojne glazbene reference u poeziji njihovih članova. 

87483702 186925279416478 5502006436508467200 nU nakladi NIU Hrvatska riječ iz Subotice objavljena je knjiga pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja Franje Kašika (Vrbas, 1946.). Kašik je pjesnik suvremenog pjesničkog izričaja. Budući da je diplomirao na Katedri za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu nije čudno što se u njegovoj poeziji prepoznaje križanje anglosaksonske lirske patetike uma i slavenske osjećajnosti, kao i pobunjenost pjesničkog subjekta pred pritiscima egzistencije i banalnosti svakodnevice, navodi u pogovoru urednik knjige Zvonko Sarić. 

87031100 2435694079867350 5552622454293135360 nAktivnosti HKUD-a Bunjevačko kolo naišle su na pozitivan odjek i prijam kod velike većine Hrvata Subotice i okolice. Takoreći, pale su kao zdravo sjeme na plodno tlo. Kao nijedno ranije hrvatsko društvo, Bunjevačko kolo je okupljalo predstavnike gotovo svih hrvatskih intelektualnih snaga (međuratni ljevičari, JRZ-ovci, katolički laici, komunisti itd.). Društvo se odlikovalo pluralizmom ideja i mišljenja. Članstvo se organiziralo po više sekcija, koje su zaživjele već u prvim mjesecima svog postojanja, dajući vidne rezultate. Tijekom 1970. i 1971. priređeno je u organizaciji ili suorganizaciji Bunjevačkog kola nekoliko javnih priredbi, na kojima se okupio veliki broj ljudi (Dužijanca 1970., Veliko prelo 1971., svečana akademija u povodu 100 godina od pokretanja Bunjevačkih i šokačkih novina i Dužijanca 1971.). I na polju nakladništva Društvo je postiglo hvalevrijedne rezultate. Matica hrvatska iz Zagreba objavila je knjige dvojice članova Društva: Balinta Vujkova i Geze Kikića. Izdvačka kuća Osvit iz Subotice pak je objavila pjesnički prvijenac člana Društva Vojislava Sekelja i zbirku bunjevačkih narodnih pjesama Ivana Prćića st., oca člana Ivana Prćića mlađeg. Župni ured sv. Roka izdao je kalendar Danica u kojem su također zastupljeni neki članovi Društva. Međutim, aktivnosti koje je Bunjevačko kolo poduzimalo prve dvije godine svojeg postojanja predstavljale su samo uvod u još veće pothvate u koje se Društvo trebalo upustiti 1972. godine. Nesretan splet političkih okolnosti spriječio je da se ono razvija u željenom pravcu.

Stipe BešlinU okviru projekta Godina hrvatskih velikana u Vojvodini, kojega koordinira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, ove se godine obilježava 100. obljetnica rođenja pjesnika iz Monoštora Stipana (Stipe) Bešlina (4. siječnja 1920. – 4. travnja 1941.). U Somboru je tu obljetnicu obilježila Udruga građana Urbani Šokci, koja je prije nekoliko godina tiskala i Bešlinovu zbirku pjesama Tajanstvenosti trag.