Pozovite » (+381) (0)24 535-533

koriymena tribinaTreća korizmena nedjelja, Bezimena, iako ju je obilježilo izvanredno stanje u zemlji, onima koji su bili na korizmenoj tribini u organizaciji hrvatske redakcije Radio Marije ostala je u sjećanju i po drugačijem pogledu na tamu koja nas iznova svaki dan okružuje. 
Tema ovoga susreta, održanog 15. ožujka u prostorijama Augustinianuma, koja je okupila 40-ak ljudi bila je prava priprema za vrijeme koje je pred nama. Predavanje na temu „Tama nasta po svoj zemlji” održao je tajnik beogradskog nadbiskupa vlč. Mihael Sokol.
Na samome početku tribine okupljenima se obratio urednik Radio Marije Srbije mons. dr. Andrija Anišić, koji je predstavio gosta, koji je ranijih godina bio novinar Informativne katoličke agencije i Glasa Koncila, a sada je, iako rodom iz Hrvatske, svećenik u Beogradu. Također, naglasio je kako je ova tribina vjerojatno posljednje okupljanje katolika, jer ono neko vrijeme neće biti dopušteno. 

bunj sok novine 001Dana 1. siječnja („sičnja“) 1870. godine objavio je Ivan Antunović dvije „Otvorene knjige“, tj. otvorena pisma. Jedno pismo naslovio je „na sve učene Bunjevce i Šokce“, a drugo „na sve rodoljubne Bunjevce i Šokce“. U prvome pismu Antunović je opet pozvao bačke Bunjevce i Šokce da prepoznaju važnost očuvanja vlastitog jezika, važnost prosvjete i kulture te da prihvate njegovo nastojanje oko pokretanja bunjevačko-šokačkih novina. Također, u njemu je istaknuo i da ne želi raditi ništa protuzakonito, pa ni na štetu Mađara i mađarske države. Naprotiv, smatrao je da Mađari upravo prihvaćanjem manjinskih prava mogu ojačati svoju državu. U tome smislu je i nastavio sljedećim riječima: „Neka vlada magjarski jezik na pristolju kraljevskom, na saboru, na ravnateljskom kormilu, na varmegjam i na ovećim škulam biti će magjarska slavna kraljevina. Zašto da nam nenavidite pučke i poljodilske, gradjanske i obrtničke škule i naše obćine“. 

marko kljajicKnjiga Kako je umirao moj narod autora Marka Kljajića, osim obilja podataka o spomenicima duhovne, vjerske i materijalne kulture Hrvata u Srijemu, svjedoči i o njihovom nestajanju s njihovih vjekovnih obitavališta: od Kukujevaca i Gibarca, do Golubinaca, Slankamena, Hrtkovaca i Zemuna. Upravo tako je u predgovoru knjige opisuje profesor književnosti Tomislav Bašić Palković: „Stranice kronike Kako je umirao moj narod, pored obilja podataka o spomenicima duhovne, vjerske i materijalne kulture Hrvata u Srijemu, svjedoče i o njegovom nestajanju“.

kultura boza sarcevic 1 prvi dioDugo se nije znalo je li Ivan Antunović 1869. godine imao kakvu podršku iz viših crkvenih i političkih krugova za pokretanje Bunjevačkih i šokačkih novina. Povjesničari su nejasno pretpostavljali da je bio u kontaktu s đakovačkim biskupom i najistaknutijim vođom Hrvata Josipom Jurjem Strossmayerom, ali nije bilo jasno kada su se oni upoznali i je li đakovački biskup od početka podržavao Antunovićev pokret. Nedavno otkriveni povijesni izvori ipak dokazuju da 1869. godine Strossmayer još nije poznavao Antunovića, te da je kalački kanonik u svoju preporodnu borbu krenuo sâm, bez podrške iz viših crkvenih i političkih krugova. 

zavod na sajmuMeđu brojnim nakladnicima, na 26. po redu Sajmu knjiga u Novom Sadu, koji je održan od 3. do 9. ožujka, svoja najnovija književna izdanja predstavili su i ovdašnji nakladnici iz zajednice vojvođanskih Hrvata – NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, te HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada. 
Predstavljanje ovih nakladnika na najvećoj pokrajinskoj manifestaciji vezanoj uz knjigu organizirano je uz potporu resornih tajništava AP Vojvodine.

Mario BaraGrupni identiteti i kolektivna sjećanja neka su od središnjih pitanja sociologije i drugih, srodnih društveno-humanističkih znanosti. Teorije identiteta povezane su sa shvaćanjem identiteta kao višestrukog, sastavljenog od mnogih elemenata poput jezika, etniciteta, društvenih uloga, dobi, ekonomskog statusa i drugih koji ne egzistiraju neovisno jedni o drugima već su u stalnoj međusobnoj interakciji.

marica stantićLokalne akcijske grupe (LAG) su teritorijalna partnerstva za ruralni razvoj koje uspješno funkcioniraju u većini zemalja članica Europske unije. Od 22 do sada osnovana LAG-a u Srbiji, na području teritorija Grada Subotice jedini LAG je Sunčana ravnica. On obuhvaća nekoliko seoskih naselja Subotice i Općine Kanjiža, a o mogućnostima koje ovakvo udruženje pruža te kada i odakle će se moći iskoristiti sredstva razgovarali smo s njegovom predsjednicom Maricom Stantić. Prije svega, ona okupljanje u ovakav vid teritorijalnih partnerstava vidi kao šansu za razvoj malih – ruralnih sredina kroz povlačenje sredstava iz europskih pretpristupnih fondova.

bunj sok novineOve godine obilježavamo 150. godišnjicu pokretanja Bunjevačkih i šokačkih novina. Prvi broj je izašao 19. ožujka 1870. godine. To je vrlo važan datum, jer je pokretanjem tih novina ujedno započeo i nacionalni preporod podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca). Nekoliko je povijesnih uzroka zašto je narodni preporod podunavskih Hrvata (bunjevačkih i šokačkih Hrvata) započeo u Bačkoj tri desetljeća nakon preporoda koji su u Hrvatskoj pokrenuli Ljudevit Gaj i njegovi suradnici. Prvo, nacionalni pokret Hrvata od početka je imao brojne prepreke. Povijest tuđinskog osvajanja hrvatskih zemalja dovela je do toga da su Hrvati početkom 19. stoljeća bili snažno međusobno podijeljeni. Regionalni (dalmatinski, dubrovački, bosanski, slavonski) i subetnički (bunjevački, šokački) identiteti ojačali su na štetu hrvatskog narodnog identiteta toliko da su primjerice Dalmatinci gotovo potpuno izgubili svijest o tome da su Hrvati i da je središte srednjovjekovne hrvatske države bilo upravo u Dalmaciji. Zbog toga su se i bunjevački Hrvati u Bačku doselili kao Bunjevci i Dalmatinci iako su došli s prostora koji je bio središte hrvatskog naroda. Naravno, u tome su veliku ulogu imale države koje su vladale hrvatskim zemljama. Mletačka je Republika bila presudno odgovorna za to što je u Dalmaciji nestalo hrvatsko ime, kao što je i u zapadnoj Bosni (Turskoj Hrvatskoj) hrvatsko ime nestalo zbog osmanlijskih osvajanja, a u Slavoniji su Mađari poticali slavonski regionalizam, nadajući se da će tako lakše asimilirati Slavonce. Tako je ime Hrvat početkom 19. stoljeća uglavnom doživljavano kao ime kojim su se označavali stanovnici središnje Hrvatske.