Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Skupstina UBHKupovina njive u Đurđinu, formiranje liste Velikani Dužijance, izložba novošivenog starog bunjevačkog ruva, Milenijsko fotografiranje – neki su od brojnih planova Udruženja bunjevačkih Hrvata Dužijanca iznesenih na njegovoj redovitoj sjednici Skupštine, održanoj u 25. ožujka 2019. godine u sjedištu Udruge – vjeronaučanoj dvorani župe sv. Roka u Subotici. Osim programa rada za ovu godinu, ovom je prigodom, među ostalim, predstavljeno izvješće o radu u 2018. te obavljen prijam novih članova.

 

 

 

 

Foto: facebook stranica UBH Dužijanca

Jelacic logoGodišnja skupština HKPD-a Jelačić održana je 23. ožujka 2019. godine u dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Petrovaradinu. Bila je to prigoda da se članovi Društva (sudjelovalo je njih pedesetak) osvrnu na prošlogodišnji rad, te da utvrde planove za tekuću godinu, koji su, po riječima predsjednika udruge Petra Pifata, vrlo dinamični.

Križevi pored puta su materijalna ali i duhovna baština. Govore nam puno o prošlom vremenu, a njihov izgled danas, govori o nama. Kada je u pitanju Ruma, povijesni podatci govore da je u tom gradu 1836. godine bilo devet javnih križeva i jedan javni kip u čast svetog Ivana Nepomuka u Ulici sv. Ivana uz kapelicu koja je bila uzidana uz ogradu župske porte. Danas ih je očuvano svega šest. Jedan se nalazi ispred crkve i sazidan je 1748. godine u vrijeme kada je građena crkva. Drugi obnovljeni križ se nalazi na Bregu (dijelu Rume gdje većinom žive Hrvati), dva su izmještena i smještena u porti crkve. Samo jedan od njih u svom prvobitnom obliku danas se nalazi na svom izvornom mjestu, ruiniran i podbočen da ne padne. Smješten je na Pavlovačkom putu uz cestu prema Vrdniku i čeka svoju obnovu.

kolutski krizGreda na gredi. Okomita na uspravnoj. Jednostavnost križa toliko plijeni da je to gotovo nemoguće sakriti. Nije mu potrebno ništa osim dvije grede. No kada se one spoje, nastaje predmet koji na čudesan način i trajno povezuje sramotu i slavu. Obrise takve sudbine doživio je kolutski križ, koji se nalazi usred ravne južne granice bereškoga atara. Kada dolazite u Bereg iz toga pravca, s lijeve (zapadne) strane vam pogled puca prema bereškoj ljepotici, crkvi Sv. Mihovila arkanđela, dok na desnoj (istočnoj) vidite Berešku šumu. Pokraj samog puta nalazi se jednostavan križ, pobijen u tlo. Nema korpusa, a ni limeni luk koji spaja tri kraja koja se pružaju prema prostranstvima okolice nije više tu. Otkinut čeka svoju obnovu.

100 godina sumske kraljiceFranjo Štefanović (1879. – 1924.), petrovaradinski skladatelj, vjerojatno nije znao da sklada prvu operu na svijetu u kojoj će glumiti djeca kada je započinjao skladati jedno od svojih najpoznatijih djela. Rođen u poznatoj i velikoj petrovaradinskoj obitelji u ovom mjestu, u današnjoj Reljkovićevoj 18, cijenjeni učitelj i potonji upravitelj petrovaradinske škole, veliki je dio svojega otvorenog duha i svojeg glazbenog i pedagoškoga znanja posvetio djeci, u kojima je tražio i nalazio nadahnuće, posebice kada su znali odgovarati na njegove zahtjeve u stalnom uvježbavanju dječje glazbe koju je skladao i s njima izvodio.

Muzicka skola Subotica logoMuzička škola u Subotici obilježila je 150 godina postojanja i rada, a početkom ožujka 2019. svečanim koncertom tamburaški odsjek je obilježio 65 godina od kako je tambura prisutna u Muzičkoj školi u Subotici. Bio je to povod da malo dublje pogledamo prošlost i zavirimo u početke tambure u ovoj školi.
Subotica je poznata po bogatoj tradiciji tamburaške glazbe, čak ako smijemo reći i po najboljim tamburašima, ali Muzička škola nije od svojih početaka imala odsjek tambure. Za sve ovo što danas imamo trebalo je puno rada i napora, ali očigledno je urodilo plodom.

kriz krajputasKulturu prepoznajemo kao općenito značajan društveni, a u suvremeno doba i kao ekonomski resurs, odnosno kapital. Taj se kapital pojavljuje u obliku kulturnih vrijednosti fizičkih formi (zgrade, slike, skulpture i drugi objekti kulturnog naslijeđa) ili onih neopipljivih (tradicija, vjerovanja, prakse, ideje i ostalo što povezuje grupe ljudi). A sve to čini kulturno naslijeđe koje posjedujemo i čiji smo baštinici, te predstavlja onaj kontekst koji nas definira, identificira i izgrađuje. Takav se kapital naziva i materijalnom te nematerijalnom baštinom, a njezina nas slojevitost određuje i onima koji smo odgovorni za njezinu pojavnost.

prelo somborPokladno vrijeme je vrijeme preljskih okupljanja. Onih koja su se, od nekadašnjih okupljanja po salašima pretvorila u javne proslave s večerom i glazbom, plesom i veseljem koje traje dok ne posustanu i oni najizdržljiviji. I što onda napisati? Kako prirediti novinarski tekst, a ne ponoviti ono napisano za prijašnja prela? Kako izbjeći one stereotipe – program je vodio taj i taj, gostima Prela se obratio taj i taj i bilo je lijepo i veselo? Htjela sam to preduprijediti, pa sam za ovogodišnje Prelo napravila svoju strategiju – potražit ću neke zanimljive goste prela i kroz njihovu priču ispričati i priču o 85. Velikom bunjevačko prelu. Je li strategija bila dobra ili mi se jednostavno posrećilo, tek bili su ti razgovori ugodni, a priče zanimljive.