Pozovite » (+381) (0)24 535-533

prelo mladiTradicionalna pokladna manifestacija mladih iz zajednice vojvođanskih Hrvata, Prelo mladeži, održano je 15.02.2020. godine u Subotici, u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Manifestacija je okupila blizu 200 mladih iz mnogih vojvođanskih mjesta. Nitko s prela nije otišao ravnodušan, do „fajronta” koji je bio u pola tri izjutra mladi su se na pristojan i primjeren način družili i zabavljali. Reakcije gostiju su pozitivne uz komentare: „Nadam se da će biti još ovakvih događanja” ili „Ovo je jedno od najboljih prela na kojima sam bio”. 
Gosti su se zabavljali uz tamburaše te DJ-a, kao spoj tradicionalnog i suvremenog. Ansambl Akord, koji je sačinjen od mladih momaka, srednjoškolaca, prvi je nastupio s blokom pjesama za doček gostiju. Zamijenile su ih potom starije kolege, ansambl Ruže koji su odsvirali za svakoga po nešto, od zabavne glazbe do tradicijskih kola. Nakon ponoći nastupio je DJ i na taj način obuhvaćeni su svi glazbeni ukusi. 

prelo djurdjinNakon Dičijeg prela Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin organiziralo je još jednu pokladnu manifestaciju – Prelo na salašu, koje je održano 14. veljače 2020. godine u župnoj dvorani u Đurđinu. 
Prelo je okupilo 60-ak mještana i gostiju iz Subotice i okolice koji su se družili uz zvuke tambure i tradicionalnu preljsku večeru, krumpiraču i fanke, a nije izostala ni tombola koja je bila osigurana za svakog gosta. I ovoga puta za prelo se tražila karta više, no zbog nedostatka većeg prostora u selu, organizatori kažu da je ovo maksimalan broj gostiju koje mogu primiti. 
Prije same večere Društvo je priredilo kulturni program. Prelo je započelo pjesmom posvećenom samom događaju, Prelo na salašu, koju je za prošlogodišnje, prvo ovakvo, napisala Verica Dulić. Nastupili su i članovi folklorne i literarno-dramske sekcije, a organizirana je i revija nošnji. Pročitane su i dvije pjesme napisane za natječaj za najbolju preljsku pismu Velikog prela,  od kojih je jednoj, pjesmi Verice Dulić dodijeljena druga nagrada stručnog žirija. 

mala katicaKako se na salašu rodila mala Katica iako je otac priželjkivao sina, zašto se u Karmelićanskoj crkvi uplašila oca Gerarda, kako je kao mala djevojčica doživjela susret s romskom čergom, zašto se u školi u varoši zastidjela svoje mame. Ovo je samo dio djetinjstva Katarine Firanj koji je ona opisala u knjizi Mala Katica u kojoj je 35 priča. Knjiga je tiskana u nakladi NIU Hrvatska riječ iz Subotice, a prvo predstavljanje bilo je u Somboru. Mala Katica knjiga je za djecu, koja će kroz ove priče doznati kako se prije pola stoljeća odrastalo na salašu, ali i knjiga za odrasle koji će se kroz Katarinino sjećanje prisjetiti svoga života.
Firanj je knjigu napisala ne uljepšavajući svoj život na salašu. Bio je on i radostan i lijep, ali i težak i ponekad tužan. Daleko od idilične slike koju mi danas imamo o salašima i salašarskom životu.

beregTamo gdje je Šokadija, tamo je uvijek veselo i razigrano. Tako je bilo i na Šokačkom prelu u Beregu, a dobrog raspoloženja nije manjkalo ni gostima ni domaćinima. Ove godine za prelo se tražila karta više, pa su domaćini HKPD Silvije Strahimir Kranjčević ugostili više od 200 svojih prijatelja. Već je uobičajeno da preljsko veselje upotpune gosti iz Hrvatske, a ove godine to su bili članovi muške i ženske pjevačke skupine KUD-a Branimir iz Bošnjaka. Bio je to uzvratni posjet, jer su članovi Kranjčevića bili njihovi gosti na Smotri marijanskih pjesama.

milos milosTridesettrogodišnji Sonćanin Miloš Miloš, po obrazovanju je stolar, po prinuđenosti već godinama sezonski radnik na poljoprivrednim poslovima u Italiji. Nije do sada napisao nikakvu knjigu, ali je sam, u praksi i u teoriji, istinska enciklopedija baštine sonćanskih Hrvata Šokaca. 
„Završio sam Srednju građevinsku i drvoprerađivačku školu, smjer stolar, u Apatinu. Volim drvo od malena, zbog toga sam i izučio ovaj zanat. No, jedno su dječački i mladalački ideali, drugo je stvarnost. Kako je gospodarstvo u Apatinu, a isto tako i u selima apatinske općine, te u obližnjim gradovima Somboru i Odžacima već dulji niz godina u kolapsu, o uposlenju u struci mogao sam samo sanjati. Brzo nakon završetka škole ukazala mi se prilika za odlazak u Italiju. Nisam ni momenta razmišljao, nije me smetalo što je trebalo otići na sezonske poslove u poljoprivredi. Ta vrsta posla bila mi je dobro poznata, odrastao sam u sredini u kojoj se živjelo od poljoprivrede. Otisnuo sam se u nepoznato, pa evo i do danas svake godine provedem tri do šest mjeseci u Italiji. Zaradom sam zadovoljan, za novce koje uzmem u sezoni ovdje bih morao raditi nekoliko godina, pa još i uz neizvjesnost kad će mi nadnice biti isplaćene”, kaže Miloš. 

hkc bunj koloNa adresu Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo među računima za siječanj stigao je uobičajeno i račun Grada Subotice za nadoknadu korištenja iznajmljenog prostora, no ovoga puta značajno veći. Umjesto ustaljenih 6.000 dinara, iznos na računu je sada 43.705 dinara!

facebook sanja vulicU okviru projekta suradnje s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Društvo hrvatskih književnika organizirali su predstavljanje najnovije knjige vojvođanske autorice Ruže Silađev Sonta u sjećanjima šokačkim. Riječ je o trećoj knjizi spomenute autorice koju je posvetila svojoj Sonti, a nakon knjiga Divani iz Sonte i Šokica pripovida, koje se također ubrajaju u djela sakupljene hrvatske narodne baštine. 

3 u 1Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo iz Subotice redovito surađuje s drugim kulturno-umjetničkim društvima koja njeguju tradicijsku kulturu. Jedno od njih je i KUD Vuk Karadžić iz Temerina. Posredstvom ovoga KUD-a, u Srbiji je gostovao Folklorni ansambl Kamari iz mjesta Pastida na otoku Rodosu u Grčkoj. Grci su nastupili u Temerinu ali i u Subotici, u HKC-u Bunjevačko kolo, skupa s folklornim ansamblima spomenutog temerinskog KUD-a i ovdašnjeg hrvatskog Centra.