Autor(i):
Godina: 2011.
Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 3: 275-307
Sažetak
Koncem 2010. i u prvoj polovici 2011. godine po drugi je puta u novijoj povijesti aktualizirano pitanje narodne samosvojnosti Bunjevaca u Republici Mađarskoj, što je s posebnom pozornošću bilo praćeno i u javnosti u Srbiji, napose unutar hrvatske zajednice. Naime, još je koncem 2009. godine predsjednik Udruge preživjelih Bunjevaca iz Baje Mijo Mujić, potaknut i ohrabrivan određenim krugovima iz Srbije, nanovo pokrenuo akciju za prikupljanje potpisa za narodnu inicijativu koja je imala za cilj priznavanje Bunjevaca kao samostalne narodnosne manjine u Mađarskoj. Državno je izborno povjerenstvo tijekom odlučivanja o narodnoj inicijativi bilo dužno zatražiti i mišljenje predsjednika Mađarske akademije znanosti o pravnim preduvjetima i utemeljenosti inicijative. Tako je učinio i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Vilmos Bordás – još u prosincu 2010. godine uputio je zamolbu za mišljenje o „bunjevačkoj narodnoj inicijativi“ predsjedniku Akademije Józsefu Pálinkásu. On je, pak, zatražio stručno mišljenje od Instituta za istraživanje etničko-nacionalnih manjina Mađarske akademije znanosti, čiji su suradnici, povjesničari – dr. sc. Ágnes Tóth, ravnateljica Instituta, i dr. sc. Balázs Dobos, znanstveni suradnik – izradili analizu i iznijeli, na znanstvenim spoznajama utemeljeno, stajalište o mogućnosti priznavanja Bunjevaca kao posebne etničko-nacionalne manjine u Mađarskoj. Njihovo je stajalište, kao uostalom i 2006. godine, i ovoga puta bilo negativno, a kao glavni se zaključak nakon provedene analize nameće sljedeći: Bunjevci se imaju smatrati povijesnom, etnografskom i dijalektalnom skupinom Hrvata u Mađarskoj. Stajalište je Akademije zatim upućeno Vladi i Parlamentu na daljnji postupak. I Vlada i Parlament donijeli su odluku da ne podupiru inicijativu.
Ključne riječi: Bunjevci, Mađarska, bunjevačka narodna inicijativa, Hrvati u Mađarskoj
Preuzmi
Objavljeno: 03.11.2015. Pregleda: 34
