Predvorje kazališne scene Jadran u Subotici, skromno i prostorno ograničeno, bilo je 28. listopada 2025. prostor u kojem je obilježeno 80 godina od osnutka Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici. Među panoima, izblijedjelim kazališnim fotografijama i pažljivo postavljenim dokumentima okupili su se ljubitelji kazališta, kulturni djelatnici, predstavnici institucija i mnogi koji su barem dijelom svoga života povezani s hrvatskom riječju u teatru. Otvaranje izložbe Hrvatsko narodno kazalište u Subotici (1945. – 1951. – 1980.) autora Branimira Kopilovića, stručnog suradnika u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, bilo je mnogo više od puke svečanosti – bio je to povratak zaboravljenoj sceni, spomenik sjećanju i tihi poziv na obnovu jednog prekinutog kontinuiteta. Podsjetio je na odluku Predsjedništva Narodne skupštine AP Vojvodine od 19. rujna 1945. godine, kojom su osnovana dva profesionalna kazališta u Subotici – Hrvatsko narodno kazalište i Magyar Népszínház. Bila je to gesta povjerenja u kulturu, jezik i umjetnost kao temelje izgradnje zajednice, odluka koja je imala značenje koje nadilazi granice vremena.
Sjećanje na temeljne godine subotičkoga kazališta
Autor izložbe Branimir Kopilović podsjetio je da je riječ o drugom izdanju izložbe koja je prvi put predstavljena tijekom manifestacije Noć muzeja u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.
„Izložba je nastala gotovo spontano, nakon što smo pronašli određene arhivske dokumente o osnutku i djelovanju HNK-a u Subotici. Sve smo to odlučili prikazati javnosti u okviru inicijative da Subotica ponovno dobije Dramu na hrvatskom jeziku, nakon mnogo godina“, rekao je Kopilović i dodao kako je Darko Vuković radio dizajn izložbe, a suradnica koja mu je pomogla oko završetka izložbe bila je Katarina Čeliković.
U nekoliko pažljivo oblikovanih panoa posjetitelji su mogli vidjeti arhivsku građu, originalne plakate, fotografije, novinske članke i dokumente, koji svjedoče o razdoblju između 1945. i 1951. godine – vremenu kada je subotička scena živjela u ritmu hrvatske dramske riječi, kada su izvođena djela domaćih autora i klasika poput Miroslava Krleže, te kada se na sceni čula i bunjevačka ikavica. U programu je posebno evociran lik Jelke Šokčević-Asić, glumice koja je iz zagrebačkog HNK-a došla u Suboticu i ostala vjerna ovome gradu cijeli svoj glumački vijek. Bila je učenica Branka Gavelle, a u memoarskim zapisima ostavila je dragocjena svjedočanstva o prvim godinama Hrvatskog narodnog kazališta. Kritika je o njoj pisala s divljenjem, ističući njezinu moć transformacije, senzibilitet i sugestivnost. Mladu glumicu Jelku toga je dana utjelovila Karla Rudić, koja je govorila ulomke iz Jelkinog dnevnika.
Izložbu su organizirali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Matica hrvatska Subotica. Ravnatelj ZKVH-a Josip Bako podsjetio je okupljene da je 1945. godina označila povijesni trenutak ne samo za subotičko kazalište, već i za cijelu kulturnu zajednicu.
„Prije točno 80 godina Subotica je dobila svoje profesionalno kazalište, osnivanjem Hrvatskog narodnog kazališta i Mađarskog narodnog kazališta, bio je to velik događaj za kulturu našega grada i povijest teatra koji postoji još od 1747. godine“, rekao je Bako. Govorio je potom o razvijenosti manjinske infrastrukture drugih zajednica, poput mađarske, slovačke ili rumunjske, te podsjetio da hrvatska zajednica u Vojvodini ima tek jednu profesionalnu ustanovu – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, osnovan 2008. godine. Zavod je upravo zato 2023. godine pokrenuo inicijativu za ponovno osnivanje Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici, uz izradu elaborata i upućivanje prijedloga osnivačima – Gradu Subotici i Pokrajinskom tajništvu za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.
„Ovom izložbom i obilježavanjem 80. obljetnice od osnutka Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici ne želimo se samo sjećati prošlosti, nego ukazati na potrebu koju kao manjinska zajednica imamo, a to je dalji razvoj u svim područjima kulture, što pretpostavlja i razvoj institucionalnog okvira. Smatramo da bi napredak u tome pravcu sinergijski djelovao i na razvoj kulture općenito u našem gradu. Drama na hrvatskom jeziku bi otvorila mogućnost za nove ljude, projekte, nove izvore financiranja, nove vidove suradnje, mogla bi biti svojevrsni katalizator razvoja ove ustanove. Na kraju, zahvaljujem Narodnom pozorištu na pozitivnom odgovoru na našu inicijativu i na ustupljenom prostoru, a svima vama dragi sugrađani čestitam 80. obljetnicu profesionalnog teatra u našem gradu sa željom da nova zgrada bude u potpunosti završena i da uskoro svi zajedno možemo uživati u novom prostoru“, istaknuo je Bako.
U sklopu programa podsjetilo se i na prvu predstavu Hrvatskog narodnog kazališta, izvedenu 28. listopada 1945. godine – povijesnu tragediju Matija Gubec Mirka Bogovića. Izbor nije bio slučajan, Gubec, vođa Seljačke bune, postao je moralni orijentir i simbol borbe za pravedniji svijet, a ta prva izvedba, kako su zapisale tadašnje Subotičke novine, bila je više od kulturnog događaja – bila je čin zajedništva i umjetničke emancipacije.
Riječi podrške i poziv na obnovu
Izložbu je otvorio dopredsjednik Pokrajinske vlade Tomislav Žigmanov. U svom govoru istaknuo je važnost podsjećanja na zlatno doba kada je hrvatska zajednica bila aktivno uključena u kulturne i političke tokove, te zahvalio Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata na organizaciji i suradnji s Maticom hrvatskom.
„Znanje o nama još uvijek nije dovoljno razvijeno, još se ne zna što sve baštinimo i koje smo uspjehe u povijesti ostvarili. Hrvatsko narodno kazalište imalo je svoju veliku povijest koja je nažalost potonula u zaborav“, rekao je Žigmanov.
Naglasio je i da će zalaganje za obnovu institucionalnog kazališta na hrvatskom jeziku ostati trajni cilj kulturne politike hrvatske zajednice:
„Vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme imati profesionalno kazalište na hrvatskom jeziku koje će nastaviti slavnu povijest onoga o čijem radu danas govorimo“.
Žigmanov je posebno pohvalio mladu generaciju kulturnih djelatnika, poput Karle Rudić, koja svojim talentom i posvećenošću pokazuje da kazalište ima budućnost ako se stvore uvjeti da se u njemu ponovno diše hrvatskim jezikom.
Završni ton svečanosti ponovno je bio umjetnički. Glumica Karla Rudić interpretirala je ulomak iz drame Dolaziš opet, Adame Petka Vojnića Purčara, čime je simbolično povezan povijesni i suvremeni trenutak hrvatske dramske riječi u Vojvodini. Publika je nakon toga nastavila promatrati crno-bijele fotografije s proba, naslovnice novina, rukopisne bilješke redatelja i glumaca. Ti tihi svjedoci prošlih desetljeća podsjećali su da kazalište nije samo institucija, nego i sjećanje, iskustvo, i obećanje budućnosti.
„Ova izložba nije izložba radi izložbe. Ona je dio našeg truda da se ponovno uspostavi kontinuitet, da se čuje glas kazališta koje je nekoć bilo stup kulturnog života grada“, rekao je moderator programa Zoltan Sič.
Naglasio je kako je ova izložba samo jedan događaj u nizu programa kojim obilježavamo 80 godina od osnivanja Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici – programa kojim nastojimo podsjetiti na važnost te aktualizirati pitanje profesionalizacije kazališnih praksi vojvođanskih Hrvata. Pozvao je okupljene da nazoče multimedijalnoj večeri Idemo li večeras u kazalište? kao i gostovanju Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka s predstavom Sokol ga nije volio u razdoblju koje slijedi. Nazočni su imali i priliku uzeti brošuru o Hrvatskom narodnom kazalištu koju je za ovu prigodu pripremila Nevena Baštovanović.
Izvor: Hrvatska riječ (I. U.)
