Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem organizirao je 18. Travnja 2026. radni susret – seminar za predstavnike hrvatskih udruga i zainteresirane pojedince s temom Hrvatska knjiga u Srbiji: od ideje do konačnog proizvoda. Okupivši tridesetak sudionika, program je održan u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici.
Uz edukaciju s ciljem unaprjeđenja kvalitete knjiga, seminar je bio prilika i za prezentaciju nakladničkih ostvarenja, razmjenu iskustava te poticanje zainteresiranih na ovu vrstu djelatnosti. Predavači su bili dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić iz Đakova i urednica i knjižničarska savjetnica Katarina Čeliković iz Subotice.
Kako je u uvodu istaknuto, iako se to predviđalo, novi mediji nisu pobijedili knjigu, o čemu svjedoči podatak da su najposjećeniji sajmovi i u Beogradu i u Zagrebu, upravo sajmovi knjiga. Uz dvije profesionalne ustanove – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ, i dio hrvatskih udruga bavi se nakladništvom, a među Hrvatima u Srbiji godišnje se u prosjeku tiska između 30 i 40 naslova različitih vrsta i rodova (književnost, publicistika, znanost i umjetnost). Kako se moglo čuti, posljednjih godina bilježi se porast stručno-znanstvene literature, s pretežitim temama iz baštine ili povijesti ovdašnjih Hrvata. Također, sve se više tiskaju katalozi i brošure koje prate aktivnosti institucija i udruga. Više je od deset književnih manifestacija godišnje, od kojih su središnja Dani hrvatske knjige i riječi u Subotici – Dani Balinta Vujkova, a glede valorizacije, dodjeljuje se čak deset nagrada vezanih za knjigu (od nagrade za životno djelo, preko godišnjih i trijenalnih nagrada, do natječaja).
Svjedočanstvo današnjice
U uvodnom dijelu susreta, u ime organizatora obratili su se v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako, predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić te predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo Lazar Cvijin.
„Zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas imamo inflaciju riječi u javnom prostoru. Tu prednjače online izdanja i društvene mreže, ali treba reći i kako je danas lakše izdati knjige nego prije 100 ili 50 godina, te su i ti sadržaji ponekad više nego upitni. Zato je naša odgovornost velika jer stvaramo sadržaje koje će generacije nakon nas čitati, listati i poučavati. Naime, vrijeme koje danas živimo cijenit će se po onome što je ostalo zapisano. Druge forme su, za sada, kraćeg daha“, kazao je Bako.
Vojnić je ovom prigodom uputila zahvalu svima koji sudjeluju u knjiškoj produkciji ovdašnjih Hrvata: „Knjiga govori o identitetu naše zajednice, od sadržaja, uređenosti, lekture i grafičkog dizajna. Ono što stvaramo čitat će generacije iza nas i jako je važno da to bude uređeno, reprezentativno i visoke kvalitete. Hvala vam što promišljate način na koji ćemo ostaviti pisanu riječ iza nas“, rekla je Vojnić.
Marker identiteta
Katarina Čeliković kaže kako solidan broj naslova i nakladnika ukazuje na važnost knjige u hrvatskoj manjinskoj zajednici.
„Hrvati u Srbiji imaju status manjinskoga naroda od 2002. godine. Od tada do danas primjetan je porast broja tiskanih naslova, što je posljednjih godina u prosjeku između 30 i 40 godišnje. To pokazuje kako je knjiga važan marker identiteta ovdašnjih Hrvata, imajući u vidu sam sadržaj ali i očuvanje jezika. Današnjim seminarom željeli smo pokazati kako se knjizi treba pristupiti s više strana – od sadržaja do dizajna, te ju kao 'proizvod' prilagoditi suvremenim trendovima. Želimo da naše knjige dođu do što većeg broja čitatelja, neovisno radi li se o književnosti, stručno-znanstvenoj literaturi ili knjizi za djecu“, kaže Katarina Čeliković.
Na seminaru je bilo riječi o osnovnim pojmovima vezanim za proizvodnju knjige, kao što su korice, impresum, hrbat, arak, paratekst, klapna, rikna, CIP ili ISBN, a posebno je naglašena važnost uloge urednika, lekture i korekture te vizualne prijemčivosti sadržaja.
„Izuzetno je važno imati jednu strukturu u kojoj su bitni urednici i recenzenti knjige, ljudi koji će autorima dati određene smjernice i vrednovati to djelo. Ujedno, stručnim osobama prepustiti tehnički dio vezan za prijelom i opremanje knjige“, kazao je dopredsjednik DHK-a Mirko Ćurić.
Stanje i izazovi
Ćurić je, među ostalim, govorio o stanju i izazovima nakladništva u Hrvatskoj. Dotičući se jedne od aktualnih tema, Ćurić je podsjetio kako je Društvo hrvatskih književnika prošle godine donijelo Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji u kojoj osuđuje svaku upotrebu umjetne inteligencije kojom se izražava zabrinutost zbog utjecaja AI-ja na književno stvaralaštvo, autorska prava i prevoditeljsku struku.
„Tu bih rekao da ne smijemo dozvoliti da nas ponese lakoća slaganja riječi koju AI omogućuje“, navodi Mirko Ćurić.
S ciljem veće dostupnosti čitateljima i istraživačima, udruge su pozvane slati i darivati svoje knjige javnim knjižnicama pa tako i za hrvatsku manjinu središnjoj Biblioteci Croatici pri ZKVH-u. Kako se moglo čuti, posljednjih se godina unutar manjinskog kulturnog prostora radi i na digitalizaciji knjiga, gdje se ističu ZKVH i KD Ivan Antunović iz Subotice.
Dojmovi sudionika
U sklopu susreta priređen je i mini-sajam knjiga hrvatskih nakladnika iz Srbije. Budući da je ovo bio prvi takav susret, sudionici su ga pozitivno ocijenili te iskazali želju da se s takvom praksom nastavi.
Udrugu Hrid, osnovanu 2023. godine, predstavljala je Josipa Dević koja smatra kako je seminar bio koristan za sve one koji se bave knjigom. „Predavanja su bila korisna. Također, iznenađena sam količinom izdanja koja su ovdje predstavljena, što pokazuje da naša riječ ovdje održava naš narod a ujedno i obogaćuje kulturu zemlje u kojoj živimo“, kaže Dević.
Udruga Urbani Šokci iz Sombora predstavila je svoju nakladničku priču kreiranu za osamnaest godina koliko postoje. „Za 18 godina postojanja udruge objavili smo 18 knjiga različitih autora i šest zbornika sa stručnog skupa O Šokcima je rič. Jako sam sretna što smo imali priliku izložiti naša izdanja drugim nakladnicima u hrvatskoj zajednici, razmijeniti iskustva i knjige, te nastaviti suradnju na prezentaciji naše kulture i tradicije na prostoru Srbije“, kaže predsjednica udruge Marija Šeremešić.
Na seminaru je bio i Zlatko Gegenbauer iz udruge Petrovaradinska baština koja je osnovana prošle godine, okuplja šesnaest stručnjaka a planira se baviti i nakladništvom. Po njegovim riječima, bilo je korisno i čuti i vidjeti ono što je ovom prigodom predstavljeno. „Do sada sam skenirao 26.000 stranica po javnim i obiteljskim arhivama, uradio sam 92 intervjua, imam 54 porodična stabla. Udruga ima puno artefakata i originalnih dokumenata, stare kuće u Petrovaradinu se ruše, ljudi nemaju kome građu ostaviti. Mi smo se okupili da to zapišemo. Planiramo izdavati knjige s temama iz baštine Petrovaradina, ali i Novog Sada te drugih mjesta u Vojvodini“, naglasio je Gegenbauer.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
