U povodu 100. obljetnice rođenja renomiranog hrvatskog književnika, publicista i prevoditelja iz Subotice Lazara Merkovića (1926. – 2016.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je objavio knjigu Sam pod zvijezdama : sabrana djela koju su priredili Mirko Kopunović i Zlatko Romić. Knjiga je u srpnju 2026. godine izišla iz tiska, kao šesta u Biblioteci Prinosi za istraživanje književne baštine. Knjigu je uredila i izradila bibliografiju Katarina Čeliković, a grafičko oblikovanje djelo je Darka Vukovića. Tiskanje knjige pomogao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Knjiga ima oko 560 stranica i sastoji se iz četiri cjeline: U krugu svjetlosti – poezija, Romani, Bibliografija djela Lazara Merkovića i Životopis Lazara Merkovića.
Priređivač prvoga dijela knjige u kojem je sabrana Merkovićeva poezija Mirko Kopunović u predgovoru pod naslovom Bard Lazar Merković piše:
„Riječi, mnoštvo je riječi u Merkovićevim knjigama. Sve je počelo prvom zbirkom pjesama Odbljesci (1952., po nekima 1953.) u nakladi Saveza kulturno-prosvjetnih društava, nedugo potom slijedi knjiga Između dva pola (1957.) u kojoj su pjesme obogaćene ilustracijama Imrea Sáfránya, a nakladnik je subotička Rukovet, a poslije duge pauze 1988. godine objavljena je knjiga Osame u kojoj su zastupljene pjesme iz prethodne dvije zbirke i one nastale od vremena kada mu je zabranjeno pod njegovim imenom i pseudonimima objavljivati pjesme pa čak i prijevode kojima nam je približio naše znanje, osvježio uglavnom djelima mađarskih stvaralaca. Merković je pisao lirske refleksivne, misaone, ljubavne, opisne, partizanske pa i socijalne pjesme. Njegovi su izričaji kratki, ali i dugački pisani slobodnim, ali i vezanim stihom, a za istaknuti je i njegove sonete. Njegov je stih ritmičan, čitljiv, razumljiv. Pjeva o ratu, slobodi, djetinjstvu, htjenjima, nadanjima, čežnjama, prirodi, ljubavi, traganjima, ravnici, o čovjeku… Pojedine su pjesme posvećene njegovim prijateljima.
Osim navedenih zbirki, koje su temelj za prikazivanje Merkovićevih pjesničkih ostvarenja, u knjizi koja je pred vama u potrazi za pjesmama istraživane su knjige, časopisi, kalendari i revije, te ostavština Merkovićeva pohranjena u Povijesnom arhivu Subotice.“
Poetski dio ove knjige počinje pjesmom Naša preljska pisma koja je 1993. godine izabrana kao najbolja na Velikom prelu u Subotici. Jedino je ona među Lazarovim pjesmama pisana bunjevačkom ikavicom. Iza nje je prva cjelina Pred vratima vremena, u kojoj je 14 pjesama koje nisu uvrštene ni u jednu Merkovićevu objavljenu knjigu. Zbog toga su one na početku ove knjige. Otkrivene su u časopisima Rukovet i Klasje naših ravni, subotičkom dvotjedniku Žig i kalendaru Subotička Danica.
Slijedi još dvanaest cjelina različite tematike i broja pjesama: Nova plovidba, Odbljesci, Intime, Dnevnik rastanka, Pejzaži, Malo i veliko, U odrazu svijesti, Sam pod zvijezdama, Između dva kamena, Stazama do slobode, Slike iz djetinjstva i U vremenu. Ukupno 146 pjesama Lazara Merkovića. Poetski dio knjige završava pjesmom Triptih, koja je do sada objavljivana šest puta u knjigama i raznim glasilima.
Na koncu predgovora poetskog dijela knjige Kopunović zaključuje:
„Sto je godina od njegova rođenja, 76 od objavljivanja prvih pjesama, a mi mu se i dalje divimo i kao pjesniku i kao čovjeku koji je mnoge mlade talente poticao da ustraju, da pišu, da pišu… Njegove riječi, mnoštvo riječi stihovima iskazanim još uvijek nam putove otvaraju, vidike šire. Zbog toga sam na početku ovoga teksta kazao da nas nije ostavio, otišao, napustio. On je tu, još uvijek s nama. Lazar Merković je bio, i sad je, i bit će naš bard.”
Drugi, prozni dio knjige je priredio Zlatko Romić i on u predgovoru pod naslovom Raspad Čovjeka, između ostalog, kaže:
„I pored te duhovne samozatajnosti, Lazar je Merković svojim pisanjem otkrivao iz kolikog erudita izvire njegova nadarenost, razvija se i račva, poput ogromne rijeke misli, na stranicama njegova, nažalost samo dva, objavljena romana. Jer, tek kada se pročitaju U ime pravde i Put dug pet života čitatelj spoznaje da je u njima sazdana i antička i klasična i moderna književnost, razdoblje od Staroga zavjeta do Jamesa Joycea, ali i građanski odgoj i maniri koje je u obitelji usvojio od malih nogu i čuvao ih, njegovao i dijelio s drugima do kraja života. Oba njegova romana, iako pisana u vrijeme razmjerno rane mladosti, duboka su intimna ispovijed o proživljenim najtežim vremenima, vremenima u kojima se do etičnosti stiže dugačkom a uskom stazom s koje se u svakom trenutku može pasti u ambis neljudskosti.“
Nakon kratkog osvrta na dva romana koja se nalaze u knjizi, Romić zaključuje: „Zbrojimo li, pak, oba romana Lazara Merkovića, slobodno možemo reći kako je konačni zaključak nakon toga – šteta! Šteta što nije nastavio pisati prozna književna djela jer je s tom bjelinom u narednim desetljećima nestala književna energija koju je u sebi tako očito akumulirao. Ujedno, oba njegova romana nezasluženo su skrajnuta čak i ispod ruba zavičajne književnosti jer je svojom snagom, dubinom, poukom i porukom daleko nadmašuju. I U ime pravde i Put dug pet života, baš kao i Balint Vujkov, podjednako zaslužuju ući u škole kao obvezna lektira, ali i ekranizaciju i postavljanje na daske jer svojom dubokom slojevitošću i slikovitošću daju vjeran prikaz koliko je teško ostati čovjek u najgorim vremenima. Naša nedavna prošlost, ali isto tako i sadašnjost, podsjećaju nas na to“.
U trećem dijelu knjige koji je priredila Katarina Čeliković nalazi se bibliografija Lazara Merkovića, u kojoj su tiskana djela, njegove pjesme u antologijama te abecedno kazalo uz bibliografske napomene.
U posljednjem dijelu knjige naslovljenom Životopis Lazara Merkovića su dva teksta koja donose detalje iz piščeva života. Prvi tekst je priređen prema natuknici iz Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca autora Zvonka Sarića i Grge Bačlije. Drugi tekst djelo je poznatog subotičkog pisca i svojevremeno urednika časopisa Rukoveti, Boška Krstića.
Knjiga se može nabaviti u prostorijama Zavoda u Subotici na adresi Laze Mamužića broj 22 po cijeni od 1000 dinara. Također, može se poručiti telefonom na broj 024/535-533 ili e-mailom na adresu ured@zkvh.org.rs.
ZKVH
