Predstavljena knjiga Ivana Skenderovića o povijesti jedne grane porodice Skenderović

Objavljeno: 06.05.2022. Pregleda: 21

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je predstavljanje knjige Tragom starih matičnih knjiga u Subotici: Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović, autora Ivana Skenderovića, 21. travnja 2022. godine u čitaonici Gradske knjižnice Subotica.

„Ova knjiga je plod višegodišnjeg i marnog istraživanja autora, kojega još od studentskih dana zanima povijest, napose ona kulturna. Poviješću svoje obitelji počeo se baviti 2015. godine, a ova knjiga je plod tih njegovih istraživanja. Knjiga je dovršena koncem 2020. i početkom 2021. je ušla u tisak. Knjiga je tiskana kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ovu ediciju pokrenuo je ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Recenzent knjige je dr. sc. Robert Skenderović. Autor Ivan Skenderović na 256 stranica donosi priču o Skenderovićima, koja je praćena sa sto četrdeset ilustracija, te osobito vrijednim porodičnim stablom, što je plod dugogodišnjeg traganja za fotografijama i arhivskim izvorima“, rekla je urednica knjige Katarina Čeliković.

Bogata, ali nedovoljno istražena povijest

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov rekao je kako je mjesna, kulturna povijest Hrvata u Bačkoj vrijedan sadržaj knjige.

„Kada je u pitanju kultura sjećanja, sadržaji koji se tiču znanja nas o nama samima još su visoko nerazvijeni. Povijest Hrvata u Vojvodini je dugostoljetna, izuzetno bogata, ali još uvijek nedovoljno istražena, što za posljedicu ima skromna znanja kada smo mi u pitanju. To nije naša samoskrivljena nezrelost, to je posljedica niza negativnih okolnosti i događaja tijekom povijesti. Tako je primjerice muzejsku arhivu i knjižnicu Hrvata u Bačkoj uništio okupator koji je 1941. ušao u Suboticu. Dio je spaljen, a najmanji dio je sačuvan. Kada je u pitanju povijest, učinjeni su značajni iskoraci u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, kada su objavljena djela Ante Sekulića, Matije Evetovića, projekt Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca je dodatni iskorak, kada je u pitanju sinteza i obuhvat onoga što pripada nacionalnoj i kulturnoj povijesti ovdašnjih Hrvata. Kada su u pitanju toponimija i veći društveni procesi koji su imali svoje posljedice i na sudbinu ovdašnjeg puka, ključni iskorak jest djelo Roberta Skenderovića Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“, rekao je Žigmanov.

Kako je dodao, kada je u pitanju povijest familija, knjiga Ivana Skenderovića je raritet.
„Samo obitelji Dulić i Perušić imaju svoje monografije, kada je u pitanju njihova povijest. Skenderovići su jedna od najmnogobrojnijih, najčuvenijih porodica, koja je dala i brojne izvrsnike kada je u pitanju kultura, crkva, politika u prostoru hrvatske zajednice i u 18. i 19. stoljeću, kao i u 20. stoljeću. Čovjek koji nije povjesničar po struci našao je pravu nit da ispripovijeda povijest svoje familije. To je grana koja je u historiografiji veoma popularna u posljednjih nekoliko desetljeća. U ovom slučaju imamo daleki otklon od amaterskog pristupa u istraživanju povijesti vlastite obitelji. Dobili smo djelo o jednoj grani obitelji Skenderović. Ovo djelo Ivana Skenderovića je za nas više nego dragocjeno, važno je zbog toga što je jedan dio naše povijesti uspješno ispripovijedan i istumačen na temelju njegovih istraživanja. To je i dokaz da mi ovdje koji se smatramo Hrvatima, nismo neka vrsta dekretskoga izmišljanja nakon II. svjetskog rata nego se i iz ovog štiva jasno vidi kontinuitet onih koji se među Bunjevcima smatraju Hrvatima dugostoljetno“, rekao je Žigmanov.

Izvori u Povijesnom arhivu

Na predstavljanju ove knjige govorio je i ravnatelj subotičkog Povijesnog arhiva Stevan Mačković. Istaknuo je kako je kroz taj arhiv prošlo puno istraživača, ali su jako rijetki oni koji imaju napisano djelo kao plod svog istraživanja.

„Ivan Skenderović je uspio u tome, napisao je knjigu. Arhiv nije zatvorena vremenska kapsula. Ove godine obilježavamo 75 godina od osnutka Arhiva. Staramo se, čuvamo i obrađujemo tu arhivsku građu, a svaki dan primamo i nešto novo. Za ovu knjigu je bilo izvora koje je Ivan pronalazio u arhivu. Svi oni važni životni događaji kao što su rođenje, vjenčanje, pa nažalost i smrt, zabilježe se kod matičara. Bez matičnih knjiga sigurno ne bi bilo ovog djela. Za rodoslovlje ključni su podaci u matičnim knjigama. Naš Arhiv čuva veliki broj matičnih knjiga. Ivan je pratio te matične knjige i bilježio kako se kretala ta obiteljska loza. Nije se zadržavao samo na opisivanju tih podataka, svojih predaka, on ih je smjestio u povijesni kontekst. Ovo je ujedno i dio povijesti ovdašnjih Bunjevaca, što podiže vrijednost ove knjige“, rekao je Mačković.

Povijesni arhiv svake godine održava svoje konferencije, a tema 2019. je bila upravo o matičnim knjigama iz arhivske građe.

„Za sve buduće istraživače rodoslovlja referati koji su bili podnijeti tada mogu se pronaći i na našem portalu. Matične knjige su izuzetan izvor povijesti, ne samo za rodoslovlje nego za širu društvenu povijest“, rekao je Mačković.

Napeto štivo matičnih knjiga

Na koncu predstavljanja ove knjige brojnoj publici obratio se i autor Ivan Skenderović i, među ostalim, ispričao kako je došao na ideju napisati knjigu.

„Povijest me je uvijek zanimala, a postojali su i obiteljski pritisci. Bilo je puno pitanja o prošlosti obitelji, oni su identificirali Suboticu s objektima kojima su povezani s njihovim pretcima. Ovo nije samo prekrasna zgrada subotičke Gradske knjižnice, ona vraća neke asocijacije na 1895. godinu, kada je kupljeno zemljište za ovu zgradu. Onda je u lokalnom tisku pisalo da je kupljeno zemljište stoljetne kuće Skenderovića. Pri pisanju ove knjige bio mi je cilj da moja djeca Ante, Andreja i Ivana, kada dođu u Suboticu, znaju da je to i njihov grad. I tako sam počeo istraživati. A tražio sam i stvari po tavanu u mojoj roditeljskoj kući, Bogovićeva ulica.

Zahvalan sam mom bratu Mihajlu koji nije sređivao tavan. Našlo se tu mnogo starih fotografija, osmrtnica, dokumenata, na osnovu tog čišćenja tavana već sam vidio jednu sliku o životu mojih roditelja dok su bili mladi, Etele, rođene Tonković i Antuna. Otvorio mi se jedan svijet koji nisam poznavao. U pisanju knjige su mi pomogli Stevan Mačković, Viktorija Aladžić, mons. Stjepan Beretić, Bernadica Ivanković, Mirko Grlica“, rekao je Ivan Skenderović i predočio rad na stvaranju knjige i putem matičnih knjiga.

„Krenuo sam u te matične knjige u subotičkom Povijesnom arhivu, koje na prvi pogled izgledaju strašno dosadne, teško čitljivih imena, ali kad se zađe dublje u to, onda je to napeto štivo, otkriva se mnogo toga. Primjerice, koliko su djece imali naši stari, kad su rođeni, koliko je djece umiralo, a strahovito je mnogo djece umiralo, kad su se vjenčavali, pa onda, kad su žene rodile, često su umirale, a neki muževi su se opet ženili. Svi ti podaci o životima ljudi su me motivirali napisati ovu knjigu, da shvatim kakav je bio život naših starih, da pokušam shvatiti njihove živote.

Primjerice, bila je kuga u Subotici 1738., stradalo je tada 11 članova obitelji Fabijana Skenderovića. Kroz praćenje, iščitavanje tih dokumenata, stvarala se stvarna slika o stvarnim događajima u određenom vremenu. Služio sam se i drugim izvorima i uz pomoć mnogih ljudi pokušavao stvoriti sliku kako se živjelo. Pokušao sam sve to staviti na papir i tako je nastala ova knjiga“, rekao je Ivan Skenderović.

Autor naslovnice i likovnog uređenja knjige je Darko Vuković. Projekt je financijski podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Izvor: Hrvatska riječ (Zvonko Sarić)

Obaveštenje o kolačićima