U Boki održano predstavljanje knjige Tragovi trajanja: Hrvatsko groblje u Boki

Objavljeno: 27.05.2024. Pregleda: 66

Malo srednjebanatsko selo Boka u Općini Sečanj bilo je u nedjelju, 19. svibnja 2024. godine, mjesto susreta živih i mrtvih, onih koji se sjećaju i onih kojih se sjećamo. Naime, u tom je mjestu, u dvorani Velike naftaške menze, održano predstavljanje knjige Tragovi trajanja: Hrvatsko groblje u Boki autorice, mlade Bokinke Lidije Žunac. Hrvati su se u to selo doselili najvećim dijelom 1801. iz Turopolja i Pokuplja (današnja Hrvatska). Nekoliko obitelji doselilo je u 20. stoljeću. Od nekadašnjih nekoliko stotina pripadnika ove zajednice, prema procjenama, ostalo ih je pedesetak. Lokalno Hrvatsko groblje, kojemu je posvećena spomenuta knjiga, govori o njihovoj nekadašnjoj značajnijoj prisutnosti.
Sadržaj knjige tiskan je na hrvatskom i srpskom jeziku a njezini izdavači su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Gradska biblioteka Pančevo, koji su ujedno i bili organizatori ovog događaja u suradnji s Obrazovno-kulturnim centrom u Sečnju.

Groblje kao arhiv

Po riječima autorice Lidije Žunac, cilj knjige je bio sačuvati dio Boke od zaborava. U knjizi je prikazano oko 230 grobova i nadgrobnih spomenika. Na njima je pobrojano pedesetak prezimena (Žunac, Lukinić, Filković, Matanović, Lovrić, Manger, Žužić, Bančak...) te knjiga tematizira groblje i kao svojevrsnu arhivu tamošnjih Hrvata.
‚‚Hrvatsko groblje nalazi se na jednom prometnom mjestu, ali je dosta zapušteno. Ovom knjigom htjeli smo sačuvati uspomenu na ljude koji su živjeli ovdje, radili za Boku, trudili se da nama stvore bolje uvjete za život. Rad na knjizi trajao je oko godinu dana, nadam se da ćete biti zadovoljni učinjenim", rekla je Žunac.
Jedan od recenzenata knjige je prof. dr. sc. Vladimir Čavrak koji se bavi temom Hrvata kajkavaca u Banatu, koji su osim u Boki, naseljeni i u Neuzini, Radojevu (Klariji) te Keči (danas u Rumunjskoj). On je pojasnio kako je nakon razvojačenja vojne granice u Turopolju zagrebački biskup Vrhovac dobio od vlasti u Beču dozvolu da u Banatu naseli Hrvate. U pitanju su bili sitni plemići – predijalci. Tu su se pristali preseliti kako bi mogli sačuvati svoj plemićki status koji su zadržali do 1848. kada dolazi do ukidanja feudalnog sustava u Europi. Od stotinjak u Boku dolazi 44 obitelji, oko 500 osoba. Po Čavrakovim riječima, velika vrijednost knjige je ta što pokazuje da je u Boki sačuvana multikulturalnost.
‚‚Svijet je danas prekompliciran i tamo gdje se čuva multikulturalnost ima perspektive. Ljudi u civilizacijskom smislu mogu preživjeti samo ako se međusobno poštuju i pomažu", kazao je prof. Čavrak koji je najavio i održavanje znanstvenog skupa o Hrvatima u Boki u rujnu ove godine.

Prizori prošlosti

Predstavljanje knjige pratila je i izložba fotografija Prizori prošlosti – Hrvati u Boki čiji su autori Ljubiša Večanski i Ksenija Žunac. Večanski je, inače, povjesničar-entuzijast i autor knjige Boka u Banatu te ujedno i ujak sestara Žunac (Lidije i Ksenije). Prikazane fotografije sakupljao je godinama pa i desetljećima.
‚‚Fotografije svjedoče o postojanju Hrvata u Boki. Na fotografijama je prikazana prva pričest, vjenčane fotografije, fotografije iz vojske, tečaj šivanja i krojenja na singer strojevima, hrvatski tamburaški orkestar, kasnije jazz orkestar, tečaj esperanta, donošenje leda za ledaru kada nije bilo električne enegije...", pojasnila je Ksenija Žunac.
Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković istaknula je kako promovirana knjiga daje doprinos kulturi sjećanja, ali i apelirala kako bi trebalo poraditi više da bi Hrvatsko groblje u Boki bilo manje zapušteno. Kako je dodala, plan je i da vrijedne fotografije o Hrvatima u Boki u budućnosti budu uvrštene u internetskoj topoteci »Baština Hrvata u Srbiji« koju vodi ZKVH.
Ravnateljica Obrazovno-kulturnog centra Sečanj Branislava Rudan kazala je kako je Boka uvijek bila mjesto gdje se kultura, jezik i tradicija prepliću na jedinstven način, stvarajući bogatstvo kulturnog naslijeđa.
‚‚Ova nas knjiga podsjeća na važnu ulogu koju su Hrvati imali u Boki i čuva uspomenu na one koji su svojim radom i zalaganjem pridonijeli razvoju i prosperitetu Boke", rekla je Rudan.
Tijekom večeri nastupili su i tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice pod ravnanjem prof. Mire Temunović.

Blagoslov groblja

Program u Boki započeo je blagoslovom mjesnog Hrvatskog groblja. Groblje je blagoslovio svećenik vlč. Roland Fehér a položeni su i vijenci.
Predstavljanju knjige, uz veliki broj mještana, nazočio je i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, kao i predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Udruge banatskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.
‚‚Želim da ova mala zajednica Hrvata u Boki nastavi i dalje živjeti ovdje i sada. Da snaži kulturu sjećanja i da svoje tragove čuva, i sebe radi i radi drugih, za generacije koje dolaze poslije vas. Pokušat ćemo ostvariti vezu s vašom prapostojbinom, Topuskim i Turopoljem, sa svim onim prostorima s kojih su vaši preci došli na ove prostore, kako bi i oni vidjeli potomke svojih rođaka, prijatelja, susjeda, da tu horizontalnu liniju oživimo", kazao je Žigmanov, koji je ujedno pohvalio lokalne institucije što su podržale realizaciju knjige i izložbe o manjinskoj zajednici Hrvata u Boki.
Kako je zaključeno, osim što pružaju sliku o bogatoj povijesti i naslijeđu Hrvata u Boki, predstavljena knjiga i izložba poziv su znanstvenicima da detaljnije istraže ovu zajednicu.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • ZKVH i Prelje u programu Noć muzeja u Baji
  • Međunarodni Marijanski pučki festival Zdravo budi, Marijo!
  • 11. saziv umjetničke kolonije Panon
  • Izložba Vrijeme nade – slamarska umjetnost NKB Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca
  • Priskakanje vatre u Đurđinu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima