Pitanje postojanja granica i mogućnosti kontakata, komunikacije i suradnje pojedinaca i naroda preko granica bila je središnja tema Međunarodne znanstvene konferencije „Granica i povezanost", koja je održana 27. ožujka u Pečuhu, u organizaciji Katedre za sociologiju pečuškoga Filozofskog fakulteta. Na konferenciji je sudjelovalo 30-ak sociologa, politologa, demografa i psihologa iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, koji su iz različitih teorijskih diskursa i znanstvenih rakursa tematizirali ovaj još uvijek važan društveni fenomen današnjega svijeta. Nakon uvodnih izlaganja na plenarnim sesijama, sudionici su nastavili rad u šest tematski različito strukturiranih sekcija.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov sudjelovao je u sekciji „Narodnosne, manjinske povezanosti - bez granica" s radnjom „Nacionalne manjine u Srbiji". Određujući nacionalne manjine kao složenu društvenu činjenicu, Žigmanov je u izlaganju dao prikaz srbijanskih nacionalnih manjina nakon sloma socijalizma, to jest od početka tranzicije i to kroz sljedeće aspekte: najprije je iznio osnovne demografske značajke nacionalnih manjina u Srbiji prema rezultatima popisa iz 2002. godine, zatim je ukazao na glavne karakteristike Republike Srbije kao države, koje su od značaja za društveni položaj nacionalnih manjina. U nastavku svojega izlaganja Žigmanov je govorio o naravi normativnog okvira manjinskoga zakonodavstva i njegovoj povijesnoj genezi te dao osnovne informacije o stanju i problemima u ostvarivanju manjinskih prava u Srbiji. Na koncu, ukazao je i na temeljne činjenice i glavne prijepore manjinskih politika, zaključivši kako procesi europeizacije manjinskog zakonodavstva i pratećih manjinskih politika u Srbiji nisu privedeni kraju, naročito u dijelu koji se odnosi na stvaranje pretpostavki - i institucionalnih i kadrovskih i financijskih - za njihovu cjelovitu i dosljednu primjenu.