Književni salon, prva u nizu manifestacija XXIV. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova održana je 21. listopada u subotičkoj Gimnaziji Svetozar Marković., Tema je bila Matoš, fantastika, intermedijalnost, a o njoj su govorili prof. emeritus i književnik Goran Rem i književnica, komunikologinja i judaistica Paula Rem iz Osijeka. Cilj predavanja bio je potaknuti mlade na promišljanje o stvaralaštvu velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša (1873.-1914.) posebice u kontekstu suvremenih medijskih izraza. Kako je prof. Rem istaknuto, Matošev opus sabran je u dvadeset knjiga, što ga je ostavio iza sebe za samo 39 godina života. Od mladosti je puno putovao, živio je u različitim europskim gradovima, a kao kritičar, bio je beskrupulozan. „Njegov identitet je prebivanje na granici“, ocijenio je prof. Goran Rem.
Rem je naglasio kako je Matoš bio suvremenik rađanja filmske umjetnosti, a u njegovim tekstovima – od poezije do putopisa – otvaraju se neki elementi, poput fantastike i intermedijalnosti, koji će se tek događati u hrvatskoj književnosti.
„Multikulturalnost Austro-Ugarske u kojoj je živio, tadašnja umjetnost secesije, kao i motivi iz antike, važni su za Matoševo stvaralaštvo“, navela je Paula Rem. „To je svijet u kojem sve zajedno postoji i funkcionira, i to je bilo ozračje tog vremena. Multimedijalnost i filmska atmosfera vidljivi su u njegovim tekstovima“, rekla je Rem.
Program je okupio učenike hrvatske nastave iz triju srednjih škola – Gimnazije Svetozar Marković, Politehničke i Medicinske škole u Subotici. U kvizu, koji je vodila predsjednica Hrvatske čitaonice Bernadica Ivanković, učenici su mogli osvojiti knjige, puzzle s temom nematerijalne kulturne baštine ovdašnjih Hrvata i slatkiše.
Dane hrvatske knjige i riječi – dane Balinta Vujkova otvorila je predsjednica Odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća za obrazovanje Nataša Francuz, ističući važnost njegovanja materinskog jezika, čime se ova manifestacija, među ostalim, bavi. Predsjednica Organizacijskog odbora Dana Katarina Čeliković upoznala je mlade sa sadržajima ove manifestacije te podsjetila na značaj sakupljačkog rada Balinta Vujkova, njihovog istaknutog sugrađanina.
U četvrtak, 23. listopada u sklopu XXIV. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova u HKC-u Bunjevačko kolo priređen je program za djecu pod nazivom Narodna književnost u školi. Program je okupio oko 400 djece iz vrtića i osnovnih škola iz Subotice, Male Bosne, Đurđina, Tavankuta i Žednika, a posebni gosti bili su učenici iz Srijemske Mitrovice. Djeci su se ovom prigodom obratile predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica Bernadica Ivanković, članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje Nataša Francuz te Nenad Ostojić, član Gradskog vijeća zaduženog za obrazovanje. Novu slikovnicu Svatovske basne predstavili su Katarina Čeliković, predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova i urednica knjige te Petar Gaković, ilustrator slikovnice. Katarina Čeliković istaknula je kako su u slikovnicu ušle basne iz zapisa Balinta Vujkova koje povezuje tema svatova. Naglasila je i posebnost izdanja – slikovnica sadrži audiozapise na kojima izvorni govornici bunjevačkog govora čitaju basne, uz pojašnjenje manje poznatih riječi. Ilustrator slikovnice, Petar Gaković, rekao je djeci da mu je bilo veoma zanimljivo raditi na ilustracijama i prikazati životinje koje su svima poznate, ali u šaljivom duhu. Uz slikovnicu predstavljene su i puzzle Upoznaj baštinu – slike običaja Hrvata u Vojvodini, koje su priredili Hrvatska čitaonica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Bernadica Ivanković pojasnila je značaj projekta:
„Na mrežnim stranicama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata nalazi se katalog nematerijalne kulturne baštine i smatrali smo važnim o njemu što više govoriti. U njemu su prikazani još živi običaji, a kako bi oni opstali, moramo s njima upoznati što više djece. Ako djeca i nisu aktivni sudionici tih običaja, kroz igru o njima mogu najviše naučiti. Željeli smo napraviti poveznicu za cijelu obitelj. Puzzle sadrže tri slike Cilike Dulić Kasibe koje prikazuju običaje polivače, kraljice i vršidbu, odnosno dužijancu. Sljedeće godine planiramo izraditi društvenu igru, a to će biti još jedan način da se cijela obitelj uključi i provede zajedničko vrijeme.
Dok djeca slažu slike, mogu zapaziti detalje i mnogo toga naučiti. QR kod vodi ih na mrežne stranice kataloga nematerijalne baštine, gdje mogu proširiti svoja znanja o tim običajima. Vjerujem da je ovo dobar način da se kao obitelj nađemo zajedno za stolom i družimo se, a samim tim i osnažimo svoj identitet.“
Svake godine jedna škola i jedan vrtić imaju priliku uprizoriti neku od priča Balinta Vujkova. Ove su godine svoje glumačko umijeće pokazala djeca iz vrtića Marija Petković – Biser i učenici osnovne škole Matko Vuković, dok je program svojim pjevanjem obogatio zbor Raspjevane zvjezdice. Sljedeća dva dana, 24. i 25. listopada, u okviru Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u Subotici se održao međunarodni znanstveno-stručni skup, na kojem su svoje radove predstavili tridesetak sudionika iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Austrije. Središnja tema prvoga dana bila je vezana za 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, koja se ove godine obilježava među Hrvatima u matici i inozemstvu. O ovoj temi bilo je riječi iz aspekta povijesti, politike, prava, kulture i obrazovanja. Osim toga, prezentirani radovi bavili su se djelom poznatih ličnosti kao što su Balint Vujkov, Josip Vuković Đido, Adam Zrinski, Marijan Jaić i Josip Gunčević. Nakon održanih sesija, sudionici i dužnosnici položili su vijence na bistu Balinta Vujkova u središtu grada. Vijence su položili predstavnici Generalnog konzulata Hrvatske u Subotici, hrvatskih institucija u Srbiji, Hrvatske čitaonice, Grada Subotice i Gradske knjižnice. Znanstveno-stručni skup nastavio se u subotu, 25. listopada, kada se govorilo o temama iz književnosti, umjetnosti i kulturne povijesti. Ovaj program organiziraju Hrvatska čitaonica Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Šokačka grana Osijek i Gradska knjižnica Subotica.
Kako je tema znanstveno-stručnog skupa bila vezana za 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, 24. listopada u 19 sati održana je Multimedijalna večer u Franjevačkoj crkvi u Subotici te upriličena svečana proslava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Događaj su organizirali Subotička biskupija, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te Hrvatsko nacionalno vijeće, uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Fra Ivan Miklenić pozdravio je nazočne, dok je svetu misu služio biskup Franjo Fazekaš, a propovijedao je fra Bernard Barbarić. Kao i u Srijemu, blagoslovljena je ploča u znak obljetnice, nakon čega je otvorena izložba 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva – slijedom tisućite obljetnice u Bačkoj i Srijemu, u organizaciji ZKVH-a. Nastupili su Puhački kvartet i timpani, prof. Glazbene škole i studenti Glazbene akademije u Segedinu.
Obilježavanje ove velike obljetnice podsjetilo je na krunidbu prvog hrvatskog kralja Tomislava oko 925. godine, što je utemeljilo Hrvatsko Kraljevstvo i predstavlja važnu povijesnu prekretnicu koja i danas simbolizira nacionalno jedinstvo i državnost Hrvata. U okviru Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova u Subotici, iste je večeri nakon mise održana Multimedijalna večer na kojoj se tradicionalno dodjeljuju književne nagrade Hrvata u Srbiji. Nagradu Balint Vujkov Dida za 2024. godinu Organizacijski odbor manifestacije dodijelio je književniku i dopredsjedniku DHK-a Mirku Ćuriću iz Đakova, za promociju književnosti ovdašnjih Hrvata te njihovo uključivanje u različite manifestacije i sunakladničke projekte. Kako se u obrazloženju nagrade navodi, Ćurić je poput Vujkova hodio i brodio spajajući Hrvate, hrvatsku riječ i hrvatsku knjigu dajući joj zasluženo mjesto u očuvanju nacionalnog i vjerskog identiteta.
Nagrada ZKVH-a Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2024. godini pripala je knjizi Javna proslava Dužijance od 1968. do 1971. u Subotici: svjedočenje Nace Zelića. Osim što tekstom i brojnim vizualnim prilozima pridonosi boljem sagledavanju prošlosti Dužijance, djelo je od značaja za daljnja istraživanja kulturne povijesti ovdašnjih Hrvata i Subotice, ocijenio je žiri. Nagradu je uime nakladnika, UBH-a Dužijanca, primio predsjednik te udruge mons. Andrija Anišić. Trijenalna nagrada Tomo Vereš za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike (za razdoblje 2022. – 2024.) dodijeljena je knjizi Prilozi za povijest Katoličke crkve u Bačkoj u izdanju KD-a Ivan Antunović iz Subotice. Kako je žiri, među ostalim, naveo, vrijednost Beretićeva djela je bogata i raznovrsna sadržajnost, kojom se zahvaća pluralitet rimokatoličke baštine te osvjetljava suživot različitih naroda i kultura u panonskom prostoru.
Na početku večeri prisutnima su se obratili generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša i predsjednica Organizacijskog odbora Dana hrvatske knjige i riječi Katarina Čeliković. U kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su Katedralni zbor Albe Vidaković pod ravnanjem Miroslava Stantića i Mato Groznica koji je kazivao stihove pjesme Tomislavova Hrvatska dr. Josipa Andrića.
Izvor: Hrvatska riječ
