ZKVH na manifestaciji Noć knjige 2023. u Hrvatskoj matici iseljenika

Objavljeno: 25.04.2023. Pregleda: 102

U sklopu Noći knjige, hrvatske najmasovnije manifestacije koja promiče knjigu i čitanje, predstavili su se u Zagrebu i Hrvati iz Srbije. Na poziv Hrvatske matice iseljenika (HMI), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) sudjelovao je u programu 21. travnja 2023. godine u prostorijama Matice predstavljanjem knjiga, izložbom nakladničke djelatnosti i izložbom Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji – Živa baština.
Matičina tema u Noći knjige 2023. je Kazivači – čitači, a čitalačkom maratonu prethodila je promocija dviju knjiga: Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet (2022.) i Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine (2020.) s tim da su se govornici dotakli i preostale dvije monografije o Hrvatima u Vojvodini: Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca (2019.) i Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca (2015.) u suizdavaštvu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ZKVH-a.

Suradnja ZKVH-a i Filozofskog fakulteta

Prisutne je u prepunoj dvorani u ime domaćina pozdravio zamjenik ravnatelja HMI dr. Ivan Tepeš. U ime sunakladnika govorila je prodekanica Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača, koja je istaknula važnost ali i kvalitetu izrade monografija osvrnuvši se na brojne nagrade koje su pobrale.
Prethodni ravnatelj ZKVH-a, za vrijeme čijeg su mandata projekti pisanja monografija započeti, Tomislav Žigmanov izrazio je veliko zadovoljstvo postignutim, ali ujedno istaknuo i da ris u kulturi Hrvata u Vojvodini još uvijek traje.
„Naša kulturna baština je bogata, još uvijek nedovoljno istražena, ali kada su u pitanju etnografska istraživanja s ove četiri studije možemo zahvaljujući prije svega dr. sc. Černelić i dr. sc. Rajković Iveta te njihovim studentima reći da se o tome jedno dulje vrijeme neće imati puno toga reći novoga. Uspjeli smo da cjelovito, ono što danas postoji i kao zapisano i kao praksa i u sjećanjima govornika bude zabilježeno i na znanosti primjeren način uobličeno", poručio je Žigmanov.
Nazočnima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.
Bošnjak je rekao kako ove monografije nadilaze doseg jednog običnog znanstvenog istraživanja i ulaze u prostor onoga što ostaje za povijest jer su dokaz višestoljetne opstojnosti Hrvata na prostoru Vojvodine i njihovim temeljnim kulturnim praksama.
„Ove knjige su veliko blago. Hrvatska kultura, kao i srbijanska, ne može biti potpuna bez ovoga dijela, ali se isto tako Hrvati, posebice oni koji žive u Banatu, ali i drugim dijelovima Vojvodine osvješćuju o tome što su njihove kulturne prakse i na određen način se stvara paradigma njegovanja kulturnog identiteta do kojeg se došlo kroz istraživanja. To je sjajno", poručio je Bošnjak.

Običaji suživota Hrvata s drugim narodima

O knjigama su govorili povjesničar i recenzent dr. sc. Robert Skenderović, etnologinja i glavna urednica prve tri monografije dr. sc. Milana Černelić, autorica, sunakladnica i v. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković i autorica i glavna urednica posljednje monografije dr. sc. Marijeta Rajković Iveta.
Predstavljajući monografije dr. sc. Skenderović podcrtao je kako je vrijednost ovih knjiga velika jer su nastale prikupljanjem građe terenskim istraživanjima u prostorima velike asimilacije i urbanizacije, tj. nestajanja Hrvata.
„Kazivači nestaju, zajednice su sve manje, ruralni prostor nestaje, život na selu nestaje... Za istraživanje tradicijske kulture banatskih Hrvata sada je posljednji čas, a vjerojatno za neke stvari je već i prekasno. Zbog svega toga ova knjiga o banatskim Hrvatima koju danas promoviramo je to vrjednija i izuzetno mi je drago da su urednice njezino izdavanje uspjele privesti kraju", rekao je dr. sc. Skenderović.
Istakao je on i stoljetni običaj suživota Hrvata s drugim narodima te da je njihova nematerijalna baština na ponos cijeloj zajednici u kojoj žive.
„Ove knjige pokazuju, a povijest nas o tome jasno uči, da u Vojvodini postoje dobri stari običaji suživota koji su stoljećima egzistirali. Dobri običaji uglavnom se prešućuju, a konflikte svi vole isticati.
U širem prostoru života Vojvodine identitet bačkih, banatskih i srijemskih Hrvata istovremeno je i bogatstvo sredine u kojoj žive. Taj identitet je nešto čime se mogu i moraju ponositi i njihove općine i gradovi i Vojvodina u cjelini."
Dr. sc. Milana Černelić rekla je kako objavljivanjem četiri monografije svaka skupina u Vojvodini ima knjigu koja im je posvećena kao trajni spomenik vlastitoj tradicijskoj baštini, ali i suvremenoj kulturi. Poručila je da iako mnoge teme nisu istražene, ove monografije mogu biti putokaz kako sačuvati tradicije kojih se sjećaju kao i one koje još žive, za neka buduća pokoljenja.
Ističući značaj ovakvih istraživanja, naročito za lokalnu zajednicu gdje potiču buđenje identiteta, dr. sc. Černelić je navela primjer kako je mala zajednica Hrvata u Banatu živnula nakon terenskog rada studenata među njima.
Osvrnula se i na početke suradnje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa ZHVH-om i prva terenska etnološka istraživanja 2014. kada se radila monografija o Bunjevcima u Bačkoj, potom Šokcima u Bačkoj, Hrvatima u Srijemu pa sve do 2019. i 2020. kada su studenti bili u Banatu.
Dr. sc. Černelić se zahvalila ZKVH-u na financijskoj pomoći bez koje bi bilo, kako je rekla, nemoguće raditi, te studentima među kojima su pojedinci i nekoliko godina radili svoje radove.
„Bez te sinergije profesora, studenata, organizatora, lokalnih udruga i kudova i naravno najvažnijih kazivača, rezultata ne bi bilo. Nije manja zasluga ni lokalnih istraživača, kako etnologa tako i entuzijasta istraživača tradicijske baštine. Sve ovo spominjem radi toga da se dobije uvid u složenost čitavog ovog pothvata koji je rezultirao monografije u razdoblju od 2014 do 2022 godine."
Na složenost organiziranja istraživanja nadovezala se i Čeliković:
„Subjekti u ovom procesu su bili inicijativa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, studenti koji su željeli doći u Vojvodinu na teren, kazivači kojih je bilo oko 550, hrvatska kulturno-umjetnička društva u Vojvodini, Crkva i mi u Zavodu. Bila sam koordinator, voljela sam to raditi jer biti dio istraživanja znači voljeti ljude, voljeti svoj narod, voljeti kulturu kojoj pripadaš i potom promovirati to isto što si saznao".
Naznačila je i kako je zahvaljujući terenskom radu, kasnije znanstvenim kolokvijima i objavljivanjem monografija s ukupno preko 2.000 stranica, došlo do revitalizacije gotovo zaboravljenih elemenata tradicijske kulture.
„Bio nam je cilj označiti, konstruirati i ojačati nacionalni identitet u svrhu opstojnosti na označenim prostorima. Istraživanje je povezalo određene subetničke skupine u Vojvodini i Mađarskoj, a u zapisavanje su se uključili i pojedinci na terenu", rekla je v. d. ravnateljice ZKVH-a.
O nastajanju monografija govorila je i dr. sc. Rajković Iveta:
„Sve četiri monografije su, iako primarno etnološke i kulturno antropološke, i interdisciplinarne. Bio nam je cilj umrežiti sve kolege s raznih instituta. Povezivali smo i članove lokalne zajednice poput Katarine Čeliković, Katice Naglić, Dalibora Mergela ne samo za organizaciju istraživanja već i za proces dovršavanja radova.
Rajković Iveta je potvrdila značaj monografija za širu društvenu zajednicu.
"Istraživanja su najvažnija za hrvatske, međutim ove znanstvene monografije imaju znanstvenu i drugu važnost i za sve etničke i religijske zajednice u Vojvodini, Srbiji ali i prostoru jugoistočne Europe jer pokazuju suživot različitih naroda", poručila je etnologinja.
Na kraju predstavljanja monografija publici je prezentiran petominutni film o nematerijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Vojvodini.

Izložba Živa baština

Ovom prigodom otvorena je i izložba ZKVH-a Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji – Živa baština. Izložba se sastoji od 22 elementa na kojima je nematerijalna baština iz Bačke i Srijema predstavljena kroz fotografije i tekst, a podijeljeni su u nekoliko cjelina: jezik, glazba, običaji, vještine i vjerovanja.
Izložbu je otvorio Žigmanov, navodeći kako je registar nematerijalne kulturne baštine jedan od najvećih pothvata ZKVH-a. Istaknuo je on i bogatstvo nematerijalnog, ali i materijalnog bogatstva Hrvata u Srbiji koje se stvaralo, kako je rekao, još od života u ugarskom Podunavlju i prakticira se i danas na prostoru Srbije.
Čeliković je istaknula kako je nematerijalna baština i danas živa i da izaziva veliki ponos među Hrvatima u Srbiji. Posebno se osvrnula na značaj jezika, dodajući da kada se u Srbiji govori ikavicom, divani bunjevački ili šokački, govori se hrvatskim jezikom.
Bio je ujedno to i uvod u prigodni kulturno-umjetnički program koji su izveli zagrebački studenti iz Subotice Martina Čeliković i Petar Huska. Odjeveni u bunjevačku narodnu nošnju interpretirali su pjesmu bunjevačkih kraljica, šokački bećarac te poeziju na bunjevačkoj ikavici.
Program je nastavljen Čitalačkim maratonom. Čitali su se odlomci iz istoga dana predstavljenih knjiga Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet i Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine. Prelistavanje knjiga organizirano je u Maloj dvorani HMI, u intimnijem ozračju uz izložbu cjelokupne nakladničke djelatnosti ZKVH-a povodom 15 godina od osnutka institucije.
Među uzvanicima, na Noći knjige u HMI bili su i predsjednik upravnog vijeća HMI Milan Kovač, član upravnog vijeća HMI Đuro Vidmarović, veleposlanica Srbije u Zagrebu Jelena Milić, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova dr. sc. Vanda Babić Galić, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivana Prosinečki, iz Ministarstva kulture i medija Iva Mostarčić, iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vedran Iskra te zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić.

Izvor: Hrvatska riječ (J. D. B.)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Izložba S Božjom pomoći
  • Natjecanje u pucanju bičevima
  • Dužijanca u Maloj Bosni
  • Izložba slika i početak XXVIII. Međunarodne likovne kolonije Bunarić
  • Dužijanca u Đurđinu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima