Znanstveni kolokvij o (Ponovnom) Osnutku Drame na hrvatskom jeziku u Subotici

Objavljeno: 03.07.2023. Pregleda: 124

Elaborat pod nazivom (Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici predstavljen je na istoimenom LXIX. Znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u četvrtak, 29. lipnja 2023. godine, u prostorijama ZKVH-a. Na inicijativu i u dogovoru s ovom ustanovom kulture, te DSHV-om i HNV-om, elaborat je sačinila i ovom prigodom predstavila master profesorica književnosti i jezika Nevena Baštovanović.

I Hrvati žele svoje kazalište

U proteklih desetak godina bilo je nekoliko pokušaja obnove, odnosno stvaranja uvjeta za pokretanje Drame na hrvatskom jeziku pri nekom profesionalnom kazalištu, no sve su, zbog administrativnih onemogućavanja, ostale neostvarene. Nevena Baštovanović je podsjetila kako je prije ovog, elaborat o osnivanju Drame, koji također nije prihvaćen, napisao glumac, lutkar Petar Konkolj, rodom Subotičanin, kada je prijedlog bio da ona bude pri subotičkom Dječjem kazalištu.

Govoreći o položaju Hrvata u Srbiji iz vizura kulturnih politika, Baštovanović je istaknula kako je Subotica grad za koji je najrealnije govoriti o zaokruživanju institucionalizacije na području kulture.

„Prema posljednjem popisu stanovništva 2022., grad s najvećim brojem Hrvata u Srbiji je Subotica (10.431 od ukupno 39.107 Hrvata). Osim toga, u Subotici postoji najcjelovitiji okvir za ostvarivanje manjinskih prava i to je grad za koji je najrealnije govoriti o zaokruživanju institucionalizacije na području kulture, budući da su u njemu smještene i tri ključne institucije – HNV, ZKVH i NIU Hrvatska riječ."

Istaknula je kako je upravo subotičko Narodno kazalište simboličan prostor za priznavanje kulturne različitosti, te kako se ovom inicijativom ne traži ništa što izlazi iz okvira normalnoga.

„Народно позориште – Népszínház – Narodno kazalište jedno je od najreprezentativnijih urbanih toposa. Već kroz sam naziv koji je trojezičan, jasno je da se kroz ovu instituciju naglašava važnost i udio koji su srpska, mađarska i hrvatska zajednica imale i imaju u njezinoj izgradnji i djelovanju. To je simbolični prostor gdje bi se prvo trebala pokazati i priznati kulturna različitost. Ovom inicijativom ne traži se ništa ekskluzivno, ništa što izlazi iz okvira normalnoga ili očekivanoga. Nacionalne zajednice u Srbiji, poput Mađara, Rusina, Rumunja, Slovaka, imaju svoja profesionalna kazališta, a to žele i Hrvati."

Doprinos hrvatskog naroda

Baštovanović se na kolokviju, među ostalim, osvrnula i na kratku povijest subotičkog kazališta te doprinos hrvatskog naroda njegovom radu.

„U Subotici je prva predstava na hrvatskom odigrana 1747. godine u Gramatikalnoj franjevačkoj gimnaziji (službeni jezik grada je tada bio dalmatinski). Tada to nisu bile profesionalne, već učeničke predstave. Početkom 20. stoljeća počinju preporodna gibanja i što se tiče Hrvata njegovala se diletantska kazališna praksa u Pučkoj kasini, Kolu mladeži, Subotičkoj matici, Hrvatskoj kulturnoj zajednici, potom pri cehovskim radničkim organizacijama, pri ograncima Seljačke sloge. Kada govorimo o uspostavi profesionalnog kazališta u Subotici, Odlukom AP Vojvodine 19. rujna 1945. godine, u Subotici su osnovani Hrvatsko narodno kazalište i Mađarsko narodno kazalište. Nakon oslobođenja Subotice '44. osnovan je kazališni odsjek u gradu na čijem čelu je bio Lajčo Lendvai, koji je pored domaćih snaga angažirao glumce i redatelje iz Zagreba koji su kasnije postali dio subotičkog HNK-a. Svečano otvorenje HNK-a bilo je 28. listopada 1945. izvedbom komada Mirka Bogovića Matija Gubec, u režiji Branka Špoljara. Prvi upravitelj HNK-a bio je Lajčo Lendvai. AP Vojvodina 1. siječnja 1951. donosi odluku da se Hrvatsko, odnosno Mađarsko narodno kazalište spoje u jednu kuću koja će se zvati Narodno pozorište – Népszinház i tu su postojale tri umjetničke jedinice: Hrvatska drama, Mađarska drama i Muzička grana (opere i operete). Ovaj period naziva se 'zlatnim dobom subotičkog kazališta', kada je godišnje bilo 14 premijera", navela je Baštovanović, te istaknula važnost hrvatskog književnika i dramatika, rodom iz Subotice Matije Poljakovića:

„Statutom kazališta, 1958. godine, Drama na hrvatskom preimenovana je u Dramu na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje veoma važnu ulogu ima Matija Poljaković, koji je bio kućni pisac subotičkog kazališta, za nekih 20-ak godina postavljeno je 14 njegovih komada i više od toga je napisao. Njegova Č'a Bonina razgala igrana je više od 100 puta i zabilježeno je da ju je pogledalo više od 55 tisuća gledatelja. Njegov rad potaknuo je druge hrvatske pisce i autore da se uključe te je postavljano oko 100 hrvatskih pisaca, od toga oko 30 autora s područja Bačke i Srijema".

Godine 1985. gradske vlasti pozivaju Ljubišu Ristića, koji dolazi s konceptom teatra grada, što među ostalim podrazumijeva dokidanje tradicionalnog ustrojstva rada kazališta i ono postaje nekonvencionalno. Osnivajući KPGT Ristić gasi postojeće ansamble i oni se ujedinjuju u jedinstven umjetnički ansambl, koji gubi svaki nacionalni predznak. Nakon njegovog odlaska, '95. vraća se Drama na mađarskom, uz koju djeluje i Drama na srpskom, ali nema više spominjanja nikakve hrvatske inačice u kazalištu. U ovom periodu upraviteljica je bila Ljubica Ristovski kod koje je, prema riječima Baštovanović, postojala osjetljivost za etnokulturološku razliku te je na daskama subotičkog kazališta svake dvije godine postavljen jedan hrvatski autor.

Što se tiče zastupljenosti hrvatskih komada i autora na kazališnim daskama u Subotici u posljednjih deset godina, ona navodi kako se na profesionalnoj sceni uočava izrazita tendencija pada prisustva hrvatskih autora.

„Tijekom cijelog desetljeća postavljen je samo jedan komad hrvatskog pisca. Subotičko kazalište ima dugogodišnju suradnju s kazališnim kućama iz Hrvatske, ali je odigrana tek po jedna predstava i to 2013., 2014. i 2018. godine. Dakako, u Subotici i u zemlji mogle su se gledati hrvatske predstave, i to u okviru festivala gdje se ne može govoriti o politikama identiteta i o zastupljenosti Hrvata, a hrvatske profesionalne trupe mogle su se i mogu se gledati u okviru manifestacija hrvatske zajednice«, navela je Nevena Baštovanović, ističući kako je, s druge strane, amaterska scena izuzetno dinamična i živa: od postojećih deset, pri kulturnim udrugama kontinuirano radi šest dramskih sekcija, te kako su tako u naznakama kapaciteti kojima bi se moglo pristupiti profesionalnoj sceni, »a i važno je ne zaboraviti prava koja imamo".

O planu reosnutka Drame na hrvatskom

Prema planu ponovnog osnutka, Drama na hrvatskom bi trebala biti dio subotičkog Narodnog kazališta, kao samostalna jedinica, poput drama na srpskom i mađarskom.

„Neophodno bi bilo izabrati umjetničkog ravnatelja ove Drame, koristili bi se tehnički, administrativno-organizacijski resursi subotičkog kazališta, a prva i osnovna bi bila suradnja s postojećim ansamblima, uz veoma važnu ulogu lektora za hrvatski jezik. Tu je i jačanje suradnje s kazališnim kućama i trupama iz Hrvatske, gdje bih istaknula HNK iz Osijeka, grada koji je Subotici i povijesno i geografski najbliži, a i subotičko kazalište već imaju razvijenu suradnju s Osijekom. Također, profesionalizirala bi se suradnja i sa zainteresiranim kazališnim skupinama i pojedincima koji već rade na hrvatskom jeziku u Srbiji. Radilo bi se na obrazovanju i osnaživanju ansambla, odnosno kadrova da bi se u periodu od četiri godine došlo do produkcije od četiri premijere godišnje. Što se tiče financiranja, ono bi bilo, kao i za druge dvije drame iz republičkog, pokrajinskog i gradskog proračuna, a važna bi bila i svekolika potpora iz Hrvatske", rekla je među ostalim autorica elaborata, dodajući kako u cilju njegove realizacije predstoje razgovori sa stručnom javnošću, s političkim predstavnicima, te dalja koordinacija nositelja inicijative.

Znanstvenom kolokviju prisustvovao je i intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Vladimir Ham, koji je istaknuo kako je sve što je dogovoreno u Osijeku 16. lipnja 2023. godine prigodom predstavljanja elaborata predstavnicima osječkog HNK-a i Gradskog vijeća naišlo na odobravanje i hrvatske ministrice kulture i medija Nine Obuljen-Koržinek te kako se može računati na potporu Ministarstva na čijem je čelu.

„Iz ove prezentacije i elaborata vidimo da itekako postoji i ono zašto, i s kim, i za koga, a sad još ostaje s čime i kada, što će se rješavati u predstojećem razdoblju. U tome s čime i kada, dio odgovora sasvim sigurno leži i u nama, a osječko HNK svoje će znanje, iskustvo i kapacitete vrlo rado podijeliti s vama", istaknuo je Ham.

V. d. ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković zamolila je ovom prigodom prisutnu članicu Gradskog vijeća Grada Subotice zaduženu za kulturu i obrazovanje Milanku Kostić da ju primi u sljedećim danima kako bi se dogovorili sljedeći koraci, a najavila je i razgovor s ravnateljem Narodnog kazališta u Subotici Milošem Nikolićem te s pokrajinskim dužnosnicima.

Izvor: Hrvatska riječ (I. P. S.)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
  • Predstavljanje knjige „Tragovi trajanja“ o Hrvatskom groblju u Boki
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima