Autor(i): Milana Černelić i Jadranka Grbić Jakopović
Godina: 2014.
Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 6: 217-228.
Sažetak
U okviru sintagme „traganje za identitetom“ naša je znanost u posljednjih pola stoljeća proizvela brojne teorije usmjerene na afirmaciju i reafirmaciju kulturnih, etničkih, nacionalnih i inih identiteta, među kojima su i regionalni etnokulturni identiteti manjinskih zajednica. Objektivni kulturni sadržaj, u kojem tradicija ima poseban status, još uvijek predstavlja važan izvor iz kojega se selektiraju etnički i kulturni markeri. Geneza i granice, simboli i zajednička sudbina i narodni običaji svjedoče da tokovi i stabilnost procesa identifikacije kao i njihovoga krajnjeg rezultata – identiteta, doista jesu neupitni. Pravi je primjer tih procesa dužijanca, preko jednog stoljeća neprekinuti običaj svetkovine završetka žetve kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj. Autorice daju osvrt na dosadašnje radove o dužijanci iz pera etnologa i kulturnih antropologa i na njihove percepcije i interpretacije ove kulturne prakse.
Ključne riječi: Bunjevci, dužijanca, identitet, etnološka istraživanja
