Autor(i): Ladislav Heka

Godina: 2022.

Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 14: 41-66

Sažetak

U trenutku raspada Austro-Ugarske Monarhije bile su vrlo izražene nacionalne tendencije, napose kod južnoslavenskih naroda. Oni su u najvećoj mjeri pristali uz novonastalu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada se kao politički čimbenici pojavljuju i Bunjevci, mahom pristajući uz Srbe. Prije raspada Dvojne Monarhije i srpske okupacije Mađarske većina Bunjevaca je bila za stvaranje jugoslavenske države. O tomu zorno svjedoči novosadski list Sloboda (počeo je izlaziti 2. studenog 1918.) kao tijelo Srpsko-bunjevačkog agitacijskog odbora Socijaldemokratske stranke Mađarske (Milenković 1970: 151). Taj list je propagirao pravo naroda na samoodređenje i pozivao na Novosadsku skupštinu.

No, nastankom Kraljevine SHS došlo je do podjele unutar bunjevačkog etničkog korpusa na one koji su se ćutili Hrvatima ili Srbima, dok je manji njihov dio ostao lojalan Mađarima. U ovom radu bavimo se odnosom Bunjevaca prema stranačkim previranjima u Bačkoj, a naročito u vezi s nastankom Mađarske stranke (Magyar Párt) 1922. godine.

Ključne riječi: Kraljevina SHS, Bunjevci i Šokci, Mađarska stranka, Bunjevačko-šokačka stranka