Josip Čekonić (Csekonics), general i najbogatiji Mađar te njegovi potomci. „Nisam ti ja barun Čekonić!“

Objavljeno: 17.11.2026. Pregleda: 0

Autor(i): Ladislav Heka

Godina: 2024.

Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 16: 37-59


Sažetak

Jedna od interesantnih mađarskih porodica svakako je obitelj Čekonić, koja se u 18. stoljeću iz Hrvatske preselila u županiju Željezno. Začetnik obitelji je Matija Čekonić, a njegov sin Pavao (sin Matije Čekonića i Judit Marić) dobio je 29. siječnja 1753. plemićki naslov od Marije Terezije. Najpoznatiji član obitelji je Pavlov sin Josip (József) (Kőszeg, 22. veljače 1757. – Pešta, 26. travnja 1824.), general-bojnik i slavni osnivač mađarskih državnih ergela. Postao je general 1806. i brigadni general ustaničke plemićke vojske. Godinama je proučavao konjogojstvo te je izradio detaljan plan o tome kako bi se moglo promicati konjogojstvo u Mađarskoj. Car Josip II. je prihvatio njegov plan te mu je povjerio organiziranje državnog uzgoja konja. József Csekonics je u to vrijeme osnovao državni institut za ergele u Mezőhegyesu. Kad je 1788. izbio turski rat, Józsefu Csekonicsu povjerena je opskrba konjima carske vojske. U ovim iznimno teškim vremenima uspješno je obavio i ovu ozbiljnu zadaću, pa dakako, nije izostalo najveće priznanje cara Josipa.

General Čekonić stekao je goleme posjede i postao je jedan od najbogatijih ljudi u Mađarskoj. Generalov sin Ivan Nepomuk (rođen u njegovu drugom braku s hrvatskom plemkinjom Judit Janković) dobio je 1864. grofovski naslov, dao je sagraditi golemu palaču u Pešti koja je bila okupljalište društvene elite, pa se često spominjala u novinama. Njegov sin grof Endre je još više proslavio obiteljsko ime, postavši možda i najbogatiji Mađar. Čekonići su tada pripadali vrlo uskom krugu mađarskih multimilijunaša, danas bismo rekli multimilijardera. U to vrijeme je nastala poznata izreka „Nisam ti ja Čekonić!“ ako se htjelo reći da se nema novaca baš za sve, kao što ga ima Čekonić. Obitelj je posjede i sjedište imala u banatskom Žombolju gdje je već Josip potpuno preuredio tamošnje agrarne odnose. Žombolj je do 1923. bio u sastavu Kraljevine SHS, a tada ga je Beograd razmijenio za neka pogranična srpska sela te je pripao Rumunjskoj. Obiteljski posjedi su konfiscirani, a zadnji Čekonići su svojim rasipničkim načinom životom izgubili sav imetak te je 1937. proglašen stečaj.

Ključne riječi: obitelj Čekonić, Josip Čekonić, Ivan Nepomuk Čekonić, Margit Csekonics, Endre Csekonics, Josip Babić, konjogojstvo

Godisnjak 2024

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2026
    Najave i kalendar
  • Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič 2026.
  • Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini – Vude, ti si pobijedio (dokumentarni film)
  • Teatar u Kolu
  • Svečana akademija povodom 80. obljetnice osnutka HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta
  • Koncert popularnih melodija u Somboru
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima