O knjizi „Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke – Progon i etničko čišćenje (1991. – 1995.)“ autora Zlatka Pintera

Objavljeno: 29.12.2020. Pregleda: 46

pinterU nakladi Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i uz potporu Zagrebačke županije ovih je dana iz tiska izašla knjiga Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke – Progon i etničko čišćenje (1991. – 1995.) autora Zlatka Pintera. Ona se bavi do sada u publicistici nedovoljno i nepotpuno obrađenom temom: sudbinom Hrvata iz Vojvodine, s posebnim osvrtom na devedesete godine XX. stoljeća koje su po ovu zajednicu bile po mnogo čemu sudbonosne. 

Na 411 stranica autor daje kratki sažetak povijesti ovog područja i progovara o tmurnim 90-im godinama XX. stoljeća s naglaskom na položaj nacionalnih manjina i poglavito Hrvata tijekom krize u bivšoj SFRJ, te njezinom raspadu i ratovima koji su uslijedili.

Napuštanje stoljetnih domova

„U sjeni krvave ratne drame, koja se u posljednjem desetljeću XX. stoljeća odigravala najprije na području Slovenije, pa potom Hrvatske, Bosne i Hercegovine i na kraju u pokrajini Kosovo, daleko od očiju svjetske javnosti i pozornosti medija, odvijala se još jedna – ne tako dramatična i surova, ali svakako s teškim i tragičnim posljedicama: ona što su je proživljavali Hrvati i drugi manjinski narodi u Srijemu, Bačkoj i Banatu, odnosno u granicama bivše SAP Vojvodine, pokrajine čija je autonomija zgažena u jesen 1988. Godine“, navodi autor Zlatko Pinter u predgovoru knjige. 
„Zločin etničkog čišćenja koji je tamo počinjen utoliko je teži što su žrtve lojalni građani koji nisu učinili ništa protiv države u kojoj su živjeli, čak ni onda kad je bilo sasvim jasno da se teror provodi uz njezin blagoslov ili čak kroz same institucije sustava. Hrvati i druge manjine nisu se odupirali niti u slučajevima nužne samoobrane. Na nasilje nisu uzvraćali istom mjerom jer to nije dio njihovog mentaliteta, a u ozračju nacionalističkog ludila koje je u to vrijeme zahvatilo Srbiju molbe i vapaje progonjenih nije čuo nitko. Oči svjetske javnosti bile su uperene u ratom i razaranjima zahvaćena područja bivše SFRJ, pa je režim u Srbiji i Vojvodini mogao s manjinama i političkim neistomišljenicima činiti što ga je volja. Jedini ‚otpor‘ koji su pružili vojvođanski starinci, bio je odlazak sa stoljetnih ognjišta, ili pak ostanak i svjesno prepuštanje sudbini koja je najčešće bila neizvjesna«, bilježi Pinter dodajući kako je u ovoj knjizi sadržan „samo djelić istine o svemu što se u godinama krize, raspada SFRJ i tijekom ratova 90-ih godina događalo s ljudima koji su nekad činili bogatstvo Vojvodine, ove jedinstvene multietničke oaze s više od 25 nacija.“ 

Širi pogled na noviju povijest

Urednik i recenzent knjige je doc. dr. sc. Ivan Poljaković koji među ostalim, piše: „Svaka tvrdnja u ovoj knjizi je dokumentirana, nema tu nikakvih nagađanja, pretpostavki, uljepšavanja ili pretjerivanja. Sve je potkrijepljeno lako provjerljivim činjenicama u čiju se istinitost uz malo truda može uvjeriti svatko – jer o opisanim događajima i procesima govore i brojni srpski izvori (od knjiga, preko zapisa i snimki na internetu do brojnih dokumenata, dokumentarnih filmova, pa i živih svjedoka). Ono u što autor nije bio siguran (ili je možda i bio siguran ali nije mogao pribaviti dokaze), jednostavno je izostavljeno. Mislim da nije pretenciozno ako kažem kako autor ove knjige, Zlatko Pinter, iako po struci nije povjesničar već ekonomist, može biti uzor i ozbiljnim znanstvenicima koji drže do svog integriteta.
Iako je napisana kako bi pridonijela povijesnom utvrđivanju činjenica vezanih za stradanje Hrvata na prostorima Vojvodine potkraj dvadesetog stoljeća, ova knjiga daje širi pogled na noviju povijest ovih krajeva i zacijelo će biti zanimljiva ne samo povjesničarima već i običnim ljudima koje zanima ta tema, a o njoj možda i ne znaju previše, kao i samim svjedocima i suvremenicima opisanih događanja – Srijemcima, Bačvanima i Banaćanima (koje god vjere i nacije bili)“.
Prof. Poljaković dodaje i kako je knjiga pisana vrlo dinamičnim jezikom, gotovo trilerskim stilom.

O autoru

Autor knjige Zlatko Pinter rođen je u Srijemu (Zemun) 1954. godine, a odrastao je u jugozapadnoj Bačkoj (selo Plavna, Općina Bač). Po struci je ekonomist, dragovoljac je Domovinskog rata (1991.), umirovljeni časnik HV-a i jedan od utemeljitelja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. U posljednjih 30 godina pisao je članke, feljtone i analitičke tekstove u više tiskovina (Glas ravnice, Večernji list, Zov Srijema i dr.), a posljednjih 5-6 godina redovito objavljuje kolumne i komentare na više portala. Osim ovdje spomenute, napisao je još dvije knjige koje su upravo u pripremi za tisak – jedna je znanstvena monografija koja izlazi u nakladi Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu (Krvavi tragovi velikosrpske ideologije na kraju XX. stoljeća), a druga dokumentaristička studija čiji je nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u Zagrebu, a nosi naslov: Progon i stradanje Hrvata u Vojvodini tijekom Domovinskog rata (prilog kronologiji srbijanskog terora nad Hrvatima u istočnom Srijemu, Banatu i Bačkoj, od 1986. do 1995.)
Najveći dio materijala što ga je prikupio i napisao sastavnim je dijelom arhivskog gradiva HMDCDR-a, a dio toga poslužio je kao dokazni materijal za podizanje optužnice pred međunarodnim sudom u Den Haagu protiv ratnog zločinca Vojislava Šešelja.
Knjiga se može naručiti na internet stranici web knjižare Redak: http://www.webknjizara.hr/hr po cijeni od 150 kuna.

Izvor: Hrvatska riječ (Zlatko Žužić)

Obaveštenje o kolačićima