Festival kulturne baštine Bunjevci bez granica, manifestacija koja okuplja udruge iz Vojvodine i Mađarske koje njeguju običaje, pjesme i igre bunjevačkih Hrvata, održan je 10. listopada u Čavolju (sportskoj dvorani škole) u Mađarskoj. Na ovogodišnjem, devetom po redu festivalu, uz domaćina KUD Čavolj, sudjelovali su: HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, Tamburaški sastav Danubia iz Čikuzde, Bunjevačka Zlatna grana iz Baje, KUD Rokoko iz Čikerije te HKC Bunjevačko kolo iz Subotice.
Postaje razumijevanja, nade, vjere i ponosa
Festival je otvorila zamjenica predsjednika Hrvatske državne samouprave Angela Šokac Marković koja je među ostalim izrazila zadovoljstvo što se on očuvao sve ove godine čime svjedoči da i dalje živi kultura i baština bunjevačkih Hrvata i da se njeguju prijateljstvo i suradnja hrvatsko-bunjevačkih kud-ova s obje strane granice. Također je podsjetila kako je ovaj festival nastao na inicijativu HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta.
„Inicijativa je potekla iz Tavankuta 2016. godine kada je i Festival održan također u školskoj sportskoj dvorani, i od tada se održava u kontinuitetu, naizmjenično u Srbiji i Mađarskoj. Cilj ove manifestacije je očuvanje i promoviranje kulture, pjesme, plesova, glazbe i običaja Bunjevaca. Nas Bunjevce povezuju iste brige i nevolje, isti jezik, isti običaji, a ovakvi događaji prilika su da se bolje upoznamo, da se družimo, da svojim djelovanjem ujedinimo snage i sačuvamo baštinu naših predaka bez obzira na granice koje su nas razdijelile. Zajedno i složno – to je put koji je popločan postajama razumijevanja, nade, vjere i ponosa, koji oblikuje, stvara i otvara jasnu sliku budućnosti. Neka nas ova priredba osnaži u našoj pripadnosti i njegovanju običaja, neka večeras zvuk tambure bude poveznica našeg prijateljstva i suradnje", poručila je Angela Šokac Marković.
Jedan od organizatora ovog događaja, s mađarske strane, je Kulturni centar bačkih Hrvata, a njegov predsjednik Mladen Filaković naveo je kako je ove godine priredba održana u jednoj velikoj zajedničkoj suorganizaciji:
„Udružile su se tri hrvatske lokalne samouprave – Čavolja, Bikića i Gornjeg Sentivana te pokretači ove manifestacije s mađarske strane Hrvatska samouprava Bačko-kiškunske županije i Kulturni centar bačkih Hrvata, s čime smo željeli pokazati suradnju Hrvata, ne samo priredbom, već i organizacijom. Ovo je svakako hvalevrijedna priredba, jer u današnjim teškim vremenima mi Hrvati Bunjevci moramo se držati skupa kako unutar, tako i izvan naših granica te međusobno surađivati. Više puta smo bili organizatori i bili smo i na drugim priredbama, kako u Vojvodini, tako i u Hrvatskoj, pratimo i činimo koliko možemo da bude sve bolje".
Nemam s kim divanit bunjevački
Kako je već navedeno, I. Festival kulturne baštine Bunjevci bez granica održan je u Tavankutu, odakle je i potekla ideja za njegovim pokretanjem. O tome predsjednica tavankutskog HKPD-a Matija Gubec Mira Tumbas, koja je kao gošća nazočila njegovom devetom izdanju u Čavolju, kaže:
„Tadašnje rukovodstvo tavankutskog Gupca je 2016. godine došlo na ideju da nekako poveže Bunjevce koji žive u Bajskom trokutu (Subotica, Sombor i Baja). Osnovna ideja bila je njihovo osnaživanje, posebice bunjevačkih Hrvata u Mađarskoj kojih je puno manje, potom međusobno povezivanje, te da se kroz druženje nastavi čuvanje tradicije, tj. pjesama, igara, običaja Bunjevaca koji su se doselili na ovaj teritorij. Rukovodstvo je tada obišlo manja mjesta u Mađarskoj i pozvalo tamošnje kulturne udruge da dođu na prvi festival Bunjevci bez granica u Tavankutu. Nakon njega održan je sastanak na kojem je dogovoreno gdje će ovaj festival biti održan sljedeće godine, što je i danas praksa, a dogovor je da se on održava naizmjenično u nekom mađarskom ili vojvođanskom mjestu. Kasnije je organizaciju ovog festivala preuzelo Hrvatsko nacionalno vijeće. Smatram da je ova manifestacija od velike važnosti jer se kroz suradnju, tj. razmjenu iskustava potiče održanje kulture, tradicije, te pruža mogućnost i za zajedničke aktivnosti kao i zajedničko sudjelovanje na nekim projektima".
U Čavolju je rođena Stana Gašparović (László Lőrincné), bunjevačka Hrvatica koje se udala za Mađara, ali nastoji očuvati svoju tradiciju koju su njegovali u njenoj obitelji.
„Moj dida se rodio u tadašnjoj Jugoslaviji, u Rakovici kod Plitvica i on je nas, svoje unuke, naučio puno toga o našim bunjevačkim običajima. Slavimo sve naše svece i sve što sam naučila od moje mame prenijela sam na našu kćerku koja je aktivna u ovdašnjem KUD-u, a ovo ruvo u kojem je ona sad bilo je od moje majke. Najveći problem u selu je što djeca u školi nisu mogla učiti naš bunjevački govor, tj. materinski jezik svojih roditelja, ali ja sam svoje dijete naučila od malena tako govoriti. Međutim, ne koristimo ga toliko često pa smo ga i mi pomalo zaboravili, a najveća falinga je što nemam s kim divanit bunjevački. Nekada sam i pisala o našim običajima, prelu, a sada mi je ostalo samo da čitam", navodi, pomalo sjetno Stana Gašparović.
Kulturno-umjetničko društvo iz Čavolja osnovano je 1952. godine. Prije dvadesetak godina formiran je sastav koji djeluje i danas, a broji gotovo 40 članova. Odrasla i dječja skupina tijekom godine više puta nastupaju na različitim manifestacijama, a cilj ansambla je predstavljanje izvornih bunjevačkih plesova iz Bačke te upoznavanje i promicanje slavenske kulture.
Nakon kulturnog programa uslijedio je bal na kojem su svirali TS Bačka iz Gare i TS Čabar iz Baje.
Podsjetimo, uz manifestacije Šokci i baština i Srijemci Srijemu, Festival kulturne baštine Bunjevci bez granica jedna je od triju najvažnijih manifestacija od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu u Srbiji, koju organiziraju Hrvatsko nacionalno vijeće i Fondacija Cro-Fond. Uz njih, ovaj se kulturni događaj održava uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te medijsko pokroviteljstvo NIU Hrvatska riječ iz Subotice.
Izvor: Hrvatska riječ (I. P. S.)
