Suradnja dvije europske prijestolnice kulture

Objavljeno: 11.03.2021. Pregleda: 65

EPKProjekt Europske prijestolnice kulture (EPK) povezao je Novi Sad i Rijeku. Grad iz Hrvatske ovu će titulu zbog korona pandemije nositi ove godine, a zbog pomjeranja, na Novi Sad red će doći tek iduće, 2022. godine.
Odmah nakon dobivanja titule EPK-a, Novi Sad je već 2017. intenzivirao suradnju s Rijekom koja je dobila ovu titulu godinu dana ranije. Vladimir Radmanović iz sektora za Međunarodnu suradnju u okviru projekta Novi Sad 2022 – Europska prijestolnica kulture kaže kako su kroz suradnju dva grada željeli razvijati kapacitete i dugoročna partnerstva, razmjenjivati znanja i organizirati zajedničke programe. 

Razmjena i predstavljanje

„U tom kontekstu smo, prije svega, podržavali razmjenu i predstavljanje umjetnika – Novi Sad je ugostio vizualne umjetnike iz Rijeke u okviru programa ‘Umetnik u gostima’, dok su se istovremeno u okviru službenog programa u Novom Sadu predstavili značajni riječki stvaraoci, poput renomiranog benda Let 3 koji je nastupao u okviru programskog luka Doček, i to u Srpskom narodnom pozorištu. S druge strane, tijekom Dana grada u Rijeci 2019. godine organiziran je nastup novosadskog Big Benda, a novosadski umjetnici su stvarali u okviru AiR programa ‘Kamov’. I uopće, suradnja između dvije europske prijestolnice kulture je tekla u znaku prijateljskih odnosa i razmjene znanja, tako su pojedini kulturni radnici iz Novog Sada boravili na stručnim usavršavanjima u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, dok su producenti iz Rijeke sudjelovali na stručnim obukama tijekom Exit festivala u Novom Sadu", kaže Radmanović.

Značajna iskustva

Iskustva Rijeke su veoma značajna za Novi Sad, jer je riječ o jednom od prvih gradova u regiji koji je ponio zvanje EPK-a, dok je Novi Sad prvi grad izvan Europske unije kojem je dodijeljena ta čast. 
„Napomenimo samo činjenicu kako je delegacije iz Rijeke, predvođena sadašnjom direktoricom projekta Irenom Kregar-Šegota, bila prva službena delegacije jedne Europske prijestolnice kulture koja je posjetila Novi Sad tijekom perioda kandidature i u mnogome pomogla svojim znanjima i iskustvima novosadskom timu da ponese ovu prestižnu europsku titulu. Na taj način mogli smo učiti iz najboljih iskustva Rijeke i greškama kako ih ne bismo ponovili. Ovo je bilo utoliko značajnije, budući da se mi u Novom Sadu i kolege u Rijeci suočavamo sa sličnim administrativnim, razvojnim i financijskim izazovima, kao i zbog sličnosti i povezanosti naših kulturnih scena koje su tijekom povijesti pripadale i zajedničkom kulturnom prostoru. Također, situacija od prošle godine, kada nas je sve zadesila pandemija koronavirusa, koliko god sve to strašno bilo, iz toga je proizašla još veća povezanost i što je najvažnije solidarnost između gradova – prijestolnica kulture, pogotovo između Rijeke i Novog Sada. Stoga smo se mi prvi i priključili inicijativi za pomjeranje godine titule, najviše zbog Rijeke i Galwaya, koji su prošle godine bili spriječeni zasijati u punom kapacitetu. Sve to što se njima nažalost desilo velika je lekcija za sve nas", pojašnjava Radmanović.

Umjetnici iz Hrvatske

Kada je riječ o projektu Novi Sad 2022, bilo je gostovanja i umjetnika iz drugih krajeva Hrvatske, ne samo iz Rijeke. A bit će ih i tijekom 2022. godine.
„Što se tiče dosadašnje suradnje, izdvojio bih nastupe Zagrebačke filharmonije u okviru programskog luka Kaleidoskop kulture 2019. godine. Riječ je o IPA projektu, prekogranična suradnja Srbije i Hrvatske, koji je najprije u Sinagogi, a potom i u Parku prisajedinjenja spojio muziku i film, budući da je filharmonija pratila projekcije kultnih nijemih filmova legendarnog Charliea Chaplina. Programski luk ‘Doček’ je tijekom prethodne tri godine okupio vrsne muzičare iz Hrvatske, od legendi do mladih nada. Tu svakako izdvajamo Atomsko sklonište i Dadu Topića, Let 3 koji smo već spomenuli, Matiju Dedića koji je nastupio zajedno sa Zoranom Predinom, Tamburaški ansambl Foršpil, VIS Lolobrigidu, Elemental, Svemirka, Krešku Bengalku, mladu Osječanku Akleu Neon. Vjerujte da je ovo samo dio umjetnika iz Hrvatske koji su već nastupali u okviru našeg projekta, a spomenut ćemo ovom prilikom i Zorana Pavelića i Katu Mijatović, vizualne umjetnike koji su sudjelovali u programima suradnje s Muzejom suvremene umjetnosti u Novom Sadu. Ova suradnja je dio strategije u koju čvrsto vjerujemo da je projekt Novi Sad 2022 sjajna prilika za razvoj umjetničke scene cijele regije. Službeni program projekta za 2022. godinu, s obzirom na to da smo zbog pandemije pomjereni za godinu dana, bit će objavljen u listopadu i uvjeren sam da ćete se ugodno iznenaditi umjetničkim imenima iz Hrvatske koje ćete moći pogledati u Novom Sadu", kaže Radmanović.  

Manjine u programu

Na koncu razgovora s Radmanovićem smo razgovarali o tome koliko je i na koji način kulturno naslijeđe i suvremeno stvaralaštvo nacionalnih manjina, posebice hrvatske, uključeno u projekt Novi Sad 2022.
„Svakako da je uključivanja nacionalnih manjina jedan od stupova kandidature Novog Sada za Europsku prijestonicu kulture, koji se najviše promovira kroz različite programske lukove ‘Druga Europa’, ‘Seobe’ i ‘Tvrđava mira’. U dosadašnjem periodu Fondacija Novi Sad 2021 – Europska prijestolnica kulture je već pokrenula i podržala značajne programe u području stvaralaštva nacionalnih manjina poput godišnje konferencije europskih manjinskih medija ili Festivala Sinergija, koji okuplja kazališne trupe nacionalnih manjina iz cijele Europe. Zasigurno će stvaralaštvo i kulturno naslijeđe manjina biti i jedan od fokusa programa i za 2022. godinu, što je i logično, imajući u vidu multinacionalni karakter i raznovrsnost Novog Sada i Vojvodine. Što se tiče naslijeđa hrvatske nacionalne manjine, spomenut ću samo vjerojatno najznačajniji skorašnji projekt – obnovu rodne kuće bana Jelačića, koji se provodi u okviru velikog projekta zaštite i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa Petrovaradinskog podgrađa. Međutim, ostajemo otvoreni za nove prilike za potencijalnu suradnju, kao što je to bio i nedavno završeni natječaj Fondacije Novi Sad 2021 – Europska prijestonica kulture za dopunu programa u titularnoj godini", navodi Radmanović.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Praznik hrvatske zajednice – Dan rođenja bana Josipa Jelačića
  • Promocija knjiga UBH Dužijance u Zagrebu
  • XVII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu
  • Predstava Ne daj se, njofra!
  • DRIM fest u Bunjevačkom kolu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima