Upravo na dan osnutka šidske udruge – 11. lipnja, u crkvenoj dvorani Kata u Sotu upriličena je svečana promocija monografije pod nazivom Monografija Hrvatskog kulturnog društva Šid (2010. - 2025). Sa željom objedinjavanja svih aktivnosti Društva, spominjanja imena svih zaslužnih pojedinaca, vjerujući da će zapisi biti čvrst most između današnjih i generacija koje dolaze, jedan od predsjednika te udruge i jedan od najaktivnijih članova Josip Pavlović započeo je pisanje monografije prije tri godine. Monografija je ugledala svjetlost dana u godini kada HKD Šid slavi 15. obljetnicu rada.
Izazov i zadovoljstvo
Udruga je osnovana na blagdan crkvenog goda crkve Presvetog Srca Isusovog u Šidu 11. lipnja 2010. godine. Osnivanju udruge prethodila su dva važna događaja. Prvi je dolazak vlč. Nikice Bošnjakovića za župnika u Šidu dvije godine ranije, a drugi je kupnja kuće s pripadajućim placem u ulici Vuka Karadžića u Šidu 2009. godine od strane Srijemske biskupije, odnosno srijemskog biskupa, mons. Đure Gašparovića. Monografija ima 200 stranica i sadrži 220 fotografija, kao i 30 fotografija različitih dokumenata.
„Osobitost monografije i njena povijesna vrijednost leži u činjenici da je 408 aktivnosti udruge taksativno navedeno s punim nazivom manifestacije i sudionicima, uključujući i naš angažman. Druga vrijednost je ta što sam, iz poštovanja prema svim suradnicima, odlučio navesti njih 126 sa životopisima. Sve ostalo sam o njima sâm napisao, budući da sam svih ovih 15 godina, a pogotovo prvih 10, najviše bio aktivan u udruzi. Monografija od predgovora do sadržaja ima 27 poglavlja, od demografske strukture Općine Šid s osvrtom na broj stanovnika hrvatske nacionalnosti od 70-ih godina prošlog stoljeća do 2022. godine. Taj broj se kretao od 8.000 do 1.249. Bio mi je veliki izazov napisati monografiju budući da sam amater u pisanju. Da mi je netko rekao ili garantirao da ću biti u ulozi pisca, ne bih mu vjerovao. Monografija zahtijeva puno rada, truda i odricanja“, kazao je Josip Pavlović.
Tijekom 15 godina rada mijenjali su se i predsjednici udruga. Prvi predsjednik Društva bio je Josip Hodak, zatim Josip Pavlović, a sadašnja predsjednica je Zorica Šafarik.
„Ova monografija nam je od velike važnosti, posebice što je tiskana u godini kada obilježavamo 15 godina postojanja i rada. To nije veliki jubilej, ali je nama izuzetno važan. Puno toga smo napravili na očuvanju naše kulturne baštine i identiteta u proteklom razdoblju. Počevši od izrade nošnji, kupnje instrumenata, putovanja na razne nastupe, kako u Srbiji tako i u inozemstvu. Posebno nam je drago što smo u godini proslave svog jubileja dobili svoje prostorije za rad, što je kruna našeg rada. Puno ljudi je dalo svoj doprinos u radu naše udruge. Nažalost, neki su preminuli i ostat će u našem sjećanju. Svih njih smo se sjetili na promociji i posthumno im dodijelili plakete“, istaknula je Šafarik.
Doprinos hrvatskoj kulturi
O važnosti monografije na prоmociji su govorili profesorica srpskog jezika i književnosti Vera Radivojkov i povjesničar iz Šida Radovan Sremac.
„Ova monografija je izuzetno značajna i tek će biti značajna za neke buduće generacije. Bavim se poviješću od prapovijesti do XX. stoljeća i sagledavam je široko. Kultura je nešto što određuje i ličnost i obitelj i naciju, a na kraju cijelu našu civilizaciju, jer bez nje nema ništa. Ovaj segment hrvatske baštine i hrvatske kulture u Šidu je nemjerljiv. Monografiju je pisao čovjek koji je očevidac svih događaja. U njoj su činjenice potkrijepljene fotografijama i izjavama. Mislim da generacija trenutne hrvatske zajednice nije svjesna koliko je to značajno djelo i to će tek budući naraštaji saznati. Povijest je značajna što se tiče sjećanja. Svi mi pamtimo političare, a običan čovjek, mljekarica, pastir, kovač, baka iz Srijema što sjedi na šoru, gube se u povijesti i mi ih zaboravljamo, a ne smijemo to učiniti“, kazao je Sremac te dodao da je nekada u Šidu djelovalo 26 kulturno-umjetničkih društava, a ona su „način da se očuvaju i jezik i običaji, muzika i ples ali i te priče naših starih na ulici, jer je to sve dio identiteta“.
Promociji monografije, među ostalim, nazočio je i zamjenik veleposlanika Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač.
„Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu svjedoče činjenici da Hrvatska kao nikada do sada ulaže u Hrvate izvan Hrvatske, snažno podržavajući projekte u kulturi, prosvjeti te naše župe širom Srbije. Projekti su ozbiljni i iznosi su mnogo veći nego ranije. Oni nisu ključni, već činjenica da su projekti široki, njih je sve više i njih će biti još više. Hrvatska prati, gleda što se događa i zna odgovoriti na potrebe svoga naroda koji je izvan njenih granica. Autoru i svima vama koji ste proteklih godina aktivni u udruzi čestitam na radu i trudu“, poručio je Zeko.
Svim zaslužnim pojedincima i institucijama uručene su plakete i primjerak monografije. Nakon službenog dijela upriličen je domjenak uz nastup vokalnog solista Marka Križanovića iz Subotice, a članice ateljea Sv. Anastazija, koji djeluje u okviru HKC-a Srijem iz Srijemske Mitrovice, organizirale su izložbu svojih rukotvorina od slame. Monografija je tiskana uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
