Badnjača

Objavljeno: 22.12.2023. Pregleda: 87

Iznimnosti ozračja Badnje večeri u Sonti doprinosi među ostalim i kvasna pogača – badnjača. Nekada je bila nezaobilazan detalj na trpezi u svakoj obitelji. U današnje vrijeme rijetke su osobe koje ju pripremaju. Potrebno je izdvojiti četiri-pet sati za spremanje iste. Ranije je to bilo jednostavnije, jer su obitelji bile mnogočlane, pa se moglo izdvojiti toliko vremena. Pripremala se na Badnji dan, blagdan praroditelja Adama i Eve, prije podne kada i ostala hrana.
Badnjača se pravi od krušnog brašna tip 500 i više. Ona nije kolač, već kruh kojim se pokazuje poštovanje prema kruhu, poniznost i zahvalnost nebeskom Ocu koji nam ga dariva.
Prije miješanja same pogače izrađuju se figure koje će biti na badnjači. Umijesi se malo tvrđe tijesto.

Sastojci: 

  • 1,5 dcl vode
  • na vrh noža soli
  • oko 220 g brašna T 500

Od toga tijesta se obavezno pravi stiliziran križ koji će pogaču dijeliti na četiri dijela. Na svakom kraju križa se naprave ružice i još jedna na sredini. Ruže se stavljaju na kraju svakoga kraka križa. Rijetko će se znati što znače te ružice, ali osobe koje to rade znaju da su to pet Isusovih rana. U sredinu se stavlja Isus – djetešce u povoju. Obavezno se oblikuje sedam ptičica, sedam Marijinih radosti. Ispitujući tridesetak starijih osoba, samo je jedna (ima 88 godina) od njih znala da je broj ptičica morao biti sedam. Opisano do sada je obavezno na pogači. Umješne osobe naprave pored Isusa, Majku Mariju i oca Josipa. Može biti i Tri kralja, mjesec i zvijezda repatica koja pokazuje put prema novorođenom Bogiću, klasje žita, grozdovi grožđa i još čega se sve sjete. U pravljenju figura je sudjelovala cijela obitelj s djecom koja su davala svoj doprinos. Radovala su se praviti ptičice, kvočku s pilićima, krmaču s prasićima, kravu i tele, ovce i jaganjce i sve ostalo što su viđali u svojemu dvorištu i u polju. Stariji nisu branili niti prigovarali njihovim figurama. Bile su dobro došle kao da ih je radio majstor.
Sama pogača se pravi od brašna, vode, soli i kvasca pomiješanog s vrlo malo šećera radi boljeg podizanja tijesta.

Sastojci:

  • 1kg brašna T 500,
  • pola litre mlake vode
  • žličica soli
  • žličica šećera
  • 50 g kvasca

Priprema: 

Prvo se razmuti kvasac s 1 dcl mlake vode i šećerom. Kad se podigne, polako mu se dodaje naizmjenično preostala mlaka voda, brašno i sol. Tijesto treba biti kao za kruh, tj. tvrđe od slatko kiselih tijesta za kolače. Odozgo se pobrašni i ostavi u posudi da kisne na toplom mjestu prekriveno platnenom salvetom. Kad se tijesto udvostruči, izvadi se iz posude, premijesi i stavlja u pobrašnjenu okruglu posudu za pečenje. Ponovo se prekriva salvetom i čeka da naraste. Naraslo tijesto se premaže samo mlakom vodom, stavi u zagrijanu pećnicu od 180-200 stupnjeva i peče oko 40-50 min. Kada bude u pola pečeno, izvadi se iz pećnice, ponovo premaže mlakom vodom i slažu se ranije napravljene figure. I one se premažu mlakom vodom i još se peče do kraja. Badnjača se ničim drugim ne premazuje (figure ostaju puno svjetlije zbog nedostatka kvasca), jer to je posni kruh koji se blaguje na Badnju večer uz svu ostalu posnu hranu. Kada je pečena, umije se mlakom vodom i umota u krušni tarak (ubrus).

Na Badnju večer, nakon odlaska anđela, pošto je donio kriškringli tj. bor, obitelj se skupi oko blagdanske trpeze s večerom. Nakon zajedničkog Očenaša, glava obitelji, otac, uzima badnjaču, okrene je na stranu na kojoj se pekla i nožem simbolično napravi znak križa. Okrene je na lice i presiječe na četvero uz stilizirani križ. Jednu četvrtinu izdijeli kidajući rukom komadiće na onoliko dijelova koliko ima osoba za trpezom. Prvo da supruzi, sebi, roditeljima, te djeci po starosti od najstarijeg ka najmlađem. Prvi zalogaj uzima supruga kao i drugu hranu te večeri, a onda svi ostali. Ostale tri četvrtine pogače se ostavljaju u ostavu i jedu svaki dan Božića po jedna, također dijeljena kao i na Badnju večer.
Badnjača kao i uskršni kolač su uvijek okruglog oblika. Vjerojatno simboli neprekidnog lanca života. Od gore opisanoga tijesta s kvascem za badnjaču se odmah oduzme otprilike jedna četvrtina ili čak petina. Od te količine tijesta, obitelji koje su imale kravu mijesile su Zdravljaču. O njoj drugi put.

Izvor: Hrvatska riječ


Bunjevačka kuhinja

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Koncert tamburaškog odjela HKPD Matija Gubec
  • 90. Dužionica u Somboru
  • Dužijanca u Tavankutu
  • Izložba S Božjom pomoći
  • Natjecanje u pucanju bičevima
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima