Kapela svetog Roka – Subotica

Objavljeno: 30.05.2024. Pregleda: 165

  • Ulica Matka Vukovića bb, Subotica

Kronologija izgradnje

Današnja kapela svetog Roka zapravo je drugi sakralni objekt na lokaciji u ulici Matka Vukovića u Subotici. Prvotna zavjetna kapela podignuta je 1738. godine na inicijativu subotičkih franjevaca uslijed toga što je Suboticom i okolinom harala epidemija kuge a sveti Rok upravo je zaštitnik od zaraznih bolesti.

Sama lokacija na kojoj je kapela izgrađena bila je određena činjenicom da je na tome mjestu već bila grobnica gdje je pokopano trideset Subotičana koji su stradali od strane kuruca pod komandom izvjesnog kapetana Virága 1695. godine. U pitanju su odredi Emmericha Thökölya, transilvanijskog kneza i vođe mađarskih kuruca.

Kamen temeljac za kapelu položen je 5. rujna 1738. Već 1753. uslijedila je prva obnova drvenoga objekta. Kapeli je 1773. godine pridodana manja nadstrešnica. Od 1773. do 1797. kapela je služila kao župna crkva sve dok izgradnja crkve Svete Terezije Avilske, današnje katedrale, nije dovršena. O izgledu prvotnog objekta poznato je da je bio izrađen od drveta, skromnijih gabarita te izveden u stilu kasnog baroka s polukružnom apsidom na jednom kraju. Kapela je tada imala i polukružni zabat. Tlocrt je bio četverokutnog oblika nad kojim se dizala manja kupola sa zvonikom.

Ova je kapela srušena te je 1884.-85. podignut novi objekt po projektima najznačajnijeg hrvatskog arhitekte iz Subotice, Titusa Mačkovića.

Stilska analiza

Kapela sv. Roka jednobrodni je objekt centralnog tlocrta koji na zapadnoj strani ima apsidalni završetak. Za izgradnju kapele korištena je opeka. Glavno i bočna pročelja su identično obrađena, izuzevši ulazna vrata na glavnom i raščlambu zapadne (apsidalne) strane sa nešto jednostavnije obrađenim prozorskim otvorima te izostankom zabatnog dijela.

Neorenesansni stil ogleda se u upotrebi parnih jonskih pilastara koji flankiraju središnje polukružno završene elemente prozorskih otvora i portala. Na vijencu iznad pilastara nalazi se i natpis na latinskom Votiva ha ece fundamentis a senatu civic o sibi et posteris rest abilita (Ovu zavjetnu kapelu obnovio je gradski Senat za sebe i svoje potomke).

Kapelu je oslikao stanoviti Károly Szauer. Nakon Drugog vatikanskog sabora u unutrašnjosti je ostala očuvana samo oltarna slika svetoga Roka. Kapela je obnovljena tijekom 2007./08. od strane grada Subotice, a 2009. izrađen je i novi oltar. Tada je postavljena i dekorativna rasvjeta. Arhitekt Mačković je i na ovom objektu postavio dekoraciju u vidu skulpture anđela (putta) koji su postavljeni iznad arhivolta bočnih pročelja. Trokutasti zabat – timpanon – završetak je glavnog i bočnih pročelja. 

Tambur kupole određen je rebrastim elementima te završava lanternom s prozorima te na koju je postavljena tzv. kovana jabuka te križ.

Oltarni dio, odnosno svetište, podignuto je za razinu jedne stepenice u odnosu na središnji prostor koji je definiran u obliku pravilnog kvadrata. Apsidalni segment je izvana završen polukalotom. U svetištu se nalazi sačuvana oltarna slika sv. Roka, rad nepoznatog majstora.

Sveti Rok se u katoličkoj ikonografiji obično prikazuje odjeven u hodočasničku odjeću na kojoj se nalazi školjka (jakovska kapica) te on kao atribute ima torbu, štap i tikvicu. Prikazan je u trenutku podizanja odore te pokazuje kužnu ranu na svom bedru. Često se uz njega prikazuje i mali pas koji ponekada nosi kruh u ustima.

Na arhivoltu iznad svetišta stoji natpis Domine, dilexi decorem domus tuae. Pozlaćena oltarna ploča novijeg je datuma, vjerojatno postavljena prilikom restauriranja 2009. godine.

Autor: Branimir Kopilović

izvori:

Dražen Skenderović, Sveti Roko i Subotica, životopis, štovanje, molitve, KD Ivan Antunović, Subotica, 2020.

https://www.heritage-su.org.rs/kapela-sv-roke

https://stevanmackovic.wordpress.com/kapela-sv-roke-u-subotici

Sakralni objekti Bačka

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Otvorenje XXXIX. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame
  • Takmičenje risara - Dužijanca 2024.
  • Dužijanca u Žedniku
  • XXIV. Lemeška Dužijanca
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima