U sklopu redovitih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na digitalizaciji stare i arhivske građe od značaja za kulturu i povijest vojvođanskih Hrvata digitalizirana je zbirka notne građe Josipa Andrića, glazbenika, jezikoslovca, pripovjedača i publicista. Notnu građu Zavodu je ustupio profesor glazbe Vojislav Temunović iz Subotice. Digitaliziranu i javno dostupnu notnu građu, uz ranije objavljene materijale, sada čini ukupno 75 kompozicija, narodnih kola, elegija, skladbi za klavir i druge instrumente. Notna građa dostupna je u pdf formatu na web stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u dijelu Digitalizirana baština.

Josip Andrić rođen je 1894. godine u Bukinu (današnje Mladenovo) kao sin Josipa i Eve, rođene Fábry. Mađarsku pučku školu pohađao je u Bukinu 1900. – 1901., hrvatsku u Moroviću 1901. – 1905., a gimnaziju u Slavonskoj Požegi, koju je završio 1913. Još u ovom uzrastu njegov svestran duh dolazi do jasnog izražaja. Tako je u Slavonskoj Požegi usporedno s gimnazijom privatno učio glazbu.

Uređivao je i periodične publikacije Slavonac i Jeka od 1909. do 1913. Obrazovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je studirao pravo na Pravnom fakultetu 1913. – 1917. Ondje je 1920. doktorirao temeljem rigoroza. Budući da mu nije bilo dosta znanja i iskustva, istodobno sa studijem prava, studirao je glazbu i trgovinu u Pragu 1914. – 1916., skolastičke filozofije u Innsbrucku 1917. – 1918. U Zagrebu je uređivao studentski list Luč 1914. – 1917.

Cijeloga se života bavio glazbom na melografskom, kritičarskom, glazbeno-publicističkom i skladateljskom području. Melografski je zabilježio oko 2000 pučkih skladba u Bačkoj, Srijemu, Slavoniji te na otoku Hvaru, a proučavao je i glazbu Slovaka i Lužičkih Srba. Glazbene kritike i napise o glazbi objelodanio je u listovima i časopisima: Tamburica 1909.–10., 1912.–13., 1913.–14.; Novine 1916.–18.; Sv. Cecilija 1917., 1922.–24., 1927., 1936., 1942., 1944.; Narodna politika 1919.–26., 1928.; Požeške novine 1924.; Jugoslavenski muzičar 1925.–26.; Mladost 1930.–31.; Almanah Gospe Lurdske 1931.; Hrvatska tamburica 1936.–41.; Novi list 1941.; Radio Zagreb 1941.; Tamburaška glazba 1955.–58.

Skladao je mnogo, već od gimnazijskih dana, isprva najviše za tambure (oko 180 skladbi za tamburaški orkestar), a poslije za različite komorne i orkestralne sastave. Skladao je više od 700 djela.

Više o životu i djelu Josipa Andrića možete pročitati na sljedećoj poveznici: Znamenite osobe: Josip Andrić.