Završetak projekta prekogranične suradnje župe Uzvišenja svetog Križa i Našičke razvojne agencije NARA obilježen je uzvratnim posjetom Rumljana Našicama 30. listopada i upoznavanjem s rezultatima projekta, kao i dogovorima za buduću suradnju dva mjesta koja čvrsto povezuju Pejačevići, stara i utjecajna hrvatska plemićka obitelj koja je imala važnu ulogu u političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom životu Hrvatske, Slavonije i Srijema tijekom 18., 19. i početka 20. stoljeća.
Sama ta činjenica bila je više nego dobar razlog za nastavak zajedničkih projekata Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. U okviru prekograničnog programa tog ministarstva, a kroz program potpore Hrvatima u Srbiji, u svibnju 2026. odobrilo je projekt pod nazivom Baština Pejačevića u službi očuvanja hrvatskog identiteta i zajedništva. Partneri u ovom projektu su Grad Našice – Našička razvojna agencija i župa Uzvišenja svetoga Križa Ruma. Partnere iz Rume u Našicama je na završnom susretu primio direktor Našičke razvojne agencije Ivan Belošević.
Kako su istaknuli domaćini, prekogranični projekt omogućio je nastavak aktivnosti na očuvanju baštine Pejačevića koje se u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske provode dvadesetak godina. Među ostalim, urađeno je prilazno stubište za kapelu, a u okviru ovog projekta izgrađen je prilaz do groba Dore Pejačević, koji se nalazi kraj njihove obiteljske kapele. Svoj dio projekta završila je i rumska crkva. Urađene su elektro i audio instalacije, postavljen videonadzor, nova rasvjeta, urađena elektrifikacija zvona i sata na tornju crkve.
„Misao vodilja, i moja i vaša, bila je poveznica Pejačevića“, složio se župnik župe Uzvišenja sv. Križa u Rumi mons. Josip Ivešić i pojasnio kako je težnja rumskih partnera bila i da se osvijetli dio povijesti vezan za obitelj Pejačevića, koji su osnovali modernu Rumu, a što se nepravedno zapostavlja. Približio je ovom prilikom partnerima iz Našica činjenice vezane za izgradnju crkve Uzvišenja svetog Križa i ulogu članova plemićke obitelji Pejačević u tome, jer se čak tri imena Pejačevića nalaze na pločama u crkvi. Istovremeno, istaknuo je i druge zasluge ove obitelji za nastanak i razvoj Rume – željeznicu, školu, nekadašnji dvorac u centru mjesta, razne gradske službe i mnoge druge. Upoznao je ponovo partnere i s izvedenim radovima u okviru projekta i svi su se složili da bi nastavak plodne suradnje bio izuzetno značajan za oba partnera.
Nakon sastanka uslijedilo je upoznavanje gostiju sa znamenitostima Našica i ulogom Pejačevića u gradskoj povijesti, kao i s konkretnim rezultatima radova izvedenih zahvaljujući zajedničkom projektu. Najprije su posjetili kompleks crkve sv. Antuna Padovanskog i franjevačkog samostana, koji predstavlja jednu od najvrjednijih kulturno-povijesnih i sakralnih cjelina u Slavoniji, kojom stoljećima upravljaju franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
„Franjevci su u Našicama prisutni od druge polovice 13. stoljeća (između 1275. i 1285. godine). Prvotna crkva iz 14. stoljeća građena je u gotičkom stilu, dok je u 18. stoljeću proširena i barokizirana (1763. – 1765.). Crkva je proglašena župnom 1785. godine. Krase je sedam oltara, vrijedne barokne slike i skulpture, barokne orgulje te dvije kripte“, ispričao je sadašnji gvardijan franjevačkog samostana i župnik župe sv. Antuna Padovanskog u Našicama, fra Tonio Vučemilović, koji je preuzeo ovu službu u kolovozu 2026. godine.
Sljedeći posjet bio je usmjeren ka veličanstvenom zdanju – dvorcu Pejačevića, koji je kompletno obnovljen i pretvoren u muzej otvoren za posjetitelje. Kompleks se sastoji od dva dvorca i prostranog parka i smatra se jednim od najljepših i najvažnijih povijesnih kompleksa u Slavoniji. Veliki dvorac sagrađen je 1811.-1812. godine za vrijeme Vincencija Pejačevića, u stilu kasnobaroknog klasicizma. Temeljito je obnovljen i popravljen oko 1850. te preoblikovan oko 1865. godine u historicističkom duhu. Nakon opsežne obnove i završetka radova krajem 2024. godine u dvorcu je smješten Zavičajni muzej Našice, kao i Hrvatsko kulturno društvo Lisinski i gradska glazba. U dvorcu je živjela i skladala poznata hrvatska skladateljica Dora Pejačević (1885. – 1923.), a unutar dvorca mogu se razgledati reprezentativni saloni (plavi, zeleni, crveni i žuti), te njezin izvorni glasovir u glazbenoj sobi. Pojedini eksponati, poput slika i starih fotografija, svjedoče o tijesnim vezama Našica s Rumom.
Kapela Pejačevića, kraj koje je i grob Dore Pejačević, a do koga su izgrađene prilazne stepenice upravo kao dio ovog projekta, zaokružila je seriju posjeta značajnim mjestima vezanim za Pejačeviće i za zajednički projekt Našica i Rume. Kapela Uzašašća Gospodnjega (grobna kapela obitelji Pejačević) je značajan kulturno-povijesni spomenik. Naručitelj je bio hrvatski ban i našički vlastelin Ladislav grof Pejačević, u spomen na svog prerano preminulog sina Marka, a za čijeg je vremena oslikana i rumska crkva. Kapelu je projektirao čuveni arhitekt Herman Bolle (koji je također poveznica s Rumom, budući da se tu nalaze neke njegove građevine), a završena je 1881. kao dvoetažni objekt s primjereno oblikovanim okolišem. Kapela je prvorazredan spomenik neogotike, zidana ciglom i kamenom. U gornjoj etaži je crkva Uzašašća Gospodnjega, koja je nakon Drugog svjetskog rata ostala bez vrijednih detalja (vitraji, kameni oltar, harmonij, klecala, zvono). U donjoj je etaži obiteljska grobnica gdje počivaju ostaci brojnih Pejačevića, među kojima i dva hrvatska bana – Ladislava grofa Pejačevića i Teodora grofa Pejačevića.
Izvor: Hrvatska riječ (M. M.)
