Dužijanca 2022.

Objavljeno: 26.08.2022. Pregleda: 3

Središnja proslava Dužijance 2022. godine završila je trodnevnim slavljem koje je od petka do nedjelje okupilo na subotičkom gradskom trgu veliki broj posjetitelja, ali i sudionika. Još jedna, 112. Dužijanca, koja potvrđuje opstojnost našega naroda na ovome području, privedena je kraju.
Vrhunac proslave Dužijance jeste sveta misa, kojoj je prethodio svečani ispraćaj bandaša i bandašica iz takozvane kolijevke Dužijance, župe sv. Roka. Kraljičkom pismom ispraćeni su predvoditelji žetvenih svečanosti – bandašica Katarina Piuković i bandaš Dominik Skenderović, kao i svi bandaši i bandašice okolnih Dužijanci, od Sombora do Subotice.

Misno slavlje 

Svečanim i žitnim vijencima okićenim karucama došli su do katedrale sv. Terezije Avilske gdje je misno slavlje predvodio biskup Mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić u zajedništvu sa svećenicima Subotičke biskupije. Subotički biskup mons. Slavko Večerin je izostao zbog bolesti, te su i u ovome zajedništvu vjernici molili za njegov što brži oporavak.
Crkva koja je do posljednjeg mjesta bila ispunjena, te mnoštvo mladih i djece u bunjevačkim nošnjama svjedočili su koliko je za Hrvate – Bunjevce vjera i molitva važna, a to je i tijekom propovijedi istaknuo biskup Palić.
„Danas sam s radošću ovdje među vama, kako bih bio dionik ovoga vašega slavlja, koje pokazuje ponajprije vaš vjernički, a zatim i narodni identitet koji je sastavni dio ovoga područja i ove zemlje u kojoj živite. Dužijancu naš narod na ovim prostorima slavi više od 110 godina na svečan i prepoznatljiv način, te zahvaljuje Bogu za svoje salaše, za žetvu i kruh svagdašnji. Ima li čovjekova plemenitijeg osjećaja od zahvale?", pitao je biskup i dodao da je nažalost uz osjećaj zahvalnosti u čovjeku prisutan i osjećaj mržnje i zavisti, kad „zlim okom" gledamo na drugoga i sve ono što taj drugi jest. 

Biskup je, osvrćući se na čitanja 20. nedjelje kroz godinu, podsjetio da postojanost i ustrajnost odjekuju i danas. „Sijač, odnosno zemljoradnik, klasje, pšenica, kruh, svjedoče nam upravo o postojanosti i ustrajnosti. Zemljoradnik postojano iz godine u godinu sije sjeme, s vjerom i nadom da će donijeti svoj urod. Ustraje u svom činu, unatoč tome što mu katkad ni vremenski uvjeti, ni gospodarske okolnosti ne idu na ruku. I u vjerničkom životu postojanost i ustrajnost su suprotnost prolaznosti, malodušju i neodgovornosti. I sveti pisac nas podsjeća da smo okruženi ‘tolikim oblakom svjedoka’. Taj ‘oblak svjedoka’ jesu svi oni koji su prije nas živjeli, koji su se također susretali s poteškoćama, s nerazumijevanjem, s otporom, progonom, pa čak i smrću, ali su unatoč svemu čuvali i obrađivali vinograde, polja i njive naše, sijali s nadom da nas Gospodin neće ostaviti gladnima, nego će opet u svojoj dobroti svima dati kruh naš svagdašnji", rekao je među ostalim biskup Palić.
Pod misom je pjevao Katedralni zbor Albe Vidaković na čelu sa zborovođom i orguljašem mo. Miroslavom Stantićem, koji je uz soliste tijekom dva dana pridonio svečanosti slavlja. Bandaš i bandašica su čitali misna čitanja, a mladi u nošnji su na svečani način prinijeli darove na oltar zahvalnosti.

Svečana povorka kroz Grad 

Povorku Dužijance predvodio je barjak (Dužijance), konjanici, te simboli: Velika pletena kruna i Veliki klas, kraljice, djeca iz vrtića Marija Petković – Sunčica i Biser, radni dio povorke, među kojim su bili i gosti iz Hrvatske – radna skupina Moba iz Županje, kao i ovdašnji vridni risari. Osobit dojam na prisutne ostavili su djeca i muškarci koji su pucali bičem. Slijedila su društva: KUD Lipa, Semeljci (Hrvatska); FA Sunce iz Subotice; KUD Šumari iz Vinkovaca; MKC Népkör Subotica; HKPD Matija Gubec, Tavankut; OKUD Madost iz Subotice i djeca i mladi HKC-a Bunjevačko kolo, koji su ove godine po prvi puta prikazali tijekom povorke pokretne slike kulturne baštine. Tako su prikazali običaj Prela, Polivača, Čuvara Božjeg groba koji su na neki način predstavljali nekadašnje Bunjevačko momačko kolo, zatim su djevojke u Bandašicinom ruvu (odijelu) podsjetili na nekadašnje Katoličko divojačko društvo koje je uz spomenuto Momačko i svećenika Blaška Rajića sudjelovalo u organizaciji Dužijance. Prikazani su i svatovski običaji, odnosno rakijare, a po riječima direktora UBH-a Dužijance Marinka Piukovića, želja organizatora je bila da se posjetitelji podsjete i upoznaju s ovim pomalo zaboravljenim segmentima tradicije. „Odjel za tradicijsku baštinu HKC-a Bunjevačko kolo imao je za cilj istražiti i promovirati, te prezentirati isto. Dužijanca je idealna da se javnosti prikažu pokretne slike koje predstavljaju našu baštinu", kaže Piuković. Sve spomenuto su iznijeli članovi HKC-a Bunjevačko kolo i žene kao rakijare, a rozoliju – cvjetne ukrase za rakijare i polivače izradila je Kata Temunović. 

Povorku su priveli kraju pratioci bandaša i bandašice, te središnje ličnosti Dužijance, bandaš Dominik i bandašica Katarina, te mali bandaš Andrija Kujundžić i mala bandašica Ema Ivković koji su na trg pristigli u svečanim i žitnim vijencima okićenim karucama u pratnji konjanika.
Na improviziranom salašu na gradskom trgu u Subotici bandaš je domaćinima salaša obznanio da je ris gotov i predao prvi simbol Dužijance – pleteni vijenac, a potom je bandašica predala kruh od novog brašna gradonačelniku Subotice Stevanu Bakiću, koji ga je pokazao na sve četiri strane svijeta.
„Izuzetno mi je drago što svjedočimo da Dužijanca kao svojevrsni spoj molitve, zahvale Bogu i pohvale čovjeku i danas, a vjerujem i ubuduće, predstavlja simbol zajedništva, a Subotica sredinu u kojoj se ljudi međusobno poštuju, razumiju i uvažavaju. Raduje me što je ove godine, kao novina u odnosu na sve Dužijance, ona održana i u Novom Sadu. Ponosan sam na činjenicu da smo i u Europskoj prijestolnici kulture 2022. godine jasno pokazali da je Dužijanca vremenom postala mnogo više od narodnog običaja. Da je to manifestacija u kojoj se prepliće tradicionalno i suvremeno, seosko i gradsko, svjetovno i duhovno. Da je poštovanje tradicije jedinstven kulturni projekt, pokretni etnološki i tehnički muzej", rekao je gradonačelnik Bakić i naglasio kako će Grad Subotica i nadalje podržavati Dužijancu, te je pohvalio organizatore – UBH Dužijanca koji, kako je rekao, s puno ljubavi i entuzijazma pristupaju ovoj manifestaciji. 

Tijekom središnje proslave Dužijance bili su aktualni i prosvjedi poljoprivrednika koji su blokirali grad, ali ne i za vrijeme Dužijance. Iako je ove godine izuzetna suša, »čovjek nizine« je ipak znao stati i zahvaliti.
U večernjim satima na istome mjestu u središtu grada održano je Bandašicino kolo, koje je okupilo veliki broj Subotičana i gostiju, a tome je prethodio posjet bandaša i bandašice grobu svećenika Blaška Rajića.
Središnjoj proslavi nazočili su i predstavnici hrvatske diplomacije, Osječko-baranjske županije, predstavnici Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, te politički predstavnici na pokrajinskoj i lokalnoj razini.

Skupština risara i Tamburaška večer 

Subota večer je započela, kao i svake godine, duhovnom pripremom, Svečanom pjevanom Večernjom molitvom u katedrali sv. Terezije Avilske koju je predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić uz nazočnost biskupa mons. Petra Palića i brojnih svećenika, a pjevanje je predvodio katedralni zbor Albe Vidaković

Dirljivu propovijed je i ovoga puta izrekao mons. Beretić koji je služeći se stihovima Alekse Kokića podsjetio okupljene na to da je Dužijanca mirisna radost i svečana ispovijest vjere.
„Nije Dužijanca kruna, niti je Dužijanca vijenac od klasova, niti pšenicom ukrašena kočija. Nije Dužijanca ni prelijepa narodna nošnja. Dužijanca je najsvečaniji izlijev ljubavi zahvalnog vjernika prema Bogu i čovjeku. Dužijanca je zahvala ljudi nizine koji najrađe pričaju o svojim njivama, u čije crne brazde kao valove beskrajnoga mora njihova bol tone. Sinovi smo tih ljudi. Kamo ćemo sa svojim bolima, ako ne na njivu?", istaknuo je mons. Beretić i podsjetio da „ljudi nizine" nikada nisu sijali, nikada kosili, niti vozili snopove mladoga kruha, a da nisu molili Božji blagoslov. „Čovjek nizine" je iskreno tražio Božju pomoć i kod sijanja i kod žetve. I kako je Beretić rekao, znao je zahvaliti nakon svagdašnjeg posla, nosio je Boga u svojoj duši.Istu večer je predstavljena i ovogodišnja Kruna Dužijance koju je i ove godine izradila poznata slamarka Jozefina Skenderović. Ovogodišnja kruna zapravo simbolizira molitvu. „Dugo sam razmišljala što raditi budući da je ovo treća kruna ove godine, odnosno u ovome slučaju simbol. Ideju sam dobila na Dužijanci u Tavankutu kada je gost vlč. Dražen Skenderović govorio o potrebi molitve. Tako se na postolju nalazi križ s krunicom, a u podnožju je snop i kruh. Sve što nam treba", pojasnila je umjetnica. Risari su i ove godine posjetili spomenik Risaru i bistu Blaška Rajića i okitili iz žitnim vijencem, a potom su se uputili na Gradski trg, gdje je prikazana nekadašnja pogodba risara, odnosno bandaša i domaćina. Nakon uspješne pogodbe, risari su se proveselili i otvorili folklorni dio večeri, kada su se redala kulturno-umjetnička društva: HKC Bunjevačko kolo, OKUD Mladost, MKC Népkör i FA Sunce iz Subotice, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, te gosti iz Hrvatske KUD Lipa Semeljci i KUD Šumari iz Vinkovaca.
Ovom prilikom predsjednik KUD-a Lipa Mirko Mihaljević je izrazio radost što može biti na Dužijanci. 

„S veseljem smo dočekali poziv organizatora. Osim folklornog nastupa sudjelovali smo i na svetoj misi i u povorci, a predstavili smo se izvornim plesovima našega mjesta i okolnih sela đakovštine obučeni u najstariju nošnju iz privatnih zbirki. Naše Društvo je osnovano još 1892. godine i djelujemo u kontinuitetu. Ponosni smo na ono što imamo, ali isto tako volimo vidjeti ovu bunjevačku gracioznost, kako se nosi i ponaša u nošnji", istaknuo je Mihaljević. 

Tijekom tamburaške večeri, a nakon predstavljanja bandaša i bandašice, nastupio je Subotički tamburaški orkestar sa solistima, te manji ansambli Biseri, Hajo i Ruže. Istu večer izabrani su i pratioci bandaša i bandašice te su tako titulu trećeg pratiteljskog para ponijeli Tereza Kujundžić i Emil Cvijin, drugi su bili Marija Šarčević i Nemanja Sarić, dok su za prve pratitelje izabrani Ana Mandić i Davor Pančić. Već desetljećima unazad izlozi u gradu se ukrašavaju u duhu Dužijance i tako najavljuju njen skori dolazak. Ovom prigodom uručene su nagrade najboljim aranžerima izloga. Treće mjesto osvojile su Iris Stantić Miljački i Emina Kujundžić, drugo autorice Mirjana Iršević i Sanda Benčik, dok je najljepši izlog aranžirala Zorica Ivković.

Poticaj za dalji rad 

Sve tri večeri se okupio veliki broj posjetitelja, pa čak i u nedjelju tijekom svečane povorke je bilo posjetitelja koji su svojim dolaskom podržali sudionike, ali i organizatore Dužijance.
„Sada na kraju mogu reći da smo zadovoljni odzivom sudionika i publike. Ono što moram istaknuti jeste i veliko interesiranje medija. Tako su s nama uz brojne lokalne medije, koji su tu već desetljećima bili i Radio-televizija Vojvodine i Hrvatska radiotelevizija koji su snimali misu i povorku, te materijal za njihove potrebe", istaknuo je Marinko Piuković, a s njim se slaže i predsjednik UBH-a Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić. „Iako još umoran od Dužijance u Novom Sadu, a moram priznati da nisam najviše radio, kroz ova tri dana, prateći program dobio sam dodatni elan i volju za radom. Na misi se čulo oduševljeno sudjelovanje vjernika u molitvi i pjesmi, a vidjela se i radost sudionika povorke. To je ono što nam daje snagu. Ovo je ujedno bila idealna prilika da i u Novom Sadu, a i u Subotici posvjedočimo što smo i tko smo. Ono što s ponosom ističemo jeste da Dužijanca čuva našu katoličku vjeru, naš hrvatski identitet i etničku pripadnost bunjevačkom rodu i tog se nećemo nikada stidjeti. Kroz ova tri dana smo poslali svima jasnu poruku da uz poštivanje drugih naroda i mi imamo pravo biti svoji, te to i pokazati na predstojećem popisu stanovništva", naglasio je mons. Anišić. 

Da su pregovori za Dužijancu u Mostaru u tijeku, potvrdio je mons. Anišić. „Imao sam danas prigodu razgovarati s biskupom Palićem na tu temu i on je izrazio spremnost i radost, no i on u Mostaru ima sprecifičnu situaciju, gdje se oko toga moraju složiti tri naroda. Biskup je obećao da će razgovarati s gradskim strukturama i nadamo se pozitivnom odgovoru", objasnio je sugovornik.
Dužijanca u Mostaru planira se organizirati već u srpnju naredne godine, a posjetiti „stari kraj" i vidjeti mjesta odakle su naši preci nekada davno došli, ima posebnu težinu. No, o tome u narednoj godini.
Izvor: Hrvatska riječ Željka Vukov

Više fotografija na linku

Šokački narodni običaji

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2023
    Najave i kalendar
  • Predstavljanje knjige Fragmenti – Izbor intervjua 2003. – 2022.
  • XIV. Gupčev bal
  • Petrovaradinski karneval
  • Dičije prelo u Đurđinu
  • Šokačko prelo u Beregu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima