Još u XVII. stoljeću dio bunjevačkih Hrvata naselio se u trokutu Subotica – Sombor – Baja. Iako su već više od jednog stoljeća (1921.) razdvojeni državnim granicama, potomci ove „grane“ i danas nastoje održavati veze. To, među ostalim, čine i organiziranjem festivala Kulturna baština Bunjevaca bez granica, svake godine u drugome mjestu. Osmo izdanje festivala održano je u petak, 14. studenoga 2025. godine u Subotici, gdje je domaćin bio HKC Bunjevačko kolo.
Kolaž običaja
U programu je sudjelovalo šest udruga iz Srbije i dvije iz Mađarske. Uz HKC Bunjevačko kolo nastupili su i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama, UBH Dužijanca i Hrvatska čitaonica iz Subotice, HKUD Vladimir Nazor iz Sombora, KUD Rokoko iz Čikerije i KUD Svila iz Gare.
Uvođenjem narativne poveznice, ovogodišnji program ponudio je jedan novi koncept. U središtu se tako našla ljubavna priča o mladom paru Mariji i Ivanu (naratori Antonija Kujundžić i Marijan Rukavina) ispričana uz prikaz raznih običaja i svakodnevnih praksi kroz godinu (Prelo, Korizma, Polivači, Kraljice, Kolo na Dove, Kolo, Udvaranje pod pendžerom, Dužijanca, Bandašicino kolo, Svatovi). Kroz kolaž običaja predstavljeni su i drugi elementi bunjevačke baštine: plesovi, pjesme, nošnja i govor. Priču koja nas je vodila kroz program napisala je Bernadica Ivanković iz Hrvatske čitaonice.
Izazovi asimilacije
Pretpostavke su da je na sjeveru nekadašnje Bačko-bodroške županije u jednom razdoblju živjelo više od 100.000 bunjevačkih Hrvata. Taj je broj danas znatno manji. Unatoč izazovima asimilacije, bunjevački Hrvati u Mađarskoj još uvijek u KUD-ovima čuvaju svoju baštinu. Ističu važnost ovakvih manifestacija, a značajni su im, kako dodaju, i susreti sa sunarodnjacima preko granice. Iz Mađarske su ove godine sudjelovala dva KUD-a, a jedan od njih je Svila iz Gare.
„Sadašnja formacija sastala se 2023. povodom Obiteljskog dana u Gari. Ovo nam je šesti-sedmi nastup od tada. Čast nam je biti na ovom festivalu. Ovo što prikazujemo naučili smo od naših starih, imamo mješovitu skupinu, od djece do starijih generacija“, kaže Mirjana Rudić iz KUD-a Svila.
HKUD Vladimir Nazor iz Sombora predstavio se također bunjevačkim plesovima.
„Večeras je nastupilo dvanaest plesača. Inače, imamo aktivnih 20-25 folkloraša srednje generacije koji su vrlo zauzeti svojim poslovnim i obiteljskim obvezama. Dvije godine unazad radimo na reaktiviranju dječje folklorne skupine kako bismo uključili nove generacije. Inače, asimilacija je jaka, nije da smo na to prisiljeni, već nekako sâm tijek života to donosi sa sobom. Asimilacija je najjača po pitanju našeg govora. Ekavica je u svakodnevici zamijenila ikavicu, ne samo kod djece, mladih i srednje generacije, nego čak i kod starijih. Jedino je vjerski dio života taj gdje nema neke asimilacije“, kaže predsjednik Nazora Tomica Vuković.
Prvo izdanje festivala Kulturna baština Bunjevaca bez granica održano je 2016. u Tavankutu. Tamošnji Gubec vrlo je aktivan u njegovanju i prezentaciji baštine bunjevačkih Hrvata.
„HKPD Matija Gubec večeras se predstavio s kraljicama i kolom na Dove. Njegujemo brojne običaje bunjevačkih Hrvata kroz godinu, uskoro slijedi adventsko vrijeme. I naši mladi članovi su vrlo voljni sudjelovati u tome, nastaviti njegovanje tih tradicija", kaže Darko Prćić iz HKPD-a Matija Gubec.
Poseban značaj
Uz programe Šokci i baština i Srijemci Srijemu ovo je treća manifestacija od posebnog značaja koju organizira Hrvatsko nacionalno vijeće skupa s Fondacijom za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-fond.
Ove godine pokrovitelji su bili Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Grad Subotica, a manifestacija se održava uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i medijsko pokroviteljstvo NIU Hrvatska riječ.
Festival je otvorila predsjednica HNV-a i saborska zastupnica Jasna Vojnić.
„Naziv Bunjevci bez granica nosi dvostruku poruku. Ima poruku da prelazimo granice, dolazeći iz dvije države, ali i da rušimo one naše nevidljive granice koje sami sebi postavljamo i granice koje nas zatvaraju u uske krugove zbog kojih nekad zaboravimo koliko je naša baština vrijedna“, rekla je Vojnić.
Istaknula je i važnost udruga u očuvanju baštine.
„Potičem vas sve da ne budemo samo publika, već uzmite za ruke vašu djecu i uključite ih u udruge, sigurna sam da nećete zažaliti. Naše udruge kulture su te koje uz nas mogu dobro i lijepo odgajati našu djecu i sigurna sam da će vam jednog dana, kada budete gledali svoje unuke, to biti na ponos“, dodala je Vojnić.
U okviru Festivala posjetitelji su mogli pogledati i izložbu 1.100 godina Hrvatskoga Kraljevstva – Tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu u organizaciji ZKVH-a.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
