Franjevački samostan u Subotici svečano obilježio 100. obljetnicu

Objavljeno: 03.11.2023. Pregleda: 21

Ove godine 28. listopada 2023. godine navršilo se 100 godina kako su franjevački samostani u Subotici i Baču prešli iz Kapistranske provincije i pripali hrvatskoj Franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Ovo je bio rezultat dogovora dvije provincije uslijed novih političkih okolnosti i novih granica među državama. Primopredaja se dogodila u Subotici, 28. listopada 1923. godine, a ovaj je jubilej obilježen predavanjima i svečanošću 21. listopada u kapeli Crne Gospe u crkvi sv. Mihovila arkanđela u Subotici.
Gvardijan samostana fra Ivan Miklenić pozdravio je nazočne, među kojima je bio i novoimenovani biskup Ferenc Fazekas, kojemu je poručio neka ljubav, dobrota i svetost sv. Franje i Vama bude nadahnuće u Vašoj svetoj pastirskoj službi.
Fra Miklenić je istaknuo kako nije slučajno da se obilježavanje održava u kapeli Crne Gospe, jer je i ona izgrađena nakon prelaska u novu provinciju.

Prelazak u novu provinciju 

Predavanje pod nazivom 100 godina u novoj provinciji, povijesni pregled održao je mr. sc. Bela Tonković. Govoreći o povijesnim zbivanjima koja su dovela do prelaska u novu provinciju opisao je događaje koji su uslijedili nakon Prvog svjetskog rata i doveli do velikih društvenih i geopolitičkih promjena.
‚‚Rat se završio primirjem 11. studenog 1918. u 11 sati. Nakon toga održana je mirovna konferencija kraj Pariza 1920. na kojoj su sile pobjednice sklopile posebne mirovne sporazume sa svakom od sila gubitnica. Trijanonskim mirovnim sporazumom su oduzeti dijelovi Mađarske i priključeni novoosnovanim državama. Tako su dijelovi Prekomurja, Baranje, Bačke i Banata pripali novoosnovanoj državi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije nazvanoj Kraljevina Jugoslavija. Konkretno, za Suboticu je to značilo dolazak u novu državu, s novim državnim granicama i novim društveno-političkim i crkvenim odnosima. Tvrda državna granica povučena je na samom rubu grada Subotice čime je Subotica od perspektivnog postala nevažan grad na rubu države, a za Katoličku crkvu je to značilo otežavanje pa i onemogućavanje kontakata župa u Bačkoj s upravom Kaločko-bačke nadbiskupije. Kaločko-bački nadbiskup je svojim dekretom od 25. studenog 1920. razdijelio ogromnu župu sv. Terezije u Subotici što je Sveta Stolica svojim dekretima od 3. i 7. siječnja 1921. i potvrdila i jednu od novoosnovanih župa je dodijelila subotičkim franjevcima. I drugdje duž novih granica je bilo korekcija granica novih župa, a stvaranjem novih granica došlo je do odvajanja velikog dijela nadbiskupije i uspostave Bačke apostolske administrature, današnje Subotičke biskupije. U okvirima svih tih promjena došlo je i do izdvajanja subotičkog samostana i samostana u Baču iz provincije sv. Ivana Kapistrana i njihovog priključenja u hrvatsku provinciju sv. Ćirila i Metoda", rekao je mr. sc. Tonković te je prikazao postupak prijelaza subotičkog samostana iz kapistranske u ćirilometodsku provinciju.
Ukratko, tri godine nakon povlačenja novih granica Definitorij franjevačke provincije sv. Ivana Kapistrana u Ugarskoj došao je do zaključka da samostani u Subotici i Baču, koji su sada odvojeni od uprave provincije državnom granicom, imaju poteškoća u izvršavanju svoje misije – obavljanja dušobrižničkog rada i redovničkog života. Provincijalni ministar je zajedno s redovnicima kao rješenje predložio odvajanje od provincije sv. Ivana Kapistrana i njihovo priključenje hrvatskoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Prijedlozi rješenja su najvećim dijelom uvaženi, a članovima reda se pružila sloboda birati u kojoj će provinciji biti članovi, o čemu je generalni definitorij franjevačkog reda izdao dekret 17. listopada 1923. godine. Dva provincijala se nisu zbog povijesnih okolnosti mogla susresti, ali su se dogovorili o provođenju postupka i odredili su gvardijana subotičkog samostana Josipa Rukavinu za njihovog delegata. U Subotici se on 28. listopada sastao s provincijalom Mihailom Prohom, kustosom provincije sv. Ćirila i Metoda Vendelinom Bošnjakom u ime te provincije te vikarom i diskretom subotičkog samostana Radoslavom Kujundžićem i diskretom samostana Basilijom Baligačom kada je provedena primopredaja i prelazak u novu provinciju. Dva dana kasnije, 30. listopada, i crkva i samostan u Baču su prešli u provinciju sv. Ćirila i Metoda.
Restauratorica Zsuzanna Papp Korhecz je nakon predavanja ukratko govorila o ovome događaju i značaju franjevaca u Subotici na mađarskom jeziku.
Pjesmu stvorova sv. Franje, koju je na riječi Franje Asiškoga uglazbio fra Miroslav Grđan OFM otpjevao je Marko Križanović uz pratnju Filipa Čelikovića.

Prvi gvardijan nakon prelaska u novu provinciju

Provincijalni ministar iz Zagreba fra Milan Krišto govorio je ukratko o dolasku franjevaca u Ugarsku te značajnijim franjevcima subotičkog samostana u posljednjih 100 godina, posebno o prvom gvardijanu subotičkog samostana nakon prelaska u novu provinciju fra Radoslavu Kujundžiću.
‚‚Prvi gvardijan nakon prelaska u novu provinciju Josip Rukavina se kasnije odlučio za mađarsku provinciju i otišao je u mohački samostan, a samostan je preuzeo Radoslav Kujundžić te je on praktično bio prvi službeni gvardijan od 1923. godine i o njemu ima najviše zapisa. Rođen je u poljodjelskoj obitelji u Subotici gdje je završio gimnaziju, a zatim je tri godine bio u franjevačkom učilištu u Baji. U franjevački red je stupio u 1910. u Pečuhu u mađarskoj franjevačkoj provinciji sv. Ivana Kapistrana kojoj su pripadali samostani u Bačkoj. Za svećenika je zaređen 1916. godine u Egeru te je od svojih poglavara tražio da kao svećenik djeluje među svojim narodom. Fra Kujundžić je 1927. prvi puta izabran za definitora provincije, bio je gvardijan i službovao u Vukovaru, Baču i Subotici gdje je bio gvardijan u tri razdoblja: od 1923. do 1930., od 1945. do 1954. i od 1960. do 1969.", rekao je fra Krišto, i iznio podatke o pojedinim franjevcima koji su djelovali u subotičkom samostanu.
Vlč. Stjepan Beretić je na koncu iznio nekoliko podataka iz povijesti franjevaca na prostoru između Dunava i Tise i istakao kako su vjernici uvijek bili izuzetno privrženi, voljeli i poštivali franjevce kako u Subotici tako i u Somboru i drugim mjestima u Bačkoj.

Izvor: Hrvatska riječ (J. D.)


Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Uskrsni koncert u Novom Sadu
  • Uskrsni koncert HKPD-a Jelačić
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
  • Predstavljanje knjige „Tragovi trajanja“ o Hrvatskom groblju u Boki
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima